Skupština Glavnog grada usvojila je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, što je ujedno i rekordni budžet - 164,2 miliona eura. Odbornici su usvojili i Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica 2026-2031, prenosi <a href="https://gradski.me/danas-nastavak-sjednice-skupstine-glavnog-grada-8/">Gradski portal.</a>
Skupština je odbila pet amandmana za budžet odbornika Miloša Maškovića, kao i tri amandmana odbornika Ilije Mugoše i tri amandmana odbornika Srđana Perića, kao i dva amandmana odbornika Mirze Krnića. Gradonačelnik Saša Mujović je prihvatio četiri podnijeta amandmana na budžet koji nisu bili sastavni dio glasanja.
Zeleno svjetlo dato je i za Predlog odluke o prenosu prava svojine Pravoslavnoj Mitropoliji Crnogorsko-Primorskoj na građevinskom zemljištu.
Glasovima svih 50 odbornika usvojen je Predlog odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa objekat sporta i rekreacije, kao i bez glasova protiv Predlog odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima.
Odbornici su dali podršku i Predlogu odluke o radnom vremenu, Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva ulicama u Podgorici, dok su odbijeni amandmani odbornika Milivoja Brkovića.
Skupština je podržala i Predlog odluke o donošenju Statuta društva sa ograničenom odgovornošću “Agencija za izradu lokalnih planskih dokumenata” Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopuni Statuta “Tržnice i pijace” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Podgorica, Predlog odluke o dopuni Odluke o osnivanju “Putevi” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uslovima i postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija, Predlog odluke o donošenju izmjena i dopuna Elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategoriji motornih vozila koja se mogu parkirati i načinu naplate naknade za parkiranje na opštim i posebnim parkiralištima u Podgorici – dio grada preko Morače i centralne gradske zone.
Skupština nije usvojila Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o prestanku važenja Odluke o donošenju Detaljnog urbanističkog plana “Gorica C” u Podgorici.
Odbornici su podržai Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o raspodjeli ostvarene dobiti “Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik sakupljanja i odvoza komunalnog otpada “Čistoća” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga na održavanju javne rasvjete i svjetlosne signalizacije “Komunalne usluge” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik roba, usluga i radova “Zelenilo” d.o.o. – Podgorica.
Skupština je jednoglasno usvojila Predlog odluke o isplati zimnice zaposlenima u organima lokalne uprave, službama i javnim ustanovama Glavnog grada za 2025. godinu, kao i amandman odbornika Miloša Maškovića na ovaj predlog. Jednoglasno je usvojen i Predlog programa rada Skupštine Glavnog grada – Podgorice za 2026. godinu.
Iako juče povučena tačka, Skupština je danas usvojila Predlog odluke o izmjeni Odluke o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada – Podgorice.
Usvojeni su programi obavljanja komunalnih djelatnosti za preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća, Deponija, Komunalne usluge, Pogrebne usluge, Zelenilo, Tržnice i pijace, Putevi, kao i programe rada Agencije za stanovanje, Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada, Sportskih objekata, JU Biblioteka Radosav Ljumović, JU KIC Budo Tomović, JU Gradsko pozorište, JU Muzeji i galerije, JU Za brigu o djeci – Dječji savez, JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i JU Kakaricka gora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvojen budžet Glavnog grada: Za narednu godinu u kasi 164,2 miliona

Odbor za izbor i imenovanja predložio je Skupštini Glavnog grada da Marijani Zečević, v.d. direktorici KIC-a "Budo Tomović", potvrdi v.d. mandat, prenosi <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/odbor-za-izbor-i-imenovanje-predlozio-da-skupstina-potvrdi-v-d-mandat-direktorici-kic-a-budo-tomovic-5329887">Dan.</a>
&nbsp;Njeno imenovanje podržali su odbornici Anđela Mićović (PES), Jovana Mijović (Demokrate), Mitar Šušić (NSD), Drago Šundić (Pokret za Podgoricu) i Predrag Mitrović (DNP), dok je Budimir Mugoša (SDP) bio protiv.&nbsp;
Odbor je predložio Skupštini da sa funkcije izvršne direktorice KIC-a "Budo Tomović" razriješi Aidu Batilović.&nbsp;
Odbor je donio odluku da se raspiše javni poziv za predlaganje dva člana Savjeta RTV "Podgorica". Konstatovano je i da će Mitra Šušića, predsjednika kluba odbornika NSD-SNP- UCG, u odboru za finansije i budžet mijenjati Maša Stevović, odbornica SNP-a.&nbsp;

1250x600

1084x550

Odbor za izbor i imenovanje predložio da Skupština potvrdi v.d. mandat direktorici KIC-a "Budo Tomović"

