Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

1250x600

1084x550

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore je postigao, uprkos svim izazovima, da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete samo u posljednje dvije godine. Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na godinu i osam mjeseci, što je od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto, saopštila je predsjednica suda Snežana Armenko.
Armenko je na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“ u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Strazburom i Savjeta Evrope istakla da Ustavni sud konstantno doprinosi unaprjeđenju ustavne demokratije, posebno unapređenjem argumentacije u svojim odlukama, koje su bazirane na praksi Evropskog suda.
- Poštovanje Ustava i pozitivnih propisa Crne Gore, ne predstavlja samo obavezu svih njenih građana, već prije svega predstavlja obavezu svih državnih organa, koji svojim primjerom moraju pokazati da njihov rad bezuslovno zasnivaju na poštovanju Ustava i zakona - istakla je Armenko.
Iako je Ustavni sud donedavno bio predmet pojačane pažnje i nadzora Evropskog suda za ljudska prava i odjeljenja za izvršenje zbog dugog trajanja postupaka, danas je situacija drugačija.
- Sa svega 40 odsto kadrovske popunjenosti, u posljednjih godinu i po dana Ustavni sud je izuzetnim naporima i predanim radom, obezbijedio i očuvao djelotvornost ustavne žalbe i ažurnost koju nema niti jedan Ustavni sud u regionu - navela je Armenko.
Ustavni sud je svjestan da će povećana aktivnost neminovno dovesti i do povećanja broja uloženih predstavki Sudu u Strazburu.
- U tom pravcu želim da istaknem da Ustavni sud sve odluke Evropskog suda za ljudska prava očekuje i prihvata kao vodilje ka potpunoj i pravilnoj standardizaciji ljudskih prava u Crnoj Gori i priliku da unaprijedimo stepen potpune zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i samim tim jačanju povjerenja javnosti u naš rad - zaključila je Armenko.
Armenko je na okruglom stolu bila panelista na sesijama posvećenim izvršenju presuda Evropskog suda koje se odnose na stečaj, kao i na oblast eksproprijacije i restitucije.
Okruglom stolu su prisustvovale sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednici i sudije drugih sudova, šefica divizije u Odjeljenju za izvršenje presuda ESLJP, predstavnici ministarstava pravde i vanjskih poslova, te predstavnici komisija za povraćaj i obeštećenje.

Armenko: Pred Ustavnim sudom nema žalbi starijih od dvije godine

Brojne odluke Ustavnog suda koje su donešene u posljednjem periodu, posebno odlučujući o ustavnim žalbama, pokazuju da se ostvarenje ideje ljudskih prava ne može zamisliti bez djelovanja Ustavnog suda, poručila je predsjednica suda Snežana Armenko na Trećem balkanskom forumu ustavnih sudova u Antaliji. Govoreći na temu “Standardizacija ljudskih prava i uloga ustavnog sudstva”, Armenko je istakla da demokratija jeste nužan, ali ne i dovoljan preduslov za vladavinu prava i, stoga je potrebno imati i zaštitni mehanizam. Na tom putu je, kaže, posebno značajna uloga ustavnog sudstva i odluka međunarodnih organa, u prvom redu presude Evropskog suda za ljudska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Treći balkanski forum ustavnih sudova"><figcaption>Treći balkanski forum ustavnih sudova(Photo: Ustavni sud)</figcaption></figure>  - Najplemenitiji zadatak koji imaju pravni poredak i organi koji ga sprovode jeste zaštita slabijeg, zaštita manjina, što je u posebnoj mjeri i zadatak Ustavnog suda koji mora aktivno da sankcioniše povrede Ustava koje učini zakonodavna, izvršna i sudska vlast, i ne smije da izbjegava aktivističke odluke kada su ugrožene osnovne ustavne vrijednosti ili dolazi do narušavanja tih vrijednosti zbog nepoštovanja odluka iz stavova Ustavnog suda - kazala je Armenko. Predsjednica Ustavnog suda je podsjetila da Sud u posljednjem periodu donosi odluke koje značajno doprinose zaštiti ljudskih prava. Tako je Ustavni sud prvi put ispitao povrede prava na život zbog smrti pacijenta u bolnici, ukinuo sudske odluke zbog povrede usljed loše kaznene politike u slučaju mučenja, ukinuo sudske odluke zbog propusta sudova u građanskom postupku da valjano istraže navode o mobingu, te ukinuo dvije presude jer je utvrdio da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa, pored onih propisanih zakonom. Armenko je zaključila da vjeruje da je upravo Ustavni sud Crne Gore institucija koja gradi integritet na autoritetu svojih utemeljenih i dobro obrazloženih odluka, i koja usmjerava crnogorski pravni put u pravcu dostizanja evropskih pravnih standarda.

