Nakon informacije da je Hrvatska vlada osnovala komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV kažu da sa Republikom Hrvatskom imamo savezničke odnose i ostvarujemo kontinuiranu komunikaciju na svim nivoima.
- U zajedničkom interesu je rješavanje svih bilateralnih pitanja, u duhu prijateljstva i otvorenosti, sa ciljem postizanja rješenja koja su obostrano prihvatljiva, kako i priliči susjednim državama - poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
<h3>Unapređenje odnosa i mjerljivi rezultati tokom 2025. godine</h3>
Iz resora ministra Ervina Ibrahimovića ističu da Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske su svojim angažmanom, tokom 2025. godine, umnogome doprinijeli postizanju mjerljivih rezultata kada su u pitanju unapređenje odnosa i rješavanje pojedinih bilateralnih pitanja.
<h3>Komisija kao logičan slijed bilateralnih konsultacija</h3>
Kada je u pitanju formiranje Komisije od strane Vlade Republike Hrvatske, kažu da se radi o logičnom slijedu zaključaka bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju tekuće godine.
Podsjećaju da je tada dogovoreno formiranje komisija sa obje strane, sa ciljem razmijenjene argumentacije i pokušaja bilateralnog rješavanja ovog pitanja.
- Smatrali smo da o pojedinim pitanjima razgovore treba da vode specijalizovane komisije na ekspertskom nivou. Jasno nam je da se hrvatska strana opredijelila za nešto drugačiji pristup, što će se svakako odraziti i na sastav naše Komisije. Svaka strana ima pravo da svoj dio komisije nazove kako god smatra prikladnim. U konkretnom slučaju pretpostavljamo da su unutrašnjoj javnosti željeli da pošalju neku poruku i mišljenja smo da to nema potrebe posebno komentarisati -poručili su iz Ministarstva.
<h3>Formiranje crnogorske komisije u najskorijem roku</h3>
Istakli su da će Vlada Crne Gore, u najskorijem roku, formirati svoju Komisiju, a potom će se pristupiti organizaciji sastanka dvije komisije.
<h3>Različite pozicije, ali otvoren dijalog</h3>
Javnosti je poznato da Crna Gora i Hrvatska imaju različite pozicije u odnosu na određena pitanja, uključujući i brod Jadran, ali to nije razlog da se o tim, kao i svim ostalim pitanjima, važnim za unapređenje odnosa dvije države, ne razgovara.
- Potpuno svjesni da u obje države postoje oni koji do kraja ne razumiju značaj razgovora o pitanjima koja opterećuju odnose dvije zemlje, posvećeni smo pokušaju bilateralnog rješavanja svih pitanja kako bismo buduće generacije usmjerili ka izgradnji odnosa kakve zaslužuju dvije susjedne i savezničke države - poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slučaj broda Jadran: I Crna Gora formira komisiju, u dijalogu sa Hrvatskom rješavanje otvorenih pitanja

The Croatian Government has established a Commission for the return of the ship „Jadran“ and other military assets from Montenegro, which is one of the reasons why Croatia has been withholding its consent for Montenegro to close the foreign policy chapter in its EU accession negotiations, Index reports.
In today’s decision, the Government stated that it was mutually agreed that this issue would be considered at the level of expert commissions, as the succession of former Yugoslav People’s Army (JNA) military assets, particularly the return of the training ship „Jadran“, remains one of the open issues between the two countries.
The commission, whose task is to actively conduct negotiations with Montenegro, will be chaired by Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman. Its members also include Andreja Metelko Zgombić and Vanda Babić Galić from the Ministry of Foreign and European Affairs, as well as Tomislav Galić, Nikolina Volf, and Želimir Latković from the Ministry of Defence.
- Croatia encourages active and open dialogue with Montenegro in order to resolve outstanding issues in a spirit of mutual respect, good-neighbourly relations, and in accordance with applicable international law – said State Secretary at the Ministry of Foreign Affairs Frano Matušić at today’s Government session.
Croatia considers the training ship „Jadran“ to be its property, with its home port in Split, but at the beginning of the Homeland War it was undergoing repairs in Montenegro, and the authorities there have since refused to return it, Index reports.
Zagreb is withholding consent for the closure of Chapter 31, which concerns foreign, security, and defence policy, stating that it is not blocking Montenegro but that there are “open issues” that need to be resolved, including the ship „Jadran“, border demarcation, missing persons, and the prosecution of war crimes.

