<p>U Evropskom savezu su ocijenili da je današnja javna rasprava pred Ustavnim sudom o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) razbila u paramparčad neutemeljene tvrdnje da je ovaj sporazum kompatibilan sa Ustavom i osnovnim pravnim principima naše države.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9524%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdanas-javna-rasprava-pred-ustavnim-sudom-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Izrečeni stavovi stručne javnosti jasno potvrđuju da su ranije kritike i upozorenja Evropskog saveza bili opravdani i dobro argumentovani - decidni su oni.</p>
<p>Evropski savez je, kako su kazali, s najvećom pažnjom ispratio javnu raspravu tokom koje je stručna javnost jasno istakla ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje se odnose na ovaj sporazum.</p>
<p>- Što potvrđuje ispravnost ranijih stavova Evropskog saveza u vezi sa ovim pitanjem - dodali su oni.</p>
<p>Većina izloženih stručnih mišljenja tokom javne rasprave ukazala je, cijene oni, da sporazum zadire u imovinska prava stranaca i da je način na koji je usvojen u parlamentu, bez jasnog poštovanja ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini, duboko sporan kako sa ustavnopravnog aspekta, tako i iz suštinskih razloga zaštite državnih i javnih interesa.</p>
<p>- Izneseni argumenti pravnih stručnjaka pokazuju da postoje ozbiljni pravni i proceduralni propusti koji su pratili usvajanje ovog neustavnog akta - istakli su u Evropskom savezu.</p>
<p>Evropski savez poziva Ustavni sud da, u svojoj daljoj analizi, u potpunosti uzme u obzir sva pravna i ustavnopravna pitanja koja su istaknuta tokom rasprave i da u najkraćem roku donese odluku koja će uvažiti ne samo pravne argumente, već i šire interese države i njenih građana.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: Sporazum sa UAE razbijen u paramparčad, potvrđena ispravnost naših stavova

<p>Ustavni sud Crne Gore odlučio je da održi javnu raspravu u predmetu ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Suda, javna rasprava biće održana 15. decembra.</p>
<p>Ustavni sud je ocijenio da je potrebno održati javnu raspravu zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima, a koja zahtijevaju mišljenja stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava.</p>
<p>Osporen je Zakon kojim je potvrđen međunarodni ugovor koji ima širi društveni značaj, a u inicijativama se tvrdi da je prilikom njegovog donošenja prekršena procedura, te da bi njegova primjena mogla imati negativne posljedice po interese države Crne Gore.</p>
<p>- Rukovodeći se osnovnom ulogom zaštite ustavnopravnog poretka, očuvanja pravne sigurnosti i vladavine prava, te imajući u vidu pristupne pregovore sa Evropskom unijom i usklađivanje domaćeg pravnog poretka sa tekovinama evropskog prava, Ustavni sud je na sjednici održanoj danas donio odluku o održavanju javne rasprave - navedeno je u saopštenju Suda.</p>
<p>Ustavni sud će na javnu raspravu pozvati stručnjake iz zemlje i regiona kako bi iznijeli svoje stavove u vezi sa Zakonom o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.</p>
<p>Na javnu raspravu biće pozvani i podnosioci dvije inicijative za ocjenu ustavnosti,  predstavnik Skupštine Crne Gore kao donosilac zakona, predstavnik Vlade Crne Gore kao potpisnica Sporazuma.</p>
<p>Odlukom suda, rasprava će biti javna a medijima će biti dozvoljen direktan prenos kako bi građani mogli da čuju pitanja sudija, ali i argumente obje strane i stručnjaka.</p>
<p>Skupština Crne Gore je 23. aprila usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula. Skupština nije dostavila odgovor na navode iz inicijativa, dok je Vlada 5. septembra dostavila Sudu mišljenje Ministarstva javnih radova.</p>

610x380

500x500

Ustavni sud za 15. decembar zakazao javnu raspravu o ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima

