Skupština opštine Pljevlja održala je sjednicu po hitnom postupku na kojoj je razmatrana ekološka situacija u gradu pod Golubinjom.
SO Pljevlja u zaključcima zahtijeva da se obezbijedi subvencija računa za električnu energiju dok traje grejna sezona (50 odsto ukupnog računa).
- Skupština opštine Pljevlja zahtijeva od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i EKO fonda da kompletna sredstva koja dobije na osnovu svih ekoloških taksi od zagađivača sa teritorije opštine Pljevlja, usmjeri isključivo na nabavku inverter klima za svako aktivno domaćinstvo u opštini Pljevlja - jedan je od zahtjeva, prenosi Dan.&nbsp;
Zahtijevaju i da Krizni štab u koordinaciji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Institutom za javno zdravlje preduzme privremene mjere u svrhu zaštite djece kako bi se smanjio negativan uticaj na zdravlje djece (predškolske iškolske djece).
- Skupština opštine Pljevlja zahtijeva od EPCG da preduzme sve mjere u cilju skraćenja perioda probnog rada i stavljanje u funkciju sistema za odsumporavanje I dentrifikaciju prije ugovorom predviđenog roka, kao I inteviziranje, nastavak i završetak Projekta toplifikacije Pljevalja do grejne sezone 2026 2027 godina - kazali su iz SO Pljevlja.
Skupština opštine Pljevlja, kako se navodi u petom zaključku, zahtijeva od CEDIS-a da preispita elektroenergetsku mrežu u gradu kako grijanje na struju ne bi dovelo do problema isporuke električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Održana hitna sjednica SO Pljevlja: Traže subvencije za struju i nabavku klima za domaćinstva

Sjednica Skupštine opštine Pljevlja je prekinuta danas zbog sukoba unutar aktuelne većine koji je izazvan Inicijativom za smjenu predjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša, koju su u petak javnosti predstavili odbornici Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
To je saopšteno iz Kluba odbornika DPS Pljevlja. Ta partija pokrenula je &nbsp;inicijativu za smjenu Vraneša jer, kako su rekli, tokom svog mandata nije ostvario mjerljive rezultate u razvoju lokalne zajednice, više puta je vrijeđao i prijetio građanima i zaposlenima u lokalnoj upravi, sredstva iz budžeta Opštine koristio protivno interesima građana i javno omalovažavao državne simbole i praznike, ističući i da se dovodi u vezu sa ozbiljnim bezbijedonosnim incidentima.
Početak današnje sjednice lokalnog parlamenta obilježio je zahtjev Kluba odbornika vladajućeg PES-a da se da pauza od 15 minuta, koja je, kako su rekli u DPS-u, u konačnom trajala dva sata i 15 minuta, "a koju su odbornici vlasti iskoristili za priču o inicijativi za Vranešovu smjenu".
- Sjednica je nakon duge pauze, i prije nego je počela, završena zbog očiglednih neslaganja unutar vladajuće većine - navedeno je u saopštenju Kluba odbornika DPS-a.
Dodatno, kako navode u toj partiji, sjednicu je obilježilo i neprincipijelno ponašanje predsjednice Skupštine opštine Jovane Tošić.&nbsp;
- Umjesto da zaštiti ugled lokalnog parlamenta i svih odbornika, Tošić je ostala nijema, i ne samo jednom, na skandalozne i sramotne navode Darija Vraneša u okviru kojih je DPS nazivao kriminalnom organizacijom. Tim povodom, na kraju sjednice predsjedavajuća nije dozvolila proceduralno obraćanje odbornika DPS-a, već je samovoljno prekinula sjednicu - naglašeno je u saopštenju.
Sjednica je prekinuta do daljnjeg, dok, kako kažu u DPS-u, ne dođe do pobjede jedne, druge ili treće struje u okviru "skupine neozbiljnih i neodgovornih pojedinaca, koji u kontinuitetu nanose štetu gradu i građanima".&nbsp;

Klub odbornika DPS Pljevlja: Inicijativa za smjenu Vraneša izazvala sukobe u redovima aktuelne vlasti

