Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović saopštila je da je Evropska komisija potvrdila ocjenu te partije da je odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Maje Đuranović bila protivna Ustavu Crne Gore.
Odluku o razrješenju sutkinje Đuranović parlamentarna većina donijela je 17. decembra 2024. godine, a Milatović ističe da je DPS tada upozoravao da je riječ o pravno neutemeljenom i neustavnom potezu.
- Vladajuća većina je, brutalnim gaženjem Ustava i uz skandalozno obrazloženje da je demokratija vladavina većine, ugrozila temeljne principe pravne države - &nbsp;navela je Milatović.
Dodala je da je DPS kontinuirano ukazivao na štetne posljedice takve odluke, ali da su upozorenja ostala ignorisana, što je, kako tvrdi, dovelo do institucionalne i političke krize.
Milatović je pozvala stručnu i širu javnost da se izjasne o, kako je navela, „ustavorušiteljskoj praksi“ parlamentarnih partija koje su podržale odluku o penzionisanju sutkinje.
- Pitanje odgovornosti se gotovo i ne postavlja u aktuelnom političkom trenutku, ali kao partija koja je trasirala evropski put Crne Gore, tražimo da se poslanici većine koji su glasali za ovu odluku pozovu na odgovornost - rekla je Milatović.
Takođe se osvrnula i na reakciju Vlade na izvještaj Evropske komisije.
- Hoće li sada premijer Spajić pokušati da ubijedi Evropsku komisiju da njegovi poslanici bolje poznaju pravo i da ocjena Brisela ne stoji? – upitala je Milatović.
Na kraju, poručila je da će DPS, kako u parlamentu tako i van njega, nastaviti da „beskompromisno brani Ustav i evropske vrijednosti, te štiti nacionalne interese države Crne Gore“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Evropska komisija potvrdila da je vlast zgazila Ustav kada je nasilno penzionisala sutkinju Ustavnog suda

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović kazala je za Antenu M da nemogućnost da se završi izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhičnu situaciju u cijeloj državi, te da je jasno da Crna Gora danas živi vrijednosnu i institucionalnu krizu na svim nivoima.
- I u Kotoru se demonstrira nesposobnost države i državnog aparata da obezbijede uslove da ljudi biraju i budu birani. Očigledno je da su oni koji danas upravljaju državom nezainteresovani da obezbijede ambijent u kojem će građani u dvije crnogorske opštine moći da ostvare biračko pravo i u skladu s tim samostalno odluče o svojoj sudbini i sudbini opština u kojima žive - saopštila je Milatović.
Kaže da je recept za Kotor, kao i za Šavnik, da se omogući da se izborni proces završi.
- U Šavniku je izborni dan nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti konstituenata parlamentarne većine sa državnog nivoa upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija, jer država ne funkcioniše i ne ostvaruje svoju ulogu - navodi poslanica DPS-a.
Ističe da bi za početak bilo dobro da čujemo od kada je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi, pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za disfunkcionalnost u državnom sistemu.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhiju u cijeloj državi