Armenko: Zaštita ljudskih prava se ne može zamisliti bez Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sutkinja Desanka Lopičić učestvuju na Šestom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji se održava u Madridu od 28. do 31. oktobra, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore član je Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu od septembra 2011. godine — asocijacije koja danas okuplja 122 člana.
Ovogodišnji kongres, kako navode u saopštenju, posvećen je temi „Ljudska prava budućih generacija“, s fokusom na zaštitu kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa, što su pitanja od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Prvog dana skupa biće održani sastanci ustavnih sudova po regionima i jezičkim grupama, među kojima i sastanak evropskih ustavnih sudova.
Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo međunarodne organizacije u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju ustavnu kontrolu širom svijeta.
Učešće predsjednice Armenko i sutkinje Lopičić, kako se navodi, omogućiće razmjenu iskustava Ustavnog suda Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda, kao i upoznavanje sa praksom sudova iz Evrope i drugih kontinenata. Skup će, takođe, biti prilika za unapređenje saradnje među sudovima, što je od značaja u kontekstu planova rada Ustavnog suda u narednom periodu.
Na kraju saopštenja podsjeća se na član 11 Ustava Crne Gore:
„Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.“

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Dogovorena je saradnja između Ustavnog suda i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, a zajednički projekat biće realizovan u periodu od januara do maja 2026. godine - dogovoreno je na sastanku čelnica ovih institucija Snežane Armenko i Anđele Jakšić Stojanović.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, prvenstveno usmjeren na učenike osnovnih i srednjih škola, ali i na studente i ima za cilj približavanje rada i nadležnosti Ustavnog suda mladima.
- Inicijativa će obuhvatiti posjete školama širom Crne Gore, tokom kojih će predsjednik ili sudije Ustavnog suda razgovarati sa učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola o značaju prava, ljudskim pravima i slobodama, kao i ulozi i radu Ustavnog suda - istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Armenko i Jakšić Stojanović ocijenile su da je ovaj projekat dragocjena prilika za uspostavljanje direktnog dijaloga sa učenicima, koji se kroz nastavu već upoznaju sa pojmovima prava, demokratije i Ustava - istaknuto je u saopštenju.
Ministarstvo i Ustavni sud zajednički će raditi na tome da ove aktivnosti budu prilagođene dinamici školske 2026/2027. godine, čime će učenicima i studentima biti pružena dodatna prilika da znanja iz oblasti prava povežu sa radom najviše sudske institucije u zemlji.

Mladima će približiti rad i nadležnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Crnoj Gori je neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu, jer je primjena aktuelnog pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja, ocijenila je predsjednica tog suda Snežana Armenko na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem. 
 
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Božović su se saglasili da treba raditi na snaženju materijalnog položaja sudija i nezavisnosti tog suda, uvažavajući njegovu autonomiju. 
 
Navodi se da je Armenko informisala Božovića o radu tog suda u prethodnoj godini, gdje je, kako je kazala, postignuta efikasnost u rješavanju ustavnih žalbi. 
 
Ona je rekla da riješeno više žalbi od godišnjeg priliva, a akcenat je bio na predmetima koji su stariji od tri godine. 
 
Armenko je istakla da je Ustavni sud prošle godine, u postupku rješavanja ustavnih žalbi, skratio prosječnu dužinu trajanja postupka na godinu i 11 mjeseci, sa tri godine i jedan mjesec koliko je taj postupak prosječno trajao u 2023. godini. 
 
- Ona je ukazala da je potrebna izrada novog Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, jer je dosadašnja, skoro decenijska, primjena aktuelnog Zakona pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja i potrebu za drugačijim normiranjem konkretnih instituta - kaže se u saopštenju. 
 
Armenko i Božović su ocijenili da je neophodno intenzivirati i rad na donošenju Zakona o nosiocima ustavnosudskih i sudskih funkcija, čime će se, između ostalog, doprinijeti snaženju institucija i poboljšanju materijalnog položaja nosilaca tih funkcija. 
 