U lokalnom parlamentu Pljevalja zabilježen je sramotan primjer verbalnog nasilja nad ženama. Odbornik vladajuće većine Božidar Bajić izgovorio je seksističku, šovinističku opasku na račun odbornice Demokratske partije socijalista (DPS) Tanje Dragašević, na šta je predsjednica Skupštine Jovana Tošić, umjesto da reaguje, ostala nijema, čime je, kako ocjenjuju građanski aktivisti, dala prećutnu saglasnost na ponižavanje jedne žene.
- Odbornik vlasti, inače đuturum u 8. deceniji, Božidar Bajić, (otac bi mogao da joj bude), ali odbornik Bajić koji je u kasnoj fazi vladavine kalcifikacije, demonstrirao je kako se iz fotelje u osmoj deceniji može lansirati šovinistička raketa — direktno iz oralne platforme retrogradne svijesti, danas je izjavio: "Imam pogan jezik, a odbornica Dragašević ga još nije osjetila na svojoj koži" - naveo je na Fejsbuku građanski aktivista Pavle Čolović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F1068024308179000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
On je ukazao da ovo nije lapsus, već uvreda, prijetnja i seksizam izrečeni sa govornice lokalnog parlamenta u Pljevljima.&nbsp;
- I umjesto da takav istup bude odmah sankcionisan, predsjednica Skupštine Jovana Tošić je ostala nijema. Nije izrekla opomenu. Nije prekinula sjednicu, nije kaznila odbornika. Umjesto &nbsp;da kao žena odbrani ženu. Nije kazneno reagovala. Nije se ni nakašljala. Možda zato što ne zna protokol za tretman verbalne fekalije u realnom vremenu. To je nedopustivo - istakao je Čolović.
Prema njegovim riječima, odbornik koji ovako govori prema koleginici i još uglednoj profesorici gimnazije ne zaslužuje ni funkciju ni mikrofon. Predsjednica koja ćuti na to, napominje, saučestvuje u ponižavanju.
- Skupština ne smije biti poligon u kome se žene omalovažavaju, a nasilni jezik toleriše, a žena se posmatra kao seksualni objekat - napomenuo je Čolović.
On je zatražio hitno izvinjenje, javnu osudu i institucionalne posljedice, te da se predsjednica lokalnog parlamenta podsjeti "da mikrofon ne služi samo za brojanje glasova, već i za zaštitu dostojanstva žene".
- Pitanje za odbornike vlasti da li vas je bar imalo sramota što ste se nasmijali na ovu izjavu? I cijela Skupština – da se dezinfikuje. Mentalno. Jer kada se ovakav govor ne kazni — on postaje pravilo - zaključio je Čolović.

Verbalno nasilje u pljevaljskom parlamentu: Šovinistički ispad Bajića na račun koleginice, predsjednica Skupštine ćuti

Sjednica Skupštine opštine Pljevlja danas nije nastavljena nakon što je data pauza jer se odbornici vladajuće koalicije nijesu vratili u skupštinsku salu.
Jedan od odbornika Nove srpske demokratije zatražio je pauzu nakon prve tačke dnevnog reda, koja je podrazumijevala raspravu i odbornička pitanja o Prijedlogu završnog budžeta Opštine Pljevlja za 2023. godinu. Odbornici većine tvrde da su na dnevnom redu "goruće teme", te da se vladajuće stranke nijesu dogovorile o njima.&nbsp;
Prema informacijama kojima M portal raspolaže, do odluke da se odbornici većine ne vrate na sjednicu došlo je zbog mimoilaženja dvije struje u vladajućoj NSD, jedne predsjednika Opštine Darija Vraneša i druge bivšeg direktora Rudnika uglja Mija Lekića. Nezvanični izvori iz pljevaljske vlasti, čiju okosnicu čine NSD, Demokrate, PES i SNP, tvrde da je ovo pokušaj da se sa čela Opštine skloni Vraneš i da većina odbornika stane uz Lekića.&nbsp;
Današnja sjednica pljevaljske skupštine mogla bi da bude uvod u još jednu krizu lokalne vlasti u Crnoj Gori, ukoliko se nastavi borba Vranešove i Lekićeve struje u NSD.&nbsp;

Zbog mimoilaženja u NSD sjednica SO Pljevlja završena nakon pauze

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: skupstina-opstine-pljevlja