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Odluka o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću je neosnovana - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović u izjavi za Portal ETV nakon što je Viši sud usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da im se, nakon podizanja optužnice, pritvor ponovo produži i to po osnovu opasnosti od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela, a u slučaju Lazovića i zbog „naročito teškog izvršenja krivičnog djela“.
Ona je izričita da je ova odluka proizvod medijskog pritiska sa ciljem da se politički i pravno progone nosioci najviših državnih funkcija prethodne vlasti kako bi se ona po svaku cijenu kriminalizovala.&nbsp;
- Takođe, očigledno je da je Specijalni državni tužilac zauzet brojanjem kućica krtole Milivoja Katnića, pa ne vidi leglo korupcije i kriminala koju vrši aktuelna vlast, čime još jednom potvrđuje da je ovo tužilaštvo - a što je jedan od njenih lidera Milan Knežević i potvrdio, formirano u Vladi kako bi slušalo i pratilo interes aktuelne vlasti - dodala je Milatović.
Demokratska partija socijalista nastaviće, poručuje ona, da se zalaže za nepristrasno i nezavisno pravosuđe koje neće biti partijsko-politički plijen.&nbsp;
- I koje neće biti sluga ni ovoj ni bilo kojoj drugoj vlasti, već isključivo građanima Crne Gore i pozitivnopravnim propisima – zaključila je Milatović.
Nešto duže od 48 sati prije posljednjeg roka specijalni državni tužilac Miloš Šoškić podigao je optužnicu i predao je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, tereteći ih za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja, kao i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Osim teških optužbi za saradnju sa kriminalnim klanovima, nekadašnjem visokom policijskom službeniku Lazoviću se još - neuobičajeno za ovu vrstu optužbi - pridodaje na teret da je ,,zarađivao oko 2.500 eura kada je vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane iako nije bio upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu”?!
<h2>POLITIČKI MOTIVI OPTUŽNICE</h2>
Prvi put u istoriji Specijalnog tužilaštva, skraćeni sadržaj optužnice protiv Katnića i Lazovića obreo se u saopštenju, tek nepun sat nakon što je optužnica dostavljena Višem sudu.&nbsp;
Taj podatak ukazuje da je bilo od krucijalne važnosti za Specijalno tužilaštvo da se javnost upozori da su bivši državni funkcioneri Katnić i Lazović članovi kriminalnog klana i da se zbog toga traži da im se produži pritvor, iako je podizanjem optužnice izostao onaj bitan elemenat na kojem je tužilaštvo insistiralo – mogućnost uticaja na svjedoke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zahtjev vrha Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora, pozivanje na mogućnost bjekstva dvojice penzionera i bojazan da će se tobože priključiti &nbsp;Radoju Zviceru - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva - ukazuje da akcija SDT-a protiv Katnića i Lazovića ima sve obrise politički motivisanog procesa.&nbsp;
O tome govore i ključne tačke optužnice. &nbsp;
Posebno tvrdnja specijalnog tužioca Šoškića da je u decembru 2020. godine Zoran Lazović, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, ,,protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja”, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. I to tako što im je ,,obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”.&nbsp;
Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, pored ostalih i Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;
Ali i Milivoju Katniću. Tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu se stavlja na teret da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom?!”
Dakle: uprkos činjenicama iz istrage, ignorišući svjedočke iskaze, specijalni tužilac je ostao kod iste one tvrdnje o kriminalnim akcijama Lazovića i Katnića koje je svojevremeno zapisao u Naredbi za sprovođenje istrage. I koju je kasnije nespretno pokušao razraditi Prijedlogom za produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića od 9. jula. No, tročlano vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice i donijelo je skandalozno neutemeljenu i nezakonitu odluku i konstatovalo ono što ni tužilac Šoškić nije tvrdio - da su Katnić i Lazović omogućili da Belivuku i Miljković da obave januara 2021. godine likvidacije dvojice članova škaljarskog klana koji su likvidirani još avgusta 2020. godine?!
Premda je kasnije Više državno tužilaštvo konstatovalo da je odluka troje sudija Vrhovnog suda bila ,,očigledno pogrešna”, iako svjedočki iskazi policijskih funkcionera apsolutno amnestiraju dvojicu okrivljenih, specijalni državni tužilac Šoškić je ostao pri tvrdnji da su Lazović i Katnić – počinili krivično djelo zloupotrebe položaja skidanjem zabrane Belivuku i Miljkoviću! &nbsp;
Sve je to specijalni tužilac Šoškić uradio iako je znao da je krivične prijave i optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom navodnog skidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću već razmatralo i odbacilo Specijalno državno tužilaštvo i to prije dvije godine!
<h2>IGNORISANJE ODLUKE TUŽITELJKE JOVIĆEVIĆ</h2>
Kako je Portal ETV već pisao, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića.&nbsp;
Ona je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka – svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
- Na moje rješenje o odbacivanju krivične prijave izjavljena je pritužba, koju je kasnije i Vrhovno državno tužilaštvo odbilo kao neosnovanu – navela je Jovićević u iskazu.
U septembru 2021. formiran je predmet protiv Zorana Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića. Protiv službenice MUP-a (identitet poznat redakciji Portala ETV, ne objavljemo ga radi zaštite integriteta osobe) krivičnu prijavu je podnio tadašnji sekretar u MUP-u Rade Milošević.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo kojem je dostavljena prijava protiv službenice MUP -a dostavilo je spise predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu jer se, prema riječima Jovićević, radilo o istom slučaju, odnosno skidanju zabrane Belivuku i Miljkoviću.