Portal ETV

1250x600

1084x550

The Croatian Government established a Commission for the return of the ship „Jadran“ from Montenegro

Vlada Hrvatske osnovala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojih joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja o spoljnoj politici, piše Index.
Tamošnja Vlada u današnjoj odluci navodi da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na nivou stručnih komisija, jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, naročito povrat školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja između dvije države.
Za predsjednika komisije, čiji je zadatak da aktivno vodi pregovore sa Crnom Gorom, imenovan je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, a u njenom sastavu su još Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, kao i Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
- Hrvatska podstiče aktivan i otvoren dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na osnovu važećeg međunarodnog prava - rekao je na današnjoj sjednici Vlade državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, njegova matična luka je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i od tada tamošnje vlasti odbijaju da ga vrate, piše Index.
Zagreb uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje „otvorena pitanja“ koja treba riješiti, među kojima su brod Jadran, razgraničenje, nestala lica i procesuiranje ratnih zločina

Hrvatska Vlada osnovala komisiju za povrat broda Jadran od Crne Gore

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, a poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavljenim Portalu RTCG.
Školski brod Jadran početkom avgusta je ponovo bio u fokusu kada je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački koje su specijalno namijenjene posadi broda. Populatni trojarbolni jedrenjak izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, decenijama je, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između vlada dvije zemlje, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
MVP navodi da je u toku intenzivna diplomatska komunikacija.
- Crna Gora i Republika Hrvatska u prethodnom periodu identifikovale su niz pitanja koja tri decenije figuriraju kao otvorena u bilateralnim odnosima. U cilju rješavanja ovih pitanja uspostavljena je intenzivna diplomatska komunikacija, u okviru koje dvije strane, kroz konstruktivan dijalog, otvoreno i na principima dobrosusjedstva, razmjenjuju stavove i mišljenja, te mapiraju dalje korake u ovom domenu - navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova.
Kako podsjećaju, Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom, u kojoj, pored ispunjenja svih obaveza i mjerila, poseban značaj ima politička dimenzija podrške država članica.
- Kroz zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u prethodnom periodu, Crna Gora je od strane naših evropskih partnera prepoznata kao lider u integracionom procesu, a u tome je posebnu vrijednost imao pozitivan stav susjedne Hrvatske, koji se u kontinuitetu iskazuje kroz pružanje prvo ekspertske, a zatim i političke podrške. Kada se radi o pregovaračkom poglavlju 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, informišemo da je ono spremno za zatvaranje, a da bi ono bilo privremeno zatvoreno, potreban je konsenzus svih država članica EU - ističu u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa RTCG.
Do postizanja konsenzusa među državama članicama, Crna Gora će, kažu, nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i o otvorenim pitanjima razgovara sa susjednom Hrvatskom.
- Kako bismo na taj način pokazali privrženost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Naglašavamo da, u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja - naveli su iz MVP.
Posebno ističu da je potvrda posvećenosti unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom i jučerašnji sastanak na Bledskom strateškom forumu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