<p>Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je podnio dvije inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore – za Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG2040) i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Kako su saopštili iz CZIP-a, i u jednom i drugom slučaju, argumente i činjenice koje osporavaju usvajanja ovih Zakona predstavljali smo kako donosiocima odluka tako i široj javnosti.&nbsp;</p>
<p>- Sljedeći korak i jedini preostali pravni mehanizam koji imamo na raspolaganju je upravo podnošenje Inicijativa čiji sadržaj možete pročitati na sljedećim linkovima: <a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf" target="_blank">https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf</a><a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf" target="_blank"> i https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf</a> - poručili su iz ove organizacije.</p>
<p>Kako ističu, konkretno, odluka o PPCG2040 nije u skladu sa Ustavom i zakonom zbog stupanja Odluke na snagu dan nakon dana objavljivanja, što je izuzetak od opšteg pravila koje je 8 radnih dana, asve to bez relevantnih i opravdanih razloga za to.&nbsp;</p>
<p>Zatim, sporna je činjenica da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napravilo niz tehnilkih propusta tokom dostavljanja predmetne Odluke Skupštini na dalje odlučivanje, te sama procedura izrade i donošenja nije u skladu s odredbama Zakona o uređenju prostora.&nbsp;</p>
<p>- Kao ključni problem vidimo to što nije sprovedena javna rasprava, ni nakon jasno objašnjenih i javnosti predstavljenih razlika između korigovanog Nacrta Prostornog plana koji je razmatran u periodu januar-april 2024 i predloga Prostornog plana koji je utvrdila Vlada u junu 2025. godine. Takođe, saglasnost na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja nije postojala u trenutku kada je Vlada utvrđivala ovu Odluku, a dostavljena je Skupštini dan prije nego što su poslanici raspravljali o planu, što znači da nijesu razmatrali kompletan dokument o kome su glasali- poručili su iz CIZIP-a.</p>
<p>Prema njihovim riječima, u inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE taj zakon osporen je sa aspekta procedure donošenja, upravo na osnovu pitanja da li je postojala potrebna većina za njegovo usvajanje.&nbsp;</p>
<p>- Saglasno odredbi člana 91 stav 3 Ustava, Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuju imovinska prava stranaca. Imajući u vidu podatak da je za Zakon glasao 41 od ukupnog broja od 81 poslanika, kao i činjenicu da se radi o propisu koji zasniva imovinska prava stranaca, očigledno da ustavni kriterijum<b> </b>potrebne dvotrećinske većine prillikom donošenja Zakona nije uvažen, te je Zakon neustavan- navode oni.</p>
<p>Jasno je, kažu, da se Sporazumom, radi njegove nesmetane primjene, Vlada obavezuje da derogira veći broj zakona koji važe u Crnoj Gori, kao što su: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o eksproprijaciji, Zakon o koncesijama, Zakon o uređenju prostora, Zakon o zaštiti konkurencije.</p>
<p>- U inicijativi se navodi da je ovoliki stepen suspenzije zakonodavstva Crne Gore u Sporazumu zavrijedila opravdane kritike stručne javnosti i tvrdnju da je Sporazum protivan principu vladavine prava (član 1 Ustava) i načelu suverenteta (član 2 Ustava), da je bio netransparentntan prilikom donošenja, da državi ne pruža nikakvu zaštitu i dr., zbog čega su reagovale i neke državne institucije- dodaju u saopštenju.</p>
<p>CZIP zahtjeva da Ustavni sud prihvati inicijative za ocjenu ustavnosti, pokrene postupke i najzad, pošto utvrdi da nisu u skladu s Ustavom, ukine Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>Pored ustavnopravnih aspekata, iz CIZIP-a poručuju da smatraju da postoji širi problem koji ne mora i ne može uvijek biti precizno normiran ustavnim odredbama. Nepojmljivo je, isitču, da se pod izgovorom razvoja, planira gotovo potpuna devastacija ekološki vrijednih i zakonom zaštićenih područja kao što su Velika plaža i Buljarica i ostala vrijedna područja koja su meta PPCG-a i spornog Sporazuma.&nbsp;</p>
<p>- Ne treba nam član Ustava da nam kaže da to nije normalno, ali pošto trenutna vladajuća većina očigledno nema kapaciteta da to shvati, prinuđeni smo da posegnemo za dostupnim pravnim sredstvima. Hitno nam je potrebna svijest, odgovornost i osjećaj prema javnom dobru i prirodnom nasljeđu koje pripada svim građanima – sadašnjim i budućim- jasni su.</p>
<p>Oni su pozvali donosioce odluka da prepoznaju da prava zaštita prirode počinje vrijednosnim stavom prema onome što je neprocjenjivo i nenadoknadivo.&nbsp;</p>
<p>- Ako planovi i sporazumi ignorišu tu dimenziju, onda nijesu samo pravno problematični već su naš civilizacijski poraz- zaključili su iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.</p>

