Kod Skaj komunikacija nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve – kazala je u razgovoru za Portal ETV advokatica Bojana Franović Kovačević. Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu - da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?&nbsp;
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke - i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.&nbsp;
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka - da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.&nbsp;
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.&nbsp;
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

Odluka Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena presuda petočlanoj grupi osuđenoj za planiriranje ubistva Budvanina Marka Ljubiše Kana predstavlja potvrdu koliko je odbrana bila u pravu kada je sve ovo godine osporavala prihvatljivost, odnosno pravnu valjanost skaj komunikacija kao dokaza - kazao je za Portal ETV advokat Marko Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpala-prva-sky-presuda-bez-argumenata-o-prihvatljivosti-komunikacije-kao-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ukazao da za četiri godine od kada se počeo koristiti skaj materijal kao dokaz u krivičnim postupcima nije donijeta nijedna pravosnažna odluka kojom je to pitanje riješeno. Prema njegovim riječima, za objektivnog posmatrača je dovoljno da zaključi ko je u pravu.
Radović je istakao da je odluka Apelacionog suda očekivana s obzirom na brojne nezakonitosti koje su počinjene u prvostepenom postupku.
- Posebno nas kao odbranu raduje činjenica da se Apelacioni sud pozabavio i razlozima koje je prvostepeni sud dao o materijalu sa skaj aplikacije. Iako je prvostepeni sud svoju odluku zasnovao na tom nazovimo ga dokazu i dao prilično opširno obrazloženje u tom dijelu, drugostepeni sud ipak navodi da ti razlozi nijesu dovoljni i valjani. Dakle, bez obzira na očigledan trud i nastojanje prvostepenog suda da obrazloži pravnu valjanost i prihvatljivost skaj materijela kao dokaza, Apelacioni sud je bio stava da to što je napisao prvostepeni sud ne valja i nije dovoljno - istakao je advokat Radović.
Dodao je da je to negdje i razumljivo jer se prvostepeni sud samo deklaritivno i formalno pozvao na clan 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, ne ulazeći u njegovu suštinu i ispravno tumačenje.
Apelacioni sud uvažio je žalbu advokata i SDT i ukinuo prvostepenu odluku koja je bila zasnovana na „ skaj“ komunikaciji u slučaju petočlane grupe osuđene na ukupno 20 i po godina zatvora za stavaranje kriminalne organizacije zbog planiranja ubistva Ljubiše Kana.
Prvostepena presuda izrečena je 12. februra prošle godine i tom odlukom Ilić je osuđen na jedinstvenu kaznu od pet godina zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljenog držanja oružja.
Optuženi Nikola Mileković oglašen je krivim zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i ubistva u pokušaju podstrekavanjeme i njemu je izrečena jedinstvena kazna od pet godina.
Okrivljeni Strahinja Savić, Grga Milićević i Miloš Klečak osuđeni su zbog stvaranja kriminalne organizacije. Savić je dobio četiri godine, Mileković tri i po godine i Kleček tri godine.
Prvostepenom odlukom Višeg suda Ilić i Savić oslobođeni su optužbe da su kao saizvršioci počinili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je pobijena presuda zahvaćena mnogim povredama odredaba krivičnog postupka i da je izreka nerazumljiva i protivrječna.
Prema stavu vijeća Apelacionog suda, osnovano se žalbama branilaca optuženih ukazuje da je pobijana presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st.1 tač.9 ZKP- a, i u dijelu zaključka prvostepenog suda koji se odnosi na SKY ECC komunikaciju.
U tom dijelu ne sadrži, jasne, argumentovane, dovoljne i valjane razloge o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovog dokaza (pribavljanje, pravna priroda njegova usaglašenost sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava).

Radović: Ovo je potvrda da je odbrana bila u pravu kada je osporavala Skaj komunikacije kao dokaz