MVP: Poglavlje 31 spremno za zatvaranje, nastavlja se dijalog sa Hrvatskom

Svaki pojedinac se socijalizuje i gradi svoj identitet još od rođenja, pa do kraja života. Ukoliko društvo nema svoje naučne, kulturne, medijske, obrazovne, informativne resurse, nije moguće izgraditi sopstveni kulturni, medijski ili bilo koji drugi prepoznatljivi prostor na kojem će se graditi kolektivni identitet. Malobrojnije nacionalne zajednice, u śenci mnogo brojnijih nacija sa sličnim jezičkim, religijskim i nekim drugim svojstvima, po pravilu su meta agresivnog političkog, medijskog i publicističkog uticaja, sa ciljem razaranja postojećeg identiteta i, konačno, nacionalne asimilacije.&nbsp; <h2>UBIJANJE IDENTITETA</h2> Često je rabljena setenca - ako želiš da uništiš jedan narod, oduzmi mu śećanje, istoriju i uništi mu obrazovanje. Ako se śetimo perioda prije nešto više od stoljeća, o čemu, recimo, piše komandant srpskih okupacionih trupa, pukovnik Dragutin Milutinović, u svojim memoarima, neki cnrogorski delegati na śednici tzv. Podgoričke skupštine, predlagali su da se poruši Cetinjski manastir, da se javno spali ćivot Svetog Petra Cetinjskog i zakopaju mošti Sv. Vasilija, kao raskid sa postojećim i prihvatenje novog nacionalnog identiteta. Sa Cetinjskog dvora skinuli su crnogorski krstaš barjak, pogazili i uprljali ga ljudskim urinom i izmetom. Ugašeni su svi crnogorski listovi i časopisi. Crnogorski standardni jezik je srbizovan, raspuštena su sva crnogorska kulturno - prosvjetna društva i udruženja. U Biljardu se uselio civilni guverner u Crnoj Gori Ivan Lola Pavićević i srpska artiljerija. U njenom dvorištu su vezivani konji. Stari brijest iznad Biljarde simbolički je posiječen. Njegoševa kapela na Jezerskom vrhu zamjenjena je novom kapelom, posvjećenoj sinu Aleksandra Karađorđevića i Sv. Đorđu, njihovoj porodičnoj slavi. Sa Cetinjskog manastira skinuto je zvono Ivana Crnojevića i pretopljeno za kućne potrebe u Vojvodini. Maljevima je u Podgorici razbijen spomenik u kojem su položene kosti 40 palih boraca, koji je podigao kralj Nikola, spomenik vojvodi Mirku, ocu kralja Nikole, je srušen i bačen u Moraču. Srušena je i Njegoševa tablja na Cetinju, koju je on podigao 1837. godine iznad Cetinjskog manastira i na tom mjestu podignuta crkva posvećena Svetom Savi, kako bi nadvisila pogled na Cetinjski manastir, simbol autokefalne crnogorske crkve. Zašto je sve to rađeno ako su, kako danas tvrde, crnogorska istorija i nasljeđe bili dio srpske istorije i nasljeđa? Malo je prostora da se navedu svi primjeri kojima se htjelo zatomiti śećanje Crnogoraca na svoju slavnu slobodarsku prošlost, sa namjerom da se na njenom zgrarištu gradi nova simbolika, nova, izmišljena mitologija i novi identitet, koji bi Crnu Goru poistovijetio sa Jablaničkim regionom Srbije, čiji je centar Leskovac. Nijesmo se bavili pobijenima, osakaćenima, nasiljem, silovanjima, spaljenim domovima, ... onih kojima se silom pokušao sahraniti nacionalni ośećaj i onih koji nijesu pristajali na gašenje Crne Gore. Prije svega, namjera je da se potvrdi navedena teza o unišitenju istorijskog śećanja i kulturne povezanosti sa prošlošću, sa namjerom da se zatre postojanje posebne nacije. Čak se i crnogorskom kapom htjeo