Božović je rekao da je spreman za saradnju sa Ustavnim sudom u mjeri koja ne utiče na samostalnost i nezavisnost tog suda, konkrektnim aktivnostima koje će osigurati da Ustavni sud dosljedno prati i primjenjuje standarde na putu ostvarivanja vladavine prava i evropske agende.&nbsp;

Armenko: Neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu

To što su na svojim poslaničkim mjestima poslanici vladajuće većine istakli zastave Evropske unije želja je da odgovore na to što je prilikom posjete izaslanice Marte Kos poslanički klub Socijaldemorata (SD) istakao crnogorske i zastave EU. Tim potezom htjeli smo da pošaljemo poruku da niko u SD-u, kao ni u opoziciji, nije htio da stane na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali da prije svega poštujemo državu Crnu Goru i njen Ustav - kazao je za 24 sata Televizije poslanik SD-a, Branislav Nenezić.
Rasprava o budžetu poslanika vladajuće većine u Skupštini, naglašava Nenezić, samo je privid i kupovina vremena kako bi se van plenuma dogovarali o njima važnim stvarima. Optužbe da opozicija sabotira usvajanje budžeta pale su u vodu jer je, kako je kazao, uložen veliki broj amandmana, kako bi se Zakon o budžetu za 2025. godinu korigovao u pozitivnom pravcu.
Nenezić je kritikovao ažurnu odluku Administrativnog odbora da dodijeli specijalni dodatak na platu sudijama i predsjednici Ustavnog suda, dok je na čekanju skidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću.&nbsp;
Administrativni odbor mjesecima se oglušuje na zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine poslanički imunitet, zbog predmeta koji je protiv njega formiran za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 

- Vlada je 30. decembra na elektronskoj sjednici oldučila o dodatku od 60 odsto na zaradu za predsjednicu i članove Ustavnog suda. Ta odluka je već 31. decembra izašla u Službenom listu i čekalo se samo na Administrativni odbor, koji je 6. februara tu odluku usvojio. Svakome je jasno da je očigledno morao da se ispoštuje dogovor koji je postojao. Taj dogovor odnosi se na zahtjev koji je predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) poslala Ustavnom odboru (o penzionisanju sudija). Predsjednica Administrativnog odbora, poslanica Jelena Nedović, bila je veoma ažurna da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela, a već četiri mjeseca imamo situaciju da odbor ne zasjeda po pitanju ukidanja imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću, na zahtjev tužilaštva - naglasio je Nenezić.
On smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić još jednom pokazao da je vođa aktuelne većine, jer je na parlamentarnom zasijedanju, kako kaže, disciplinovao one koji su bili raspoloženi za pregovore sa opozicijom.
- Nekim ljudima iz aktuelne većine Mandić je posalo jasnu poruku da nema razgovora bez njegove saglasnosti. Nakon toga smo čuli izjavu Milana Kneževića da je Koalicija za Budućnost Crne Gore ta koja je nosilac vlasti i koja predstavlja najjaču snagu u aktuelnoj većini - ističe Nenezić.
Smatra i da je bez obzira na to kakvo će mišljenje Venecijanske komisije biti o odluci Ustavnog odbora, koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović), jasno kako će se vladajuća većina prema njemu odnijeti.
- Jasno je da će se aktuelna većina, nezavisno od mišljenja Venecijanske komisije ili bilo koje institucije koja može biti nadležna, odnosti onako kako to odredi Mandić - uvjeren je Nenezić.
Govoreći o situaciju u Budvi, Nenezić kaže da su njeni građani zaslužili da poslije godinu bude odblokiran sistem i da se krene sa pripremama za turističku sezonu, s obzirom na veliki dio prihoda koji se generiše. Smatra da se po reakcijama na formiranje vlasti u Budvi istakao PES koji, kako kaže, djeluje kao PR koalicije Za budućnost Crne Gore.
- Teže PES-u pada formiranje vlasti u Budvi, nego samom nekadašnjem DF-u, a tu su se dodale i kolege iz Bošnjačke stranke koje treba ispraviti u njihovim tvrdnjama. Jer gospodin (Nikola) Jovanović je bio samo jedan od ljudi na listi koju je predvodio Dejan Božović, grupe građana. Zaista je nekorektan način brojanja krvnih zrnaca građana Budve. Mislim da je gospodin Jovanović svojim izjavama pokazao da ima platformu, viziju i želju da zaista Budvu pokrene. Evropski savez je postigao izvanredan rezultat sa gospodinom Petrom Odžićem na čelu i dali smo ruku da se Budva pokrene. Budva treba da bude veliki zamajac i Crnoj Gori, a sama vlast u tom gradu zamajac svega onoga što treba da se desi i na državnom nivou - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Vlast u Budvi da bude zamajac svega što treba da se desi i na državnom nivou

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: snezana-armenko