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Odbor za Status i propise Skupštine Glavnog grada na danas održanoj sjednici jednoglasno je podržao inicijative za postavljanje novih spomen-obilježja.
O spomen-obilježjima će odbornici Skupštine Glavnog grada raspravljati u ponedjeljak, na sjednici koja počinje u 11 sati.&nbsp;
Podsjećamo, predloženo je postavljanje spomen-ploče koja će prikazivati susret pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan 1992.&nbsp;
Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice dobio je danas zeleno svjetlo svih pet članova Odbora.&nbsp;
Oni su Skupštini predložili da usvoji i Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941–1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, Kuči.&nbsp;
Za izvjestioca Odbora na sjednici Skupštine određen je predsjednik Odbora, Mitar Šušić.&nbsp;

Odbor dao zeleno svjetlo i predložio Skupštini Glavnog grada da Amfilohije i Halit Đečević dobiju spomen-obilježje u Podgorici

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Skupština Glavnog grada usvojila je Program privremenih objekata i o imenovala direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata.
Odbornici su do 14:40 sati završili raspravu oko obje tačke, nakon čega je data pauza od pola sata na zahtjev Mitra Šušića, šefa kluba odbornika Nove srpske demokratije. Sjednica je nastavljena u 18:15 sati. Od 31 odbornika vlasti u sali je bilo 30 odbornika i svi su glasali za Program.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Odbornici su raspravljali i o odboru direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Predsjednica odbora za izbor i imenovanje Anđela Mićović saopštila je da će odbor direktora biti reprezentativan. Odbornik DPS-a Vladan Arsović saopštio je da su i ranije kada su bila imenovanja trebali da obrazlažu biografije kandidate.
- Danas imamo regularne diplome i to je za pohvalu. Usvajamo upravni odbor najvažnijeg preduzeća ali nemamo nijednog arhitektu, a ni planera. Ja mislim da to nije dobro i da li će direktor biti planer ili arhitekta – naveo je Arsović.&nbsp;
Odgovorila je Anđela Mićović i poručila Arsoviću da mora imati iste aršine kada je u pitanju imenovanje. Ukazala je da je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević ekonomista te da je trebalo i njegov izbor da komentariše.&nbsp;
Odbornik Preokreta Mirza Krnić kazao je da neće glasati za predložena imenovanja jer su većina partijska. On je pitao da li je smijenjenom direktoru Sportskih objekata Aleksandru Vučkoviću biti isplaćeno 113.000 eura. &nbsp;
- Vučković je smijenjen i ovdje smo čuli da će otpremina koja će mu biti isplaćena oko 113.000 eura. Da li je to tačno i ako nije u kojem iznosu će ona biti isplaćena - naveo je Krnić.&nbsp;
Miloš Mašković (SD) je rekao da mu je najzanimljivije imenovanje Dragana Radovića koji je, kako je rekao, srušio bivšu vlast. On je rekao da nije dobro što se ne zna kakav je ishod krivičnog postupka iz 2023. godine kada je utvrđeno da je nestalo preko 150 predmeta kulturne bašte iz građe kojoj je rukovodio Radović.
Dragutin Vučinić (PzPG) kazao je da nemaju informaciju oko toka suđenja.
-Nemam nikavu informaciju o suđenju Radoviću ali ima informaciju da je on častan čovjek koji radi svoj posao – naveo je Vučinić.&nbsp;
Odbornik Ujedinjene Milivoje Brković kazao je da podržavaju sva imenovanja, ali i da treba da se utvrdi za čije vrijeme vladavine su nestali eskponati. &nbsp;
Vladan Arsović (DPS) kazao je da ne mogu preskočiti imenovanje Sportskih objekata. On je pitao da li je bivši direktor Aleksandar Vućković uspio da naplati otpremninu ili je to sada na sudu.&nbsp;
- Kao odbornik nisam dobio informacije šta se uradilo oko sponzorskog ugovora sa M:telom. Da li će Sportski objekti povećati cijene usluga? Zanima me šta je predložilo kandidata za direktora Sportskih objekata – naveo je Arsović.&nbsp;
Odbornik Pokreta za Podgoricu Dragutin Vučinić smatra da imenovanje odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata treba vratiti na ponovno odlučivanje jer ima, kako je rekao, dosta adekvatnih ljudi koji bi pokrivali ovu poziciju.
- Ako ovo ostane, ja neću glasati za to – rekao je Vučinić.&nbsp;
Srđan Perić (Preokret) rekao je da bi trebalo dati odgovor da li se vodi krivični postupak protiv Dragana Radovića. Odgovorio je Miloš Krstović (PzPG) je rekao da se ne vodi krivični postupak protiv Radovića, već je krivična prijava podnijeta protiv N.N. lica. On je navep da imenom i prezimenom stoji iza Dragana Radovića koji, kako je rekao, ima 25 godina rada kao kustos.
- Kulturni krugovi su već rekli o njemu, izborom za predsjednika muzejskog društva Crne Gore - rekao je Krstović. &nbsp;