utuviti mit o kosovskoj koroti, sa nametnutim 4S na kapi, kao namjeri da se uspostavi lažni kontinuitet sa srpskom prošlošću i kosovskim mitom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>PALANAČKI SINDROM</h2> Tragično je da se poslije stoljeća od tih vremena ponavlja istorija dolaskom na vlast onih koji duhovno pripadaju opisanim vremenima, sa istim ciljem uništenja čitavog procrnogorskog nasljeđa, posebno sakralnog nasljeđa, propagirajući sa najvećih crkvenih i političkih nivoa novo čitanje crnogorske istorije, dalje i bliže, potencirajući sve ono što je od Crne Gore u prošlosti pravilo političku, duhovnu i ekonomsku koloniju, kao dominantnu odrednicu identitetskog karaktera. Radomir Konstatinović u svom epohalnom djelu „Filozofija palanke“, pisao je o tom palanačkom sindromu srpskog maroda da stalno glumi ulogu žrtve. A taj sindrom je uvijek zasnivan na nepristajanju na građansko društvo, u kojem dijele prava i obaveze sa drugim narodima i opśednutošću da stvaraju svoje nacionalne zabrane koje bi uređivali po svom nacionalnom i vjerskom radikalizmu. Čak su ugroženi i u Crnoj Gori, u kojoj obnašaju vlast, što je svojevrsni fenomen. A sve zato što, i pored ogromnih napora da svedu crnogorski identitet na statističku grešku, nikako im ne uspjeva da preume Crnu Goru u „srpsku Spartu“. Zato se i udara u konstitucionalni građanski karakter crnogorskog društva, sa idejom da se uvede kategorija konstitutivnih naroda, čime bi se Crna Gora izdijelila na nekoliko nacionalnih entiteta. Nešto slično BiH. Čak su srpski predstavnici ušli u pregovore sa svojim ontološkim neprijateljima, kako smatraju nacionalne manjine, kako bi marginalizovali Crnogorce i njihov uticaj.&nbsp; Za takve namjere dolazi im svesrdna podrška iz Beograda. Sve češće i češće se govori o fragmentaciji Crne Gore i uvođenju konstitutivnih naroda, kako bi se, tobože, zaštitio srpski narod od ugroženosti. Beogradski pseudoistoričar Čedomir Antić, zagovara srpske autonomije, pominje „staru Hercegovinu“, nekadašnji turski vilajet u doba Otomanske imperije, sa centrom u Nikšiću, koji po potonjem popisu, u srpskoj režiji, ima 60% Crnogoraca, zatim Herceg Novi i Sutorinu, ... Pošto govore o vlasništvu Republike Srpske vjekovima nad Sutorinim, nije jasno kad je to Republika Srpska, koja postoji od Dejtona 1995. godine, bila vlasnik Sutorine? Opet, ako misle na BiH, da li misle na period Otomanskog carstva ili austrijske okupacije? Treba li ih podśećati dokle su sezale granice Duklje i kasnije Zete? Treba li mi da pjevamo „mi nećemo ništa novo, samo carstvo Bodinovo“?&nbsp; A da „srpski svet“ neće nestati kao imperijalna ideja padom sadašnje Vučićeve vlasti u Srbiji, govori i čuveni „vidovdanski sabor“ u organizaciji pobunjenih studenata, na kojem su se pojavili govornici koji su oživljavali aspiracije Srbije čak iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Kao da u Srbiji nacionalni naboj nije dostigao tačku pucanja u škole se uvode tzv. nacionalni udžbenici, koji bi trebalo da još malo pojačaju nacionalni sentiment mladih. Bez ikakve sumnje to neće ostati bez uticaja u Crnoj Gori, jer je stara istina da su konvertiti veće Pape od samog Pape.