&nbsp;Osnovno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta po krivičnoj prijavi koju su podnijeli iz Nezavisnosg sindikata Aerodroma Crne Gore protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao i povezanih lica, saopštili su iz ovog sindikata.
- Krivičnom prijavom smo ukazali na osnov sumnje da su izvršena krivična djela: zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) i falsifikovanje službene isprave (član 412 stav 2 KZCG), kao i druga povezana krivična djela u vezi sa falsifikovanjem dokumentacije i povredom službene dužnosti- navodi se u saoštenju.
Kako ističu, centralno pitanje ove krivične prijave nije formalnost, već posljedica: postoji osnov sumnje da su službene evidencije Ministarstva korišćene kao mehanizam za retroaktivno stvaranje privida legitimiteta sindikalnoj organizaciji pod nazivom “Sindikalna organizacija JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“, koju predstavlja Slobodan Martinović – organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), postoji pitanje urednosti i kontinuiteta evidentiranja promjena.
- Krivična prijava zasniva se na dokazima koji su provjerljivi i nedvosmisleni: Ministarstvo je donijelo dva zvanična rješenja po istovjetnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali sa sadržinski drastično suprotnim navodima o istom dokumentu – Statutu navedene Martinovićeve sindikalne organizacije- navode iz sindikata.
· Rješenje UPI 152-037/25-23/2 od 17.03.2025. godine: Ministarstvo je, po sopstvenom navodu, konstatovalo da u evidenciji nije pronađen Statut sindikalne organizacije “JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“.
· Nasuprot tome, u Rješenju UPI 152-037/25-81/2 od 23.09.2025. godine pojavljuje se informacija da Ministarstvo raspolaže Statutom iz 2022. godine iste organizacije – dokumentom koji, prema prvom rješenju, u martu 2025. godine nije pronađen/evidentiran u tom smislu.
Ako je u martu 2025. godine zvanično konstatovano da Statut nije pronađen u evidenciji, a u septembru iste godine se pojavljuje statut koji je navodno iz 2022. godine, tada se nameće pitanje: ko je, kada, na osnovu čega i po čijem nalogu omogućio naknadni unos ili izmjenu službene evidencije. Upravo taj raskorak između dva akta istog organa predstavlja osnov za sumnju na moguće antidatiranje, nedozvoljeno naknadno umetanje dokumentacije i druge nedozvoljene intervencije u službene spise, tj. na nedozvoljeno retroaktivno “peglanje” evidencije – potencijalno sa ciljem da se sindikalnoj organizaciji koju predstavlja Slobodan Martinović stvori neka vrsta privida zakonitosti.
Posebno, kako ističu, zabrinjava kontekst u kojem se ovo dešava: riječ je o organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), u periodu dužem od deset godina nije evidentirano dostavljanje promjena nadležnom organu, uprkos obavezama koje proizilaze iz važećih propisa i podzakonskih akata o evidenciji/registraciji sindikalnih organizacija, kao i internim aktima same organizacije. Zbog toga ni eventualno postojanje spornog “Statuta” ne prejudicira zakonit sindikalni status, već može predstavljati najviše jedan element više u pokušaju naknadnog stvaranja privida zakonitosti; legitimnost se, naime, utvrđuje kroz zakonitost donošenja akta, kontinuitet, uredan izbor i evidenciju rukovodstva, blagovremeno prijavljivanje promjena i druge zakonom propisane uslove.
Upravo zbog prirode navoda, naglasiili su iz Nezavisnog sindikata ACG, ovaj slučaj po svojim mogućim posljedicama prevazilazi okvire sindikalnih odnosa i zadire u samu srž zakonitosti: ovakav preokret u službenim evidencijama, u kratkom vremenskom razmaku i po istom pitanju, nije “proceduralna greška”, već crvena linija – jer ukoliko se u nadležnom postupku potvrdi da je riječ o mehanizmu naknadnog “podešavanja” službenih spisa mimo propisanih procedura, radilo bi se o osnovu sumnje na nedozvoljenu intervenciju u državne evidencije, što bi moglo dovesti u pitanje integritet postupanja državnih organa i principe zakonitosti, moglo bi narušiti povjerenje u institucije i vladavinu prava, te moglo imati dalekosežne posljedice po prava zaposlenih.
- Istovremeno, naglašavamo da će sporni “Statut iz 2022. godine” biti predmet posebnog i pojačanog interesa Nezavisnog sindikata i u drugom pravcu: kroz sve raspoložive zakonite mehanizme insistiraćemo na utvrđivanju legitimnosti, autentičnosti i načina donošenja tog dokumenta unutar same sindikalne organizacije koju predstavlja Slobodan Martinović- navode.
Zbog svega navedenog, pozivamo tužilaštvo da, u skladu sa ovlašćenjima, hitno preduzme radnje radi provjere navoda iz prijave, naročito da:
1) Utvrdi potpuni lanac radnji i odgovornosti: ko je predmet pripremao, ko je odobrio, ko je izvršio unos/izmjenu, ko je ovjerio i ko je potpisao – sa preciznim datumima, vremenima i osnovom postupanja.
2) Obezbijedi administrativne i digitalne tragove: protokole, urudžbene zapise, službene zabilješke, internu korespondenciju, evidencije pristupa i izmjena, logove sistema i sve druge podatke koji pokazuju kada, kako i od koga je dokumentacija unijeta ili mijenjana.
3) Ispita sva službena lica koja su zaprimala, obrađivala, pripremala i potpisivala predmet, uključujući i liniju rukovođenja koja je davala instrukcije ili saglasnosti.
4) Provjeri motiv, korist i eventualne veze: ispitati postojanje eventualne povezanosti službenih lica sa predstavnikom predmetne organizacije, Slobodanom Martinovićem, u mjeri nužnoj za utvrđivanje razloga postupanja i eventualne koristi.
Poručujemo jasno: ovo nije pitanje retorike, već povjerenja u državu i zaštite prava zaposlenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT formiralo spise predmeta po krivičnoj prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ još nije zakazano jer je odbrana trojice okrivljeni izjavila žalbu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Predmet je zadužio sudija Borko Lončar ali nakon što je odbrana izjavila žalbu spisi predmeta moraju biti dostavljeni Višem sudu na odlučivanjem, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"><figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption></figure>  Crnogorskim istražiteljima nedostupni su Veljko i Milan Marković i Jovanović i za njih je sudsko vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“. Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.