Perić je ukazao da bi trebalo raspisati međunarodni tender za izbor lica koje će štiti prostor. &nbsp;Odgovorio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručujući da je ideja dobra.&nbsp;
- Ovo što danas radimo je planiranje menadžmenta. Međutim, imamo veliki problem a to je da smo suočeni sa situacijom da arhitektu i planera ne možete dovesti za platu koju mi primamo - naveo je Mujović. &nbsp;&nbsp;
Budimir Mugoša (SDP) kazao je da su otpremnine delikatna situacija. On je naveo da direktor koji se smjenjuje treba da ili da dobije novac ili da ide u zatvor. Osvrnuo se na imenovanje odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata.&nbsp;
- Dvije biografije nisu impozantne, dok njih troje imaju sjajnu biografija – rekao je Mugoša.
Na zahtjev Mitra Šušića, šefa kluba odbornika Nove, sata je pauza od pola sata.&nbsp;
<h2>Sekretar tvrdi da je Univerzitet tražio avanturistički park u Tološkoj šumi</h2>
Završena je rasprava o petogodišnjem Programu privremenih objekata. Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović saopštila je da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podnio zahtjev za sazivanje sjednice po hitnom postupku.
- Razlozi za donošenje novog Programa sadržani su u činjenici da je važeći Program privremenih objekata na snazi do 15. novembra te bi njegovo nedonošenje moglo da pouzrokuje štetne posljedice - saopštila je Borovinić Bojović. &nbsp;
Obrazlažući dokument Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove, saopštio je da je zbog dinamike razvoja grada u peirodu donošenja pograma stigao značajan broj zahtjeva fizičkih i pravnih lica.
- Donošenjem Programa stvoriće se veći nivo uređenosti u dijelu privremenih objekata, a otvoriće se i veća mogućnost razvoja preduzetništva – naveo je Babović.&nbsp;
Šef kluba odborniak DPS-a Andrija Klikovac saopštio je da je bilo potrebno da se usvoji novi Program privremenih objekata ali je problem procedura pripreme dokumenta.
- Imali ste javnu raspravu, a danas ne možemo da vidimo bilo kakav izvještaj sa javne rasprave, koji su predlozui građana bili. Odbornici treba da vrše monitoring nad prostorom. Nekim licima su ucrtani kiosci, otvoreni i zatvoreni tereni. Dešavaće se da Glanvi grad raspisuje konkurse koji će trajati 3,4 dana jer će neko unaprijed imati planiranu dokumentaciju, znači javljaće se na namještene tendere. Mi ćemo predložiti da se obrazuje komisija koja će vrštii monitorng procesa, jer nije korektno prema građanima da budu spriječeni da se prijave na konkurse - rekao je Klikovac.
On je pitao koliko je ucrtanih novih provremenih objekata - autoperionica, kiosaka...&nbsp;
- Ne znamo šta se desilo sa starim lokacijama. Dobili smo informaciju da se Slaven Radunović uključio u ovaj proces. Ne može on da govori ovo ćete ucrtati, a ovo nećete. Gotovo da nema parka gdje nije ucrtan novi ugostiteljski objekat - naveo je Klikovac.&nbsp;
Osvrnuo se i na lokaciju u KO Dajbabe na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za prečišćavanje poručujući te da se očekuje stav Demokratske narodne partije po tom pitanju. &nbsp;&nbsp;
- U programu se nalazi KO Dajbabe i Glavni grad za taj prostor donosi Program privremenih objekta. Paralelno sa tim Opština Zeta radi program i u tom programu nema ovih parcela - naveo je Klikovac.
Vladimir Bulatović (DNP) kazao je da kada god DPS progovori u Zeti pokušava da unese razdor u vladajućoj većini.
- KO Dajbabe su Dajbabe, a KO Botun &nbsp;- Botun. Privremeni objekti nemaju veze sa kolektorom, osim za vas koji pokušavate da se vratite na vlast. Moja poruka je da će vas želja biti. Kada vam je politički odgovaralo da Zeta postane posebna opština i vi ste to uradili i sada nastavljate. Pominjete opštinu Zeta i referendum. Referendum treba da bude praznik demokratije kako bi se građani izjasnili. Vas referendum asocira na raznne krađe, građani Zete će toga dana iskazati mišljenje - rekao je Bulatović.&nbsp;
Odgovorio je Andrija Klikovac.
- Nemamo problema sa referendumom. Mi smo ga sproveli 2016. godine, a &nbsp;Bulatović koji je tada vodio zajednički blok je izgubio - rekao je Klikovac.
Program je značajan za biznimene koji žele da ostvare korist i za sebe i za Glavni grad, ocijenila je Zdenka Popović (Demokrate).&nbsp;
- U prethodnom periodu smo imali 500 privremenih objekata koji su bili nelegalni i nezakoniti. To se odnosi prije svega na bašte jer je trend bio da se traži dozvola za baštu od 30 kvadrata. Prilikom ograđivanja ili zastakljivanja te bašte su umjesto 30 kvadrata dobijali do 120 kvadrata. Samo vidite koliko je Glavni &nbsp;grad izgubio novca po tom osnovu - rekla je Popović.&nbsp;