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da je veoma važno pročitati što piše u dokumentu koji definiše <a href="https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/06/27/eu-and-montenegro-provisionally-close-public-procurement-chapter-in-accession-negotiations/">stav Evropske unije (EU) po pitanju poglavlja pet </a>- koje smo zatvorili - jer se tu suštinski potvrđuje da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) onako kako je u njemu zapisano.</p>
<p>- Naime, EU naglašava da bilo koji međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključi treba da budu u skladu sa pravnom tekovinom EU (acquis) i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU. Ostaje ključno da se ne zaobilazi primjena nacionalnog zakonodavstva i pravne tekovine EU o javnim nabavkama, te da se poštuju principi nediskriminacije, fer konkurencije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti u postupcima javnih nabavki - naveo je Mugoša.</p>
<p>EU, kako je dodao, konstatuje da je Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključen 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), a koji je ratifikovan u crnogorskom parlamentu 3. juna 2025. godine, predvidio da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i konkurentske postupke.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1938713852805316972%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938713852805316972%7Ctwgr%5E21cc4cb316d12f317f90275257e52a425d2f7dfe%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ključno je da Crna Gora obezbijedi da sprovođenje ovog Sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki i da bude u skladu sa principima iz SSP-a, uključujući transparentnost, jednak tretman i nediskriminaciju. EU će pažljivo pratiti sprovođenje Sporazuma i spremna je da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu - ističe on.</p>
<p>EU će, kako je dalje naveo Mugoša, takođe posebno pratiti da primjena međunarodnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU.</p>
<p>- EU će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti ovo poglavlje u odgovarajućem trenutku - objasnio je Mugoša.</p>

1250x600

1084x550

Mugoša: EU kroz zatvaranje poglavlja pet potvrdila da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa UAE onako kako je zapisano

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>sastao se sa predstavnicima nevladinih organizacija, Udruženjem pravnika Crne Gore i nezavisnim pravnim ekspertima kako bi razmotrili pravne aspekte međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti turizma i razvoja nekretnina.</p>
<p>Na sastanku, Milatović je ponovio da je ponovno usvajanje ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, kako je naveo, „stavljanje interesa građana u drugi plan“, jer se, po njegovom mišljenju, sporazum nalazi u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore.</p>
<p>- Smatrao sam svojom dužnošću da sa renomiranim civilnim organizacijama i stručnjacima razmotrim sve pravne aspekte Sporazuma kojim se suspenduju ključni domaći propisi, uključujući one o javnim nabavkama, državnoj imovini i zaštiti konkurencije, te o mogućim institucionalnim mehanizmima za zaštitu javnog interesa u ovoj pravnoj stvari - poručio je predsjednik.</p>
<p>On je podsjetio da su na sporne odredbe sporazuma ukazali brojni pravni stručnjaci, organizacije civilnog društva, međunarodne institucije, kao i sama Evropska komisija.</p>
<p>Učesnici sastanka saglasili su se da ovakav dokument, u sadašnjem obliku, predstavlja ozbiljno narušavanje ustavno-pravnog poretka i opasan presedan koji može imati dalekosežne posljedice po pravnu sigurnost i institucionalni integritet države.</p>
<p>Sastanku su prisustvovali izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, potpredsjednica Udruženja pravnika i profesorica Univerziteta Crne Gore Maja Kostić-Mandić, kao i bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković.</p>

Milatović sa pravnicima i NVO sektorom: Sporazum sa UAE pravno sporan i opasan presedan