Međutim, nakon uzimanja izjava do tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da je Lazović o ulasku Belivuka i Miljkovića obaviješten od upravo od njegovog kolege Žižića.&nbsp;
Istovremeno, Jovićević je na saslušanju istakla da tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije bio prisutan prilikom prikupljanja obavještenja u ovom slučaju.&nbsp;
Žižić je, kako Portal ETV objavio, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;
Kada se zna da je crnogorska policija spriječila likvidaciju dvojice srpskih mafijaša na aerodromu u Tivtu krajem januara pred polijetalnje JAT-ovog aviona, ne treba imati specijalne vještine pa shvatiti da je neko u Beogradu želio da Belivuk i Miljković završe svoju karijeru baš na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
<h2>PAKOVANJE OPTUŽBI&nbsp;</h2>
I kako je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp;
Jedini odgovor je: politički motivisan progon dvojice bivših funkcionera Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije!&nbsp;
Iako na prvi pogled formulacije koje koristi specijalno državno tužilaštvo djeluju zlokobno optužujuće za okrivljene Katnića i Lazovića, iz obimne dokumentacije kojom raspolaže i Portal ETV jasno se uočava da specijalni tužilac Šoškić svjesno prenebregava bitna svjedočenja policijskih funkcionera u korist okrivljenih.&nbsp;
Uočljiva je i stravična zluopotreba i iskrivljavanje činjenica u istrazi, a posebno tvrdnja da su Lazović i Katnić zloupotrijebili službeni položaj - ,,nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći…”
<h2>,,SLUČAJ ROGANOVIĆ” I DRUGE OPTUŽBE…&nbsp;</h2>
Iza ove formulacije skrivaju se optužbe SDT da su Lazović i Katnić ,,zajednički i protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti” pribavili korist Dušku Roganoviću kojeg specijalni tužilac kvalifikuje kao ,,istaknutog člana kriminalne organizacije Radoja Zvicera”.&nbsp;
Specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Radoje Zvicer, kao organizator kriminalne organizacije, naredio pripdaniku njegove organizacije – Milivoju Katniću - ,,da ne pokreće postupak protiv Roganovića” iako je specijalni tužilac ,,i sam znao da postoje dokazi i obavještenja” da je Roganović ,,izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti”.&nbsp;
Koja i kakva djela je Roganović počinio i koji dokazi postoje, ne razrađuje se dalje u optužnici, a Katniću se na teret stavlja da je, po nagovoru Lazovića i Zvicera, naložio tadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću da ,,ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija”.&nbsp;
Osim toga, specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Katnić, po nalogu Lazovića, naredio Čađenoviću da ,,nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi korist Petru lazoviću i Ljubu Miloviću ,,iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti…”
<h2>LAZOVIĆEVO PRIKRIVANJE PRODAJE ŠLJIVOVICE?!</h2>
U dostupnom sadržaju optužnice, nakon tvrdnji o Lazovićevoj i Katnićevoj pripadnosti kriminalnoj organizaciji, najčudnije djeluju optužbe protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera za – prikrivanje prihoda od prodaje šljivovice.&nbsp;
Portal ETV je detaljno pisao o akciji istražitelja Specijalnog državnog tužilaštva i pretresu porododične kuće Zorana Lazovića u Bijelom Polju. Tada je detaljno popisivan podrum u kojem su smještena burad sa domaćom šljivovicom.&nbsp;
I to se, između ostalog, sada stavlja na teret Lazoviću: ,,postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Z. L, u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice i Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500 € mjesečno…”
Osim toga, Lazoviću se pripsuje da je ,,neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina (Petra Lazovića) počinio više krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje...”
Iz teksta koji je objavljen na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva se ne može nazrijeti kada se i kako Lazović bavio prodajom droge i cigareta, a nije su prezentirani ni dokazi, pa ni indicije preko kojih je švercerskih kanala to krivično djelo počinio visoki funkcioner Uprave policije.&nbsp;
Izvjesno je, međutim, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić ultimativno tražio – produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.&nbsp;
<h2>PRITVOR KAO KAZNA&nbsp;</h2>
I to pokazuje političku motivisanost specijalnog tužioca.&nbsp;
- Pritvor je izuzetna mjera, određuje se i produžava samo u izuzetnim situacijama, onda kada se obezbjeđuje svrha pritvora – omogućavanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka i obezbjeđenje prisustva okrivljenog kada to nije moguće nekom blažom mjerom– ističe advokat Marko Radović.&nbsp;
Govoreći za ,,24 sata” na Televiziji E, Radović ističe da se u posljednje vrijeme pritvor olako određuje iako bi trebalo da je praksa da se pritvor, nakon podizanja optužnice, određuje samo u nekim izuzetnim situacijama.&nbsp;
- Po pritvorskom osnovu uticaja na svjedoke, praksa nalaže da se ukidaju razlozi za određivanje pritvora podizanjem optužnice. Kada je riječ o mogućnosti bjekstva, kao pritvorskom osnovu, zakon nalaže da, nakon podizanja optužnice, slabe razlozi za taj pritvorski osnov, istakao je Radović, uz napomenu da ne bi trebalo da – ni tužilaštva, ni sudovi – mjeru pritvora tumače kao svojevrsnu kaznu za okrivljene.&nbsp;
Kako je pisao Portal ETV, na prijedlog Specijalnog državnog tužiulaštva, Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Vesne Vučković kao predsjednice vijeća i sutkinja Marijane Pavićević i Ane Vuković kao članica vijeća produžilo je 12. jula pritvor Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću.&nbsp;
Lazoviću i Katniću pritvor je prvobitno, 16. aprila, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Gorana Šćepanovića, a 14. oktobra u 06:00 sati ističe šestomjesečno trajanje boravka Lazovića i Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.&nbsp;
,,Svim korisnicima koji prenose ili preuzimaju objavljenu informaciju o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, ukazuje se na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku - da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”, piše kao napomena na kraju sažetka optužnice na sajtu SDT-a.