Andrija Klikovac je rekao da će Glavni grad možda u narednoj godini morati da mijenja Program privremenih objekata jer se čeka da Ministarstvo završi pravilnik.&nbsp;
- Ako želimo da uredimo oblast potrebno je promijeniti prabilnik, a onda izraditi novi Program privremenih objekata - naveo je Klikovac.&nbsp;
Boban Radević (Slobodna) kazao je da je bolje napraviti kafić u parku nego u postorijama mjesnih zajednica gdje će, kako je rekao, funkcioneri DPS-a da piju pivo po nabavnim cijenama.&nbsp;
- Ne možete da se pozivate na komisije, morate da se naviknete da ste opozicija u gradu. Ako ste očekivali da će posle vašeg saopštenja DNP da odustane od glasanja, grdno ste se prevarili - naveo je Radević.&nbsp;
Odbornik Ujedinjene Crne Gore Milivoje Brković kazao je ko drži monopol nad privremenim objektima.&nbsp;
- Čija je avantura Avanturistički park na Gorici, ko je mašinovođa koji je držao objekat preko puta Limenke, čiji su svi privremeni objekti? Imamo plan za privremene objekte, niko nema potrebu da se vama izvinjava, velika je panika, mnogi će da izgubi posao, nećete moći da ih kontolišete. Privremeni objekti će biti građana, a ne vas. U svakoj mjesnoj zajednici je bila kafana DPS-a - rekao je Brković.&nbsp;
Andrija Klikovac (DPS) je rekao da je očekivao da će u program biti ucrtano nekoliko spomenika. On je poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da će usvajanjem programa biti najveća njegova pobjeda jer će „biti dokazano da je Glavni grad vlasnik katastrarskih parcela u KO Dajbabe i da Glavni grad treba da sprovodi projekte".&nbsp;
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da pobjede svoje nikada unaprijed ne slavi.&nbsp;
- Postrojenje neće viti pobjeda gradonačelnika, nego svih građana. Unaprijed se odričem potencijalne slave oko kolektora. Molim vas da budete obazrivi oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Razgraničenje između Zete i Podgorice se nije desilo i KO Dajbabe pripada danas Podgorici. Na bazi toga mi crpimo pravo da tamo crtamo objekte. Molim vas da ovaj projekat ne politizujemo nego da ga sprovedemo za dobrobit građana. Ako je poraz ja ću prihvatiti poraz, a ko je pobjeda ajde da slavimo svi. Nema nikakve korelacije između kolektora i privremeni objekata u Dajbaba - poručio je Mujović.&nbsp;
Budimir Mugoša (SDP) kazao je da nije dobro da se na parcelama koje po planovima imaju drugu namjenu crtaju privremeni objekti. On je rekao da je to ulaz da se na mala vrata naprave privremeni objekti.&nbsp;
Odbornik Preokreta Srđan Perić kazao je da nije sporno da su se privremeni objekti dodjeljivali po partijskoj referenci ali da nemaju garanciju da će to sada biti drugačije. Poručio je da će se teror političkih partija nad privredom nastaviti. Kazao je da postoji mogućnost da se otvori korupcija.&nbsp;
Maša Šturanović (DPS) kazala je da će pojedinci bliski vlasti moći godinama da imaju privremene objekte, dok će građani morati da čekaju. Ona je dodala da bi voljela da vidi reviziju plana te da nije bilo žurbe za njegovim donošenjem.&nbsp;
Jesu li svi objekti privremenog karaktera jer od plana da plana imamo objekte koji imaju karakter privremenosti, a nisu, rekao je Miloš Mašković (SD). On je kazao da zabrinjava da nigdje u tekstualnom dijelu dokumenta nema definisan broj i gustinu objekata koji se mogu naći u jednoj ulici.&nbsp;
Osim budžeta, Program privremenih objekata predstavlja jedan od najznačajnih objekta o kojima raspravljamo, ocijenio je Stefan Ćulafić (DPS). Kazao je da program predvidio da u Univerzitetskom parku bude otvoreni šank, kao i u parku gdje je spomenik Franca Prešerna. Njegov partijski kolega Vladan Arsović pitao je zašto se kasni sa usvajanjem plana. Pitao je sekretara zbog čega nije bilo izvještaja sa javne rasprave.&nbsp;
Sekretar za komunalne poslove Andrija Babović je saopštio da imaju izvještaj o javnoj raspravi te da će ga dostaviti. On je naveo da Podgorica ima 841 privremeni objekat.
- Kada su u pitanju tenderi, sve što se nalazi na teritoriji glavnog grada ide na licitaciju. Tender sprovodi Direkcija imovina i svako može učestvovati. Inspekcija kontroliše dokumentaciju za postavljanje objekata - rekao je Babović.&nbsp;
Kada je u pitanju privremeni objekat u Univerzitetskom parku u Tološima, Babović je rekao da su za njegovo ucrtavanje dobili zahtjev od Univerziteta.&nbsp;
Naveo je da su obrisane samo lokacije koje nikad niko nije koristio, te da nijesu nismo ugrozili nijednog preduzetnika. On je naveo da su od ministarstva dobili instrukcije da nijedan objekat ne smije biti veći od hiljadu kvadrata. Poručio je da ne kasne sa dokumentom.

