Viši sud u Podgorici je danas, poslije trogodišnjeg suđenja, osudio Slobodana Pekovića na kaznu zatvora od 20 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Peković je osuđen za ubistvo dvoje civila, Emine i Muja Šabanovića, u selu Hum kod Foče, kao i za silovanje ženske osobe zaštićenog identiteta u stanu u Foči, koju je izveo iz zloglasne sale „Partizan“.
Sudskim vijećem je predsjedavala sutkinja Nada Rabrenović, dok su članovi vijeća bili sudije Zoran Radović i Goran Šćepanović. Optužnicu je zastupala specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić.
Akcija za ljudska prava (HRA) u saopštenju ističe da je presuda važan iskorak za crnogorsko pravosuđe, jer je riječ o prvoj presudi za ratno seksualno nasilje i najstrožoj kazni za ratne zločine još od presude za ubistvo članova porodice Klapuh iz 1996. godine.&nbsp;
- Ova presuda je značajan pomak u kažnjavanju ratnih zločina u Crnoj Gori i može biti ohrabrenje za druge žrtve da potraže pravdu u sudskim postupcima - navodi HRA.&nbsp;
Dalibor Tomović, advokat oštećene izjavio je izjavio je da smatra daje ovo veliki korak naprijed, imajući u vidu da se radi o prvom slučaju ratnog seksualnog zločina u Crnoj Gori.&nbsp;
- Imajući u vidu da je prvostepeno suđenje trajalo tri godine, a da je od izvršenog krivičnog djela proteklo 33 godine, nadam se da će, u slučaju žalbe odbrane, Apelacioni sud odlučiti prioritetno - dodao je Tomović.&nbsp;
Ajna Mahmić, kako se dodaje, pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH smatra da je presuda rezultat zajedničkog, dugogodišnjeg i predanog rada preživjelih i organizacija koje se bore za pravdu za žrtve ratnih zločina.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost želim izraziti našoj klijentici, zaštićenoj svjedokinji – hrabroj ženi koja je, uprkos godinama šutnje, traume i straha, odlučila da progovori i potraži pravdu. Njena odlučnost, dostojanstvo i snaga pokrenuli su ovaj postupak i omogućili da se zločin imenuje, prizna i sankcioniše. Zahvaljujem i njenoj porodici na podršci koju su pružali tokom cijelog procesa – bez njih, ovaj trenutak ne bi bio moguć - navela je Mahmić.&nbsp;
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Podgorica je kazala da je crnogorsko pravosuđe ovim pokazalo da može da se nosi za zahtjevnim suđenjima za seksualno nasilje u kojem su žrtve zaštićeni svjedoci.&nbsp;
- Očekujem da država obezbijedi i da se o imovinsko-pravnom zahtjevu takvih žrtava obavezno odlučuje u krivičnom postupku i da se žrtve poštede dodatne traume. Ova presuda je važna jer nas primorava da se suočimo sa činjenicama o učešću crnogorskih državljana u masovnim ratnim zločinima, i posebno silovanjima žena u Bosni i Hercegovini. Pozivam sve koji nešto znaju o tome da se obrate državnom tužilaštvu. Svi takvi zločini su trajno bolno obilježili živote nedužnih ljudi i njihovih porodica, posebno djece - zaključila je Gorjanc-Prelević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA o presudi Pekoviću: Prva presuda crnogorskog suda za ratno seksualno nasilje ohrabrenje za žrtve

Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;
- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.
Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;
- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;
- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.
Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;
- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;
- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.
Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;
- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.

1250x600

1084x550

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

Ukidanje pritvora i puštanje na slobodu Slobodana Pekovića, optuženog za monstruozne ratne zločine, zbog isteka tri godine u kojima nije donešena prvostepena presuda predstavlja još jedan u nizu primjera kojima svjedočimo više od tri decenije a to je da pravosuđe u Crnoj Gori nije spremno da rješava slučajeve ratnih zločina na nacionalnom nivou, kazala je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je kazala da ovaj skandal mora imati odgovor.
- Bilo da se radi o nedostatku volje nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija da slučajeve ratnih zločina efikasno gone i da se sprovode efikasni sudski postupci, bilo da se radi o bolećivosti nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija prema ratnim zločincima ili nekoj vrsti intimnog odobravanja istih ili o nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina činjenica da nakon tri godine nije donešena prvostepena sudska presuda u postupku sudjena za ratni zločin predstavlja prvorazredni skandal koji ne smije ostati bez odgovora - kazala je ona.
Strujić-Harbić je podsjetila javnost da je i u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2023. godinu prepoznato da u ovoj oblasti nije ostvaren odgovarajući napredak ali i na javno izrečena obećanja nosilaca tužilačkih i sudskih funkija da će u narednom periodu osigurati efikasno gonjenje i sudjenja slučajeva ratnih zločina.
- Ako je rezultat te efikasnosti nedonošenje prvostepene presude ni nakon tri godine i ukidanje pritvora osumnjičenim za ratne zločine onda ste, gospodo, samo osigurali nastavak prakse nekažnjavanja za ova teška djela u Crnoj Gori koja traje još od Šahovića a koji je potvrdjen i nakon ratova devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije ali i zločina na prostoru Crne Gore koji su i dalje bez krivca i kazne - poručila je Strujić-Harbić.
Poslanica BS je, kako zaključuju iz ove partije, kazala da će u narednim danima preduzeti konkretne korake u vezi sa ovim “skandaloznim postupkom jer je suočavanje sa prošlošću jedan od ključnih uslova za napredak Crne Gore i vladavinu prava a za suočavanje sa prošlošću neophodno je da se krivci suoče sa kaznom a javnost sazna istinu”.