Milatović: Cilj produženja pritvora Katniću i Lazoviću je progon i kriminalizacija nosilaca najviših državnih funkcija u prethodnoj vlasti

Milojko Spajić, premijer Crne Gore i Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić, poigravaju se sa građanima i prebacuju odgovornost sa Vlade na lokalnu samoupravu i sa lokalne samouprave na Vladu, ne želeći da im nešto tako očigledno, a po njima &nbsp;„trivijalno“, poput kju groznice, zarazne bolesti koja desetkuje crnogorski stočni fond i ugrožava zdravlje ljudi, remeti politički rejting, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović.
Koliko je premijer duboko zaronio u izbornu kampanju, da ne zna šta se oko njega dešava, saznali smo, kaže Milatović, kada se javnost uvjerila da prvi čovjek Vlade nije ni upoznat sa činjenicom da se bolest prenijela i na ljude.&nbsp;
- O tome premijer Crne Gore govori u kondicionalu – ako se desi?! A desilo se, predsjedniče Vlade, i vjerovatno ste Vi jedini građanin u Crnoj Gori koji to ne zna, s obzirom na to da je vijest o prenosu zaraze na ljude bila udarna u svim medijima koja je uznemirila stanovništvo. &nbsp;I ako se pitate ko je kriv – Vi ste - istakla je Milatović.
Ona je konstatovala da je Spajić &nbsp;najodgovorniji za ovakav scenario koji je zadesio Crnu Goru, u kojoj se, kako kaže, bolest pojavila početkom juna, a tek krajem jula je obaviješten Institut za javno zdravlje, a stočari ko zna kad.&nbsp;
- Vi ste krivi jer ste birali ministre koji nijesu sposobni da pokrivaju svoj resor, ali vole fotelje i treba Vam njihov glas da biste zadržali svoju – premijersku. &nbsp;Znamo da Vas hvata groznica, a i noćna mora od podgoričkih izbora, ali ste kao prvi čovjek Vlade dužni da upravljate kriznom situacijom koju je izazvala kju groznica, i minimum je da budete bar elementarno obaviješteni i spremni da prihvatite svoju odgovornost - poručila je Milatović.

Milatović: Spajić najodgovorniji sa situaciju sa kju groznicom

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović kazala je da je skandalozno da ministar poljoprivrede Vladimir Joković o kju groznici, koja uznemirava javnost danima, saznaje iz medija.
- Iz saopštenja Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, koji se poziva na medijske izvještaje o širenju kju groznice, stiče se utisak da on uopšte ne zna šta se dešava u njegovom resoru. Nevjerovatno je da o postojanju zaraze koja prijeti da uništi stočni fond, o neadekvatnom odlaganju leševa zaraženih životinja ministar poljoprivrede saznaje od novinara - navela je Milatović u saopštenju za medije.
Kako je rekla, iz saopštenja ministra, emitovanog sinoć skoro u ponoć, iako je juče cijeli dan ova zaraza bila goruća tema, da se zaključiti da je Vlada zabila glavu u pijesak pred ovim problemom, da o njemu ni ne razmišlja, nadajući se da će se nekako sam od sebe riješiti.
- Nemar, nezainteresovanost i javašluk u megalomanskoj vladi, najbolje se vide iz primjera apsolutne pasivnosti prema veoma opasnoj situaciji koja može da ugrozi zdravlje ljudi, ali i da uništi farmere i stočare koji žive od goveda i prerade njihovih proizvoda - istakla je Milatović.
Ona je pozvala premijera Milojka Spajića da se uozbilji zajedno sa ministrima, da naprave krizni tim od najboljih stručnjaka i da pokušaju da brzo i efikasno saniraju posljedice nemara, neznanja i, kako je rekla, njihove prakse da se problemi stavljaju pod tepih, a da se građani obmanjuju praznim marketingom.

Milatović: Skandal da Joković o kju groznici saznaje iz medija, Spajić i njegovi ministri da se uozbilje

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sonja-milatovic