Skupština Glavnog grada usvojila Program privremenih objekata i imenovala dva direktora

Grad se i dalje razvija isključivo zahvaljujući našim projektima - poručila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Maša Šturanović reagujući na najavu Glavnog grada da uskoro počinje rekonstrukcija Trga Božane Vučinić i izgradnja podzemne garaže.
Ostavili su, podvlači Šturanović, gotov projekat.
- Da nije bilo opstrukcija, danas bi garaža bila izgrađena, a trg rekonstruisan - ocijenila je Šturanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Novih, kako je rekla, nema ni nakon dvije i po godine.
- Samo najave - zaključila je Šturanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsturanovicmasa%2Fstatus%2F1981615931592724709%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović: Podgorica se i dalje razvija zahvaljujući našim projektima, novih nema ni nakon dvije i po godine

Počela je sjednica Skupštine Glavnog grada na kojoj će se raspravljati o odluci da se Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice da na upravljanje i korišćenje 30 poslovnih prostora u montažnim objektima za potreba organizacije Novogodišnjeg pazara.
Sjednici gradskog parlamenta nisu prisustvovali odbornici Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa. Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović saopštila je da su odsustvo sa sjednice najavile odbornice NSD-a &nbsp;Jelena Milošević i odbornici SEP-a Jelena Knežević i Ilija Mugoša.&nbsp;
Odbornik Preokreta Srđan Perić saopštio je da su saziv za sjednicu dobili juče i pitao "da li mogu doći u situaciju da se sjednica sazove za kraće od pola sata".
- Ako nemamo odbrazloženje za vanredne okolnosti onda nemaju sačuvanu proceduru, a procedura treba da štiti sve nas - rekao je Perić. &nbsp;
Sekretar gradskog parlamenta Miloš Giljen pročitao je član 63 Poslovnika koji predviđa kada se može sazivati sjednica po hitnom postupku. Perić je tražio komentar ali je Borovinić Bojović saopštila da nema pravo na komentar jer je bila u pitanju procedura. Nakon toga odbornici Preokreta Srđan Perić i Mirza Krnić su napustili salu.&nbsp;
Sekretar za komunalne poslove Andrija Babović saopštio je da će u odluci biti izmijenjen termin kućiće u poslovni prostor u montažnim objektima kako bi je uskladili sa odlukom koju ima Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. &nbsp;

Skupština Glavnog grada bez prisustva opozicije usvojila odluku o ustupanju poslovnih prostora Agenciji

Odbornici u Skupštini Glavnog grada Podgorice sjutra će nastaviti sa radom, a pred njima će se naći samo jedna tačka dnevnog reda – prijedlog odluke o davanju na korišćenje i upravljanje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice.
Riječ je o kućicama koje se tradicionalno postavljaju na Trgu nezavisnosti u susret novogodišnjem bazaru i prazničnim manifestacijama.
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 10 časova.

Podgorički odbornici sjutra o davanju kućica na korišćenje Agenciji za izgradnju i razvoj

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: skupstina-glavnog-grada