Strujić-Harbić o ukidanju pritvora Pekoviću: Neprihvatljiv nastavak starih praksi

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor okrivljenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Slobodanu Pekoviću, potvrdila je portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.
Kako je pojasnila, pritvor Pekoviću je ukinut jer su od dana podizanja optužnice protekle tri godine bez donijete prvostepene presude
- Izrečene su mu mjere obaveznog povremenog javljanja nadležnom organu i privremeno mu je oduzeta putna isprava - rekla je našem portalu Raković.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine.
Prema navodima optužnice, Peković je 8. juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, koje pripada Opštini Foča, ubio Muja i Eminu Šabanović.&nbsp;
Nakon što je, piše u optužnici, Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenom drškom od lopate, a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića gdje ih je oboje ubio, pucajući na njih iz automatskog oružja. Njihova tijela su izgorjela u požaru kuće Muja Šabanovića koju je, prema optužnicu, zapalio Peković.
Peković je, navodi se u tom aktu, takođe i početkom septembra 1992. godine silovao ženu koja je dobila status zaštićenog svjedoka. Dodaje se da je s još nekoliko uniformisanih lica, iz sportske dvorane "Partizan" u Foči, u navodnoj namjeri da ih spasi, izveo zaštićenog svjedoka - oštećenu s maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika. Uz prijetnju, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju, nakon čega su je izveli iz te sobe.
Slobodan Peković ranije je negirao optužbe da je ubio Šabanoviće i silovao oštećenu A1 u septembru iste godine.

Tamara Klikovac

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio Muja i Eminu Šabanović u selu Hum kod Foče i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti 1992. godine.
Iz Akcije za ljudska prava navode da je ovo prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata. Žrtva i još jedan svjedok tog nasilja imaju status zaštićenih svjedoka.
Zbog tehničkih problema u Sudu BiH, juče nije bilo moguće uspostaviti video-konferencijsku vezu, kako bi se saslušala dva predviđena svjedoka. Njihovo saslušanje je zbog toga sutkinja Nada Rabrenović odložila za sljedeće ročište.
- Sud je odlučivao o prijedlozima odbrane okrivljenog Pekovića. Odbijeni su prijedlozi odbrane u vezi e-mail komunikacije advokata odbrane Ratka Pantovića sa advokatom Ratka Mladića, Brankom Lukićem o ubistvima u selu Hum, kao i dokument objavljen na sajtu academia.edu, sastavljen na osnovu “poznatih informacija”, u kom su navedena navodna imena ubica Muja i Emine Šabanović, jer je sud zaključio da se ne radi o informacijama koje su bilo kako potkrijepljene. Sud je odbio i predloge da kao dokaze izvede medicinske izvještaje zaštićenih svjedokinja o njihovom psihičkom stanju, jer ih je neposredno saslušao i nije posumnjao u njihovu sposobnost da svjedoče, kao i medicinsku dokumentaciju okrivljenog Pekovića sastavljenu nakon predmetnih događaj kao irelevantnu za postupak - saopšteno je iz HRA.
Prihvaćen je prijedlog odbrane da se saslušaju četiri nova svjedoka u vezi tvrdnje Pekovića da se za vrijeme napada na selo Hum potukao s jednim od njih, Obrenom Gojkovićem, u kafani, zbog čega nije mogao izvršiti ubistva koja mu se stavljaju na teret.
U nastavku suđenja, podsjećaju u HRA, sud je odbio prijedlog advokata odbrane da Pekoviću ukine pritvor zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.
Punomoćnik oštećene, advokat Dalibor Tomović, zahtjevao je da Sud odluči i o njegovom predlogu za sprovođenje vještačenja fizičkih i psihičkih bolova i umanjene opšte životne aktivnosti oštećene od strane neuropsihijatra u BiH. O zahtjevu će sud naknadno odlučiti, iako ovakav nalaz predstavlja osnov za odlučivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećene.
Do Pekovićevog izlaska iz pritvora 21. oktobra, preostala su tri ročišta, zakazana za 27. septembar, 8. i 10. oktobar 2024. godine.
Advokat Dalibor Tomović oštećenu zastupa u okviru projekta NVO Akcija za ljudska prava “Zajedno do pravde – pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: slobodan-pekovic