&nbsp; <h2>„PRST U OKO“ HRVATSKOJ</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810080836_1697711bdc0ed8f15f798fb62f645c6b897c250f88fe512170028d03e82b88d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810080836_1697711bdc0ed8f15f798fb62f645c6b897c250f88fe512170028d03e82b88d7" data-rendition-name="original" width="850" height="500" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>NAMJERNO SE ZAOŠTRAVAJU ODNOSI SA HRVATSKOM: Školski brod „Jadran“(Photo: Ano Baković)</figcaption> </figure>  Kako bi pokazali da su veći Srbi od Srba u Srbiji, u Crnoj Gori se institucionalno reagovalo na jasenovačke žrtve, za razliku od Srbije. Vraćanjem poltronske politike prema Beogradu, iz Crne Gore se zaoštravaju odnosi sa Hrvatskom. Malo nam je bila bruka sa agresijom na Konavle i Dubrovnik. Nije bila dovoljna tradicija prve pomorske škole krajem XVII stoljeća u Perastu, koju je otvorio pomorski kapetan Marko Martinović, ili brod Splendid Iva Vizina prije dva stoljeća, koji je oplovio maltene čitav svijet, ili tradicija Bokeljske mornarice, nego se na grb mornarice morao staviti školski brod „Jadran“, oko kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom? Namjerno se zaoštravaju odnosi sa Hrvatskom, sa kojom je Crna Gora uspostavila prijateljske odnose u vrijeme predavgustovske vlasti. U čemu je razlog preganjanja oko broda „Jadran“? Je li to laž da su „Jadran“ gradili Karađorđevići? No, istina je da je taj brod rađen u Njemačkoj 1933, da je gradnja finansirana donacijama, da su ga za vrijeme rata koristili Italijani i da je samo bio remontovan u Tivtu 1949. o trošku savezne države. Niti pripada Hrvatskoj, niti Crnoj Gori. Može biti samo predmet sukcesije. Ali, najmanje što treba Crnoj Gori jeste guranje „prsta u oko“ Hrvatskoj stavljanjem „Jadrana“ na mornarički amblem crnogorske mornarice.&nbsp; Epizoda sa „Jadranom“ je samo još jedan dokaz da su Demokrate pravi nasljednici politike jedinstvenog DPS-a iz devedesetih godina prošlog stoljeća, politike Miloševića i Momira Bulatovića. Nije nimalo slučajno što se predstavniku iste te politike, odgovornom za deportaciju bošnjačkih civila iz Crne Gore Republici Srpskoj, čija sudbina je unaprijed bila poznata, dodijeljuje ulica u Podgorici.&nbsp; Ne sporeći da je Oluja, iako sasvim legitimna vojna operacija hrvatske vojske, proizvela žrtve i ogroman egzodus srpskog naroda iz Hrvatke, reakcije mnogih žestokih „protivnika etničkog čišćenja“ srpskog naroda me ćeraju da se zapitam da li bi sa istim žarom osuđivali progon 800.000 Albanaca sa Kosova i imali istu vrstu sućuti za Albance da je Milošević uspio u svom naumu? Odgovor svi znate! Dočekali smo da nas ponavljač u gimnaziji, kao čelnik eparhije crkve suśedne zemlje, uči istoriji, da nas tješi kako je pobjeda na Vučjem Dolu utjeha za poraz na Kosovu polju, iako sumnjam da je kao đak nikšićke gimnazije znao kad se desila kosovska bitka. Dospjeli smo da nas ponavljači i kupljene diplome uče istoriji, da nam tumače da su pop Macá, pop Šiljak, Joanikije Lipovac, Pavle Đurišić, Bajo Stanišić, Đorđije Lašić, Draža Mihailović, Nikola Kalabić, ... temelj našeg identiteta i poltičkog habitusa. Ili spomenik Blagoju Jovoviću?! E pa, neće da „bidne“, da vam prevedem na jezik koji najbolje razumijete.&nbsp;