<p>Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje saslušaće ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slavena Radunovića</b> i ministarke turizma<b> Simonide Kordić</b> na temu potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE.</p>
<p>Odluka kontrolnom saslušanju donijeta je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.</p>
<p>Prijedlog za saslušanje Radunovića i Kordić podnijeli su poslanica Građanskog pokreta URA <b>Ana Novaković Đurović</b> i poslani Demokratske partije socijalista (DPS)<b> Oskar Huter, Drita Lolla </b>i<b> Aleksandra Despotović </b>i poslanik Albanske alijanse<b> Ilir Čapuni</b>.</p>
<p>Novaković Đurović je na današnjoj sjednici rekla da je očekivala da će saslušanje biti održano prije ponovnog izglsavanja Sporazuma sa UAE u parlamentu.</p>
<p>- Jako je loša poruka da Odbor, koji je nadležan za poslove prostornog planiranja i turizma, nije imao sjednicu na ovu temu - kazala je Novaković Đurović.</p>
<p>Despotović tvrdi da je vršena opstrukcija i da se čekalo mjesec da bude održana današnja sjednica Odbora.</p>
<p>- Zaboravila sam da ovaj Odbor postoji. Imali smo ovako važno pitanje, ne možemo reći da on nije bio predmet ovog Odbora kad jeste - kazala je Despotović.</p>
<p>Huter je istakao da su u DPS-u do u zaraz saglasni sa obrazloženjem Novaković Đurović i smatraju da je ministar Radunović od krucijalnog značaja po pitanju predmetne teme.</p>
<p>- Smatramo da mjesec otkad je podnijeta inicijativa predug rok, trebalo je mnogo ranije da bude sazvana sjednica, jer suštinski ovdje se želi izbjeći kontrolna funkcija parlamenta. Suština je da javnost čuje što imamo reći jer se radi o našem nacionalnom blagu - poručio je Huter.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Saslušaće Radunovića i Kordić povodom Sporazuma sa UAE

<p>Admiral u penziji <b>Dragan Samardžić </b>kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.</p>
<p>- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.</p>

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije bila dobra odluka ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skupštini Crne Gore. Da je sporazum štetan i da nije dobar potvrdilo je, kako je istakao, i pismo Evropske komisije.</p>
<p>- Mislim da sam vrlo jasno skrenuo pažnju poslanicima zbog čega smatram da bi se ponovnim usvajanjem sporazuma ugrozio državni interes. Sada možemo da konstatujemo da su oni u parlamentu koji su glasali za sporazum sada u formi zakona to uradili na štetu državnog interesa. Više je razloga zbog čega smatram da je to tako. Taj Sporazum je stavio van snage Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini i da se na taj način poslala loša poruka od onih koji trebaju da šalju najbolje moguće poruke u kontekstu vladavine prava. To je loša poruka i evropskom putu i partnerima - ocijenio je Milatović gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Pismo Evropske komisije, ističe, bila je potvrda da Sporazum nije dobar i da je štetan po Crnu Goru. Vlast, kaže Milatović, nema sluha za sve argumentovane stavove.</p>
<p>-Sada je na meni da taj Zakon potpišem - naveo je predsjednik Crne Gore.</p>
<p>Postavlja se pitanje "ko može da zaštiti u ovom trenutku interes građana Crne Gore od bespravne radnje parlamentarne većine".</p>
<p>-Želim ovu stvar da izguram do kraja. Postavlja se pitanje i način na koji je ovaj Sporazum donijet. Za pitanja koja se tiču imovinskih prava strana, što ovaj Sporazum uključuje, jer se njime predlaže da damo parče teritorije strancima za upravljanje, za takvu vrstu stvari potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore. Svi smo svjedoci da ona nije postojala, da je Sporazum usvojen sa većinom od 41 poslanika, tako da postoje dva načina preispitivanja samog sporazuma - ovaj u meritumu i ovaj drugi koji se tiče same procedure donošenja tog Sporazuma - poručio je Milatović.</p>

Milatović: EK potvrdila da Sporazum sa UAE nije dobar

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Janović</b> je na Iks mreži kazao da je, otkako je ušao u politiku, uvijek jasno izražavao svoje stavove i stajao iza date riječi, dodajući da je zato danas glasao protiv sporazuma sa UAE.&nbsp;</p>
<p>Danas su, uoči glasanja o Sporazumu sa UAE, skupštinsku salu napustili poslanici DPS-a, osim Janovića i poslanika SD-a.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora iznad svega - poručio je Janović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1929977667308208370%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929977667308208370%7Ctwgr%5Ea00c40df706d0e9c38d8d50691953b3d4fc160d9%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Crna Gora iznad svega, zato sam danas glasao protiv sporazuma sa UAE

