Njegoš je crnogorski princip života i slobode, koju je uzdigao na najviši pijedestal koji može postojati. Sloboda kao smisao života i svijesti da život bez slobode nije život, a da je samo slobodan čovjek – čovjek, rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E glumac Slobodan Marunović.
Njegoš je, kaže on, i svojim djelom i svojim životom slobodu uzdigao do najviših visina, i zato nije čudo što je želio da bude sahranjen na Lovćenu – mitskoj planini.
Trideset osma je sezona od premijernog izvođenja predstave „Potonja ura Njegoševa“, koja se, kako navodi, igra širom svijeta.
– Koincidencija je da je Njegoš umro u 38. godini, a rođen je na današnji dan prije 212 godina. Njegoš je živio 37 godina, 11 mjeseci i 17 dana. Ako ja budem živ 19. maja i ako budem i dalje igrao predstavu, desiće se zaista jedno čudo – da predstava i glumac duže igraju lik na sceni nego što je taj lik, pjesnik, gospodar, filozof i metafizičar Njegoš, živio – rekao je Marunović.
Kaže da je rođenje Petra II Petrovića Njegoša jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Sve što Crna Gora nosi kao sublimat etičnosti, čojstva, junaštva, poštenja i civilizacijskih dostignuća, Njegoš je, kaže Marunović, obuhvatio svojim djelom.
– Njegovo djelo je vaseljensko, univerzalno, trajno. Njegoš je taj crnogorski princip života – a to je sloboda. Za nas je Lovćen ono što je Olimp u staroj Heladi, vrh, piramida našeg postojanja, naše države, naše duhovnosti, nacionalnosti i posebnosti – svega onoga što nosi jedan takav duh kakav je bio Njegoš. Njegoš je besmrtan – čim je nečije djelo besmrtno, i on je besmrtan – istakao je Marunović.
Podsjetio je da je Crna Gora, kao mala zemlja, uvijek imala izazove – još od Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića – jer su zbog njenog položaja i kulturne snage mnogi željeli da je imaju.
– Zbog geografije, zbog mora i planina, a prije svega zbog duhovnosti i slavne istorije, dinastija koje su obilježile ne samo Crnu Goru već i evropski prostor svojim herojskim bitkama i kulturnim dostignućima. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da su im gospodari bili umjetnici – koji su štampali knjige, pisali genijalna djela, ostavljajući trag u istoriji duhovnosti i civilizacije – kazao je Marunović.
Prema njegovim riječima, danas svjedočimo pokušajima unižavanja i prisvajanja crnogorske kulture sa različitih strana, ali vjeruje da će se Crna Gora, njena kultura i duhovnost vratiti u svoje prirodne okvire – crnogorskom narodu, istoriji i tradiciji.
– Ovu zemlju niko nije stvarao osim Crnogoraca, sa svojim slavnim dinastijama. Niko nije pisao o našim bitkama i slobodi osim Crnogoraca. Niko tuđi nije ušao da brani Crnu Goru – osim Crnogoraca. Naši su gospodari i vladike išli pred vojskom, od Svetog Petra do cara junaka kralja Nikole, da bi ovaj prostor bio slobodan, dostojanstven i častan. Crna Gora je u svijetu prepoznata kao časna, dostojanstvena i slobodna zemlja, o čemu su pisali mnogi svjetski putnici i književnici. Kako bi rekao Lord Tenison: ‘O, najmanji među narodima, ti velika Crna Goro’ – naglasio je Marunović.
Smatra da je neformalna organizacija STEGA pokrenula duh slobode koji je bio „zapečaćen u nekoj boci“, a koji se sada nezaustavljivo širi Crnom Gorom.
Dodaje da je Crna Gora domovina i majka svim ljudima koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnu, religijsku ili ideološku pripadnost.
– STEGA sa svojim umnim ljudima predstavlja pravo blago za ovaj trenutak Crne Gore. Tamo se govori istina o našoj zemlji, o njenim dostignućima, i pokušava se ispraviti nepravda učinjena Crnoj Gori. Danas svjedočimo velikoj nepravdi – crnogorska kultura se prisvaja, država obesmišljava, ali tu su ljudi koji će to zaustaviti. Na današnji veliki dan, rame uz rame s velikim bitkama i epopejama, ponovo se rađa duh Njegoša. Siguran sam da će svi naredni praznici posvećeni Danu Njegoševog rođenja imati prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu – vraćanje Crne Gore samoj sebi. Treba izraditi strategiju da mladi znaju ko su, odakle su, šta im je domovina, i da shvate da Crna Gora ima hiljadugodišnji kontinuitet. Da znaju gdje im je dom, gdje im je ognjište i ko im je majka – zaključio je Marunović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marunović: Njegoš je crnogorski princip života i slobode

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

1084x550

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Februarske „Podgoričke priče“ predstavljaju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, dobitnika niza značajnih nagrada čiji jedinstven i upečatljiv umjetnički izraz je svakako ono što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, 25. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, od 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Marunović je prepoznat kao neko ko je rezultatima i jedinstvenom pojavom obilježio dio novije istorije crnogorskog teatra, filma, televizije i radija.&nbsp;
Sa njim će razgovarati novinar Vanja Kovačević, moderator tribine „Podgoričke priče“ o tome na koji način je to uspio i koliko je Podgorica uticala na njega.&nbsp;
Slobodan Marunović je rođen u Mojkovcu 1957. godine. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, a srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću. Diplomirao je na FPM-u u Baru. Stalni je član Crnogorskog narodnog pozorišta od 1982. godine, a brojne uloge ostvario je i u produkcijama drugih teatara, na filmu, televiziji i na radiju. Njegova monodrama „Potonja ura Njegoševa” izvedena je više od 1500 puta širom svijeta. Nastupao je na prestižnim festivalima kao što su „Sterijino pozorje”, „MES”, „Exponto” i „Zlatni vitez”. Istakao se ulogama u predstavama „Prestupna godina”, Robespjer”, „Gorski vijenac”, „Lažni car Šćepan mali”, „Tartif”, „Otelo”, „Gorski vijenac” i „Kralj umire”. Ostvario je uloge i u domaćim filmskim ostvarenjima poput „Vuk Karadžić”, „U ime oca i sina”, „Marko Miljanov”, „Princeza Ksenija od Crne Gore”, „Otac ratnik”... Kada je riječ o stranoj filmskoj produkciji, vrijedi pomenuti njegove uloge u filmovima „Rote Zora”, „Poziv”, „Grof Montenegro”, „Malteški krst”, „Road kill” i dr. Kao režiser, radio je sa studentskim i alternativnim grupama, režiravši više od dvadeset predstava. Objavio je pet CD-ova poezije, među kojima se izdvaja „Potonja ura Njegoševa” i „Poessia Montenegrina”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju „Zlatna maska”, „Goranova nagrada”, „Povelja grada Detroita”, „Srebrena kolajna”, Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem i druge.&nbsp;

Marunović gost "Podgoričke priče" u utorak, u Multimedijalnoj sali KIC-a

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

1250x600

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: slobodan-marunovic