Slobodan Jovanović

Identitetski svlak

Ministar odbrane Dragan Krapović stava je da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom zbog odluke njegovog resora o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".
- Školski brod Jadran bio je i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom "Jadran" koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima - poručio je Krapović za TVCG.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je za TV E da je ta zemlja uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane.
Takvi potezi i poruke, kako su ocijenili, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krapović: Nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske

Hrvatska je Crnoj Gori uputila protestnu notu zbog školskog broda Jadran, jednog od otvorenih bilateralnih pitanja s tom državom, piše Večernji list.&nbsp; Hrvatska insistira da se taj brod kojem je, kako navode, matična luka Split, vrati, a i dio je sukcesijske mase vojne imovine, "ali ga Crna Gora opet svojata". - Ovoga je puta izradila seriju znački posebno dizajniranih za posadu broda Jadran, što Hrvatska smatra neprihvatljivim i ne u duhu ranijih dogovora i spremnosti da jedna susjeda, uz to i NATO država, drugoj vrati njena potraživanja. I svaki put kad se čini da se odnosi s Crnom Gorom malo poprave i krenu korak naprijed, dogodi se incident koji se najčešće režira iz Beograda, koji preko svoje struje u Crnoj Gori zakomplikuje spremnost na rješavanje otvorenih pitanja i, štoviše, doliva ulje na vatru, te u konačnici dvolično manipuliše - piše u tekstu Večernjeg lista. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kao primjer navode da je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera.&nbsp; - Sada, kada, bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju - navodi se u tekstu. <h2>Obećanje pa ništa</h2> Školski brod Jadran takva je priča. - Još je u januaru ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman u društvu crnogorskog kolege Ervina Ibrahimovića bio na tom brodu, što je bila prva posjeta jednog hrvatskog zvaničnika nakon 34 godine. Tada su ministri rekli da je postignut dogovor o početku pregovora o otvorenim pitanja, a osim broda sporna je i kopnena granica na Prevlaci, te odšteta logorašima. Pregovori dvaju povjerenstava jesu počeli, ali iz Podgorice ponovno dolazi provokacija i reteriranje, pa bila to i obična značka - zbog simbolične poruke koju ona nosi. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova na to je reagovalo diplomatskom notom, ponovivši da je Jadran hrvatski, te zadržavajući pravo da se to pitanje - ne riješi li se dogovorom - potegne i na nekom od međunarodnih sudova na temelju međunarodnog prava - dodaju iz Večernjeg lista. Takve, kakve navode, manipulacije koje se često pokreću baš u Beogradu vidjele su se i za tokom mimohoda ove sedmice. - Srbijanska propaganda povukla je temu o tome kako se nazočnost Bokeljske mornarice na mimohodu u Zagrebu pokušava sakriti u javnosti Crne Gore. "To otvara niz pitanja: Ko je odobrio učestvovanje Bokeljske mornarice na mimohodu u čast Oluje? Je li država Crna Gora, svjesno ili nesvjesno, preko svoje kulturne baštine simbolički dala legitimitet jednoj od najtragičnijih epizoda u istoriji srpskog naroda? Je li lokalna vlast u Kotoru i Tivtu upoznata s ovim aktivnostima i podržava li angažman koji ima očigledno političke, a ne kulturne motive", pita se angažovano beogradska Politika - citira Večernji list.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58" data-rendition-name="original" width="1225" height="923" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>Školski brod Jadran(Photo: Večernji list/UGC)</figcaption> </figure>  Teško da se, kako su rekli, pokušavalo išta sakriti s obzirom na to da je događaj bio javan, uz gledatelje, a prenosile su ga i gotovo sve TV kuće.&nbsp; - Nije bio iznenada prekidan u ključnim trenucima pa se mogla vidjeti i postrojba o kojoj piše Politika. No o čemu se tu zapravo radi? Ko je prolazio Vukovarskom ulicom? Za to treba malo znati istoriju. Bokeljska mornarica nastala je u Kotoru još 809. kao bratovština katoličkih pomoraca, ali su se Bokelji, pretežno Hrvati katolici, tokom istorije dosta selili prema Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Tamo su potom osnivali svoje bratovštine i nastavili čuvati tradiciju, pa se zato kaže da je mornarica “jedinstvena” od Kotora do tih hrvatskih gradova i da to nije sam crnogorska baština već i baština Republike Hrvatske.Na mimohodu je učestvovala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, koja ima središte u Zagrebu i koja učestvuje nezavisno od one u Kotoru, ali s njom dijeli isto nasljeđe - ističu iz Večernjeg lista. <h2>Školuju se u Hrvatskoj</h2> Hrvatska je 2023. službeno zaštitila Bokeljsku mornaricu kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Zvaničnici Republike Hrvatske nekoliko su puta predlagali da službeno Zagreb i Podgorica zajedno nominuju Bokeljsku mornaricu na popis nematerijalne kulturne baštine, ali je crnogorska strana ipak samostalno ušla u postupak kandidovanja, tako da je sada zaštićena u obje države.&nbsp; - Tokom postupka je uvažila prigovore predstavnike Hrvata u Crnoj Gori, te su u nominacijskom listu navedeni “katolici i Hrvati kao oni koji su dominantno baštinili i baštine ovu važnu instituciju, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju”. No, postavlja se tu i šire pitanje koje prelazi samu Bokeljsku mornaricu. Pitanje je zašto crnogorska vojska nije zapravo učestvovala na mimohodu, po odluci tamošnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića. Riječ je o dvije susjedne zemlje, o dvije NATO saveznice, ali – i ono najapsurdnije – o tome da se crnogorski vojni kadrovi školuju upravo u hrvatskim ratnim fakultetima - zaključili su iz Večernjeg lista.

Večernji list: Diplomatska nota zbog Jadrana i bijes zbog Bokelja na mimohodu

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: skolski-brod-jadran