Iz presude Osnovnog suda u Podgorici K 575/2018, koja se nalazi u javno dostupnoj bazi, vidi se da je 17. decembra 2021. godine sudija Rade Ćetković donio presudu da je Nikola Vujotić kriv zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materijala iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da ga zbog toga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Optužnicu protiv Vujotića zastupao je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice, danas specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Isti sudija je odbio optužbu da je Nikola Vujotić tokom 2017. godine zajedno sa Milošem Vidmarom neovlašćeno izradio i držao eksplozivno oružje – improvizovanu eksplozivnu napravu. U obrazloženju presude se navodi da je Radonjić odustao od optužbe u ovom dijelu jer „svim izvedenim dokazima na glavnom pretresu osnovana sumnja potrebna za podizanje optužnice nije prerasla u izvjesnost da bi okrivljeni N.V. bio osuđen za krivično djelo učinjeno sa osuđenim M.V.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0" data-rendition-name="original" width="1220" height="1933" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5" data-rendition-name="original" width="1220" height="1570" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva presuda do u slovo „nacrtana“ je u SKY ECC komunikacijama jednog od vodećih ljudi kavačkog klana Milana Vujotića i policajca Gorana Stojanovića, koji se sumnjiči za saradnju sa ovom organizovanom kriminalnom grupom. SKY ECC razgovor Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27) o krivičnom predmetu protiv Nikole Vujotića (šifra K417D9) počinje 1. marta 2021. godine Vujotićevim pitanjem „Đe nam je tužioc?“, nakon čega ga Stojanović obavještava da se čuju svaki dan. Vujotić potom objašnjava za šta se tereti njegov brat, a Stojanović obećava da će već sjutra vidjeti tužioca i dogovoriti se sa njim. Čitavu konverzaciju za Stojanovićem Milan Vujotić nakon nekoliko minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli. Četiri dana kasnije, 5. marta 2021. godine, Stojanović obavještava Vujotića da je bio kod tužioca, prenosi pozdrave i detaljne instrukcije šta treba da uradi Vujotićev advokat kako bi predmet bio završen kako su planirali. U toj SKY ECC komunikaciji prvi put se pominje ime tužioca Vukasa Radonjića, kada Stojanović prenosi instrukcije da Vujotićev advokat treba da pošalje mejl na adresu suda i Radonjića, kako bi tužilac mogao sa tim mejlom da ode kod svog tada pretpostavljenog Nikole Boričića i traži da zaduži predmet, te da „Neće bit sumnjivo ništa nikome“. Dalje instrukcije koje je Stojanović, kako tvrdi, dobio od Radonjića kažu da „Sa sudijom koji mu je drug moći će da zakaže suđenje u odsustvu. I to neće trajat dugo možda jedno ročište ili dva“. U istoj komunikaciji Vujotić i Stojanović razmjenjuju informacije o mogućem krajnjem ishodu ovakvog suđenja: Vujotić: "Poslaće mail. I ovaj sudija će ga osuditi za municiju ovo što je ležao već u Španiju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Pošto su te promjene u tužilastvo zato niko to ne zadužuje. Ovako mail direktno njemu i on će imat osnova da trazi predmet itd".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d" data-rendition-name="original" width="357" height="357" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305" data-rendition-name="original" width="361" height="524" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Potom Milan Vujotić prosljeđuje sve ove poruke svom bratu Nikoli i napominje mu u posebnoj poruci „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“. Da nema dileme da je riječ o Vukasu Radonjiću govore i fotografije koje Stojanović šalje Vujotiću, a na kojima je i Radonjić u društvu Stojanovića, ali i drugih lica osumnjičenih u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića. Upravo zbog tih fotografija iz SKY ECC aplikacije Radonjić je 7. avgusta 2023. godine saslušavan u svojstvu svjedoka pred kolegama u Specijalnom državnom tužilaštvu. U tom svjedočkom iskazu Radonjić je potvrdio da je u ODT-u zadužio predmet Nikole Vujotića, ali da se to praktično dogodilo slučajno, nakon što je Boričića upoznao sa mejlom Vujotićevog advokata koji je, prema Radonjićevim riječima, stigao 15-ak dana nakon njegovog razgovora sa Stojanovićem. „Na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mi baš ovaj predmet kako bih nastavio postupanje“, kazao je on kolegama koje su ga saslušavale u SDT. Radonjić se prisjetio i da se Stojanović raspitivao za taj predmet navodno zbog toga što mu je Nikola Vujotić bitan kao doušnik. Osim neuobičajene ažurnosti ODT-a u raspodjeli predmeta koji se do tada razvlačio gotovo tri godine, upečatljiva je i ažurnost Osnovnog suda. Vujotić i Stojanović razgovarali su 5. marta 2021. godine o tome da advokat treba da pošalje mejl sa upitom na Radonjićevu adresu, a prema Radonjićevim riječima on je stigao 15-ak dana kasnije, što znači da je on zadužio predmet Nikole Vujotića krajem marta ili početkom aprila 2021. godine. Osnovni sud je već 16. aprila 2021. godine donio rješenje Kv. br. 336/21 kojim je usvojen prijedlog ODT-a da se Nikoli Vujotiću sudi u odsustvu, što je zabilježeno i u obrazloženju presude kojom je Vujotić osuđen na šest mjeseci zatvora. U obrazloženju sudije Rada Ćetkovića je zapisano i da je Radonjić na glavnom pretresu promijenio optužni prijedlog protiv Vujotića koji je ranije vodila njegova koleginica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8" data-rendition-name="original" width="1130" height="1127" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva ažurnost je najavljena i u SKY ECC prepiskama Stojanovića i Milana Vujotića. - Sudija ovaj će zakazati suđenje on i oće da se to rešava. Nismo mi dobri sa sudijom ništa nego sudija upire da se završi. On kaže nema dokaza nizašta a smeta mu neriješeni predmet" i "Sudija baš traži da se riješi predmet jer oće da skida predmete i da napreduje. Pa da pomognemo sudiji da napreduje :) - neke su od poruka koje je pripadnik kavačkog klana Milan Vujotić slao policajcu Goranu Stojanoviću tokom dogovora i prenošenja poruka kako da se najbeznolnije završi krivični predmet protiv Nikole Vujotića.&nbsp;

Portal ETV

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Tag: skaj-komunikacije