Marija Žižić

1250x600

Spisi predmeta u slučaju Tunel biće dostavljeni Višem sudu

Uprava policije saopštila je da je saslušala više osoba po prijavi koju je podnijela bivša potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić i da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru dostavila spise predmeta.
Budvanska policija je sa ODT u Kotoru, povodom formiranog predmeta po prijavi koju je Dokić podnijela Odjeljenju bezbjednosti Budva 3. decembra, preduzela niz mjera i radnji u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti prijavljenog događaja. 
Dokić je Odjeljenju bezbjednosti Budva prijavila da joj je, kada je došla na radno mjesto 3. decembra, jedna osoba uputila riječi uvrjedljive sadržine.
- U odnosu na ovaj događaj policija je prikupila obavještenja na zapisnik od više lica - saopšteno je iz Uprave policije.
Navode da se kompletna komunikacija između Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru odvijala u kontinuitetu kako usmenim, tako i elektronskim putem, te je nakon preduzetih aktivnosti i kompletiranja spisa predmet dostavljen postupajućem tužiocu na ocjenu i mišljenje, putem redovne pošte 13. decembra.
- Preciznosti radi, postupajućem tužiocu dostavljena su: četiri zapisnika o obavještenju prikupljenom od četiri lica, zahtjev Uprave policije upućen Službi pravnih i opštih poslova, Poslovnik o radu Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 18.12. 2014. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 7. 02. 2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 1. 03. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Statut DOO Komunalno Budva od 13. 10. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Poslovnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 7.11.2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 1. 11. 2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, izvod iz ugovora između šefice pravnih i opštih poslova M.M. i službenice Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup podataka od dana 29.04.2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka sa hitne XXXVIII Sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, neopoziva ostavka člana Odbora direktora DOO Komunalno Budva Milana Šolgage, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, sa dopisom obavještenja članovima Odbora direktora, od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, e-mail prepiska sa prilogom fotografije ručno ispisane neopozive ostavke čl. Odbora direktora Iva Bojanića, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva - navedeno je, pored ostalog u saopštenju policije.
Dodali su da su ODT-u dostavili zapisnik sa hitne 39. sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, službena zabilješka šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva...
- Postupajućem tužiocu dostavljen su inicijativa VD Izvršnog direktora Predraga Ivanovića za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, obraćanje VD direktora Predraga Ivanovića Skupštinskoj službi Opštine Budva, Potpredsjednici Opštine Budva, Sekretarijatu za investicije i Glavnom administratoru Opštine Budva, od dana 12.11.2024. godine, službena zabilješka Šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva Mirjane Miranović od dana 19.11.2024. godine, Zapisnik sa sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva sa osam ostataka pečata društva koji je u prilogu dostavila Mirjana Miranović, kopija službene zabilješke od dana 21.11.2024. godine i službena zabilješka o konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru Tijanom Čelanović, od dana 13.12.2024. godine - zaključeno je u saopštenju policije.

Policija saslušala više osoba po prijavi Jasne Dokić, spisi predmeta dostavljeni ODT-u

U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.
Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;
- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.
Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.
- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

Iz Apelacionog suda demantovali su navode advokata Damira Lekića da je suđenje optuženima za trgovinu ljudima - Vitaliju Grečinu, Oleksanderu Lisčinskom, Oleksiju Blahoslavovu i Bogdanu Petrovu, odloženo zbog, kako je rekao, previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada tog suda.
U Apelacionom sudu kažu da su spise predmeta u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratili Višem sudu 10. oktobra, uz akt ovog suda od 9. oktobra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
To je, kako kažu, konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta.&nbsp;
- O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine -piše u demantiju.
Poručili su da Apelacioni sud postupa u svim predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, a posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, te da su zato neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu.

Apelacioni sud: Neistinite tvrdnje Lekića o neažurnosti, spisi predmeta vraćeni Višem sudu 10. oktobra

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: spisi-predmeta