<p>Lider Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Danijel Živković</b> konstatovao je na početku sjednice Skupštine da je sinoć u jednoj od emisija <b>Vojo Laković</b> uputio prijetnje jednom od njihovih poslanika - <b>Oskaru Huteru</b> jer je izlagao na Anketnom odboru rekavši da mu neće biti prostrano da se kreće Crnom Gorom i da neće moći da uđe u sve gradove.</p>
<p>- On je plaćenik Vučića koji je došao da širi strah. Ovo se odnosi na svakog člana DPS-a - rekao je Živković dodajući da stoje na raspolaganju ljudima koji stoje iza Voja Lakovića.</p>
<p><b>Vasilije Čarapić</b> (PES) je reagovao proceduralno navodeći da je Laković trpio torturu režima DPS-a, te da mu je izrečena nova prijetnja.</p>
<p>- Pokazalo se da će da bude ljekovito jer je pandorina kutija istine otvorena i da su mnogi u panici. Tako da ove prijetnje shvatamo jako lično. Nikada više se nećemo vratiti na onaj period koji je juče jako dobro oslikao Paunović - naveo je Čarapić.</p>
<p>Poslanica PES-a <b>Nađa Laković</b> je rekla da su kao "porodica mnoge teže udarce smo mi pretrpjeli".</p>
<p>- Slobodni ste da radite što mislite da je ispravno. Što se tiče prijetnji, mislim da za njih nema mjesta u 21. vijeku. Čekamo trenutak kad će istina da izađe na vidjelo. Ono što ste mi oduzeli od djetinjstva, vratiću vam - poručila je Laković poslanicima DPS-a.</p>
<p>Živković je rekao da će svi koji dolaze kao plaćenici u Crnu Goru biti razotrkiveni.</p>
<p>- Zna se ko je preuzeo čiju ulogu, ko radi za Upravu carina i koja je uloga <b>Luke Bojovića</b> i Upravi carina - dodao je on.</p>
<p>Podsjećamo, upravo ovim povodom Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Lakovića tereteći ga za diskriminaciju, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sjednica Skupštine Crne Gore, zakazana za danas u 13 sati, počela je poslije sat i po kašnjenja.</p>
<p>Na dnevnom redu današnje sjednice je inicijativa Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) za razrješenje predsjednika parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, a poslanici će ponovo glasati i o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).</p>
<p>Građani i predstavnici NVO i danas su se okupili ispred Skupštine u podne pozivajući poslanike većine da ne glasaju za ovakvo zakonsko rješenje. Ocijenili su da su do sada imali vremena da održe javnu raspravu i upravo im to i ponudili - da danas ne glasaju nego prvo održe javnu raspravu u koju bi se uključili i stručnjaci iz Evropske unije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-i-predstavnici-nvo-se-okupljaju-ispred-skupstine-slijedi-performans-uoci-sjednice-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sjednicom presjedava potpredsjednica<b> Zdenka Popović</b>. Ona je na početku konstatovala ostavku poslanice PES-a <b>Jelene Nedović</b> u Odboru za bezbjednost i odbrnau.</p>

Anja Ivanović

Živković: Vojo Laković, plaćenik Vučića, došao da širi strah; Čarapić: On je trpio torturu DPS-a

<p>Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;</p>
<p>- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.</p>
<p>Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.</p>
<p>Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.</p>
<p>- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.</p>
<p>Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.</p>

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

<p>Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;</p>
<p>Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.</p>
<p>Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.</p>
<p>- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.</p>
<p>Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.</p>
<p>- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.</p>
<p>Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.</p>
<p>Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.</p>
<p>Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.</p>
<p>- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.</p>
<p>Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.</p>
<p>- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.</p>
<p>Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.</p>
<p>Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.</p>
<p>Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.</p>
<p>Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.</p>
<p>- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.</p>
<p>- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.</p>
<p>Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.</p>
<p>Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.</p>
<p>Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.</p>
<p>Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.</p>
<p>- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.</p>
<p>Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.</p>
<p>Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.</p>
<p>Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.</p>
<p>Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.</p>
<p>- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.</p>
<p>Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.</p>
<p>- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.</p>
<p>Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.</p>
<p>- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.</p>

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

<p>Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.</p>
<p>- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.</p>
<p>S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.</p>
<p>- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.</p>
<p>- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.</p>

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

<p>Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.</p>
<p>Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.</p>
<p>Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.</p>
<p>Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.</p>
<p>Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.</p>
<p>U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.</p>
<p>Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.</p>

Tag: sporazum-sa-uae