Opština Danilovgrad saopštila je da je most Radovana Pavićevića od jutros zatvoren za saobraćaj, zbog obilnih padavina koje su nastavljene i tokom noći, kao i zbog porasta vodostaja.
- Uzimajući u obzir mogućnosti porasta vode i neophodnost zatvaranja mosta, Služba zaštite i spašavanja Danilovgrad je tokom prethodnih dana prebacila dio vozila i opreme na drugu obalu rijeke Zete i ostaje spremna za reagovanje na svim djelovima opštinske teritorije - objavljeno je na Fejsbuk stranici Opštine Danilovgrad.
Saobraćaj preko rijeke Zete u ovom trenutku je otvoren samo preko mosta u Spužu.
- Ponavljamo apel građanima da se ponašaju odgovorno, da se bespotrebno ne izlažu opasnostima, te da se redovno informišu putem zvaničnih opšrinskih kanala komunikacije i lokalnih medija - poručuju iz Opštine Danilovgrad.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOpstinaDanilovgrad%2Fposts%2F1216425327256262%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Saobraćaj preko rijeke Zete moguć samo preko mosta u Spužu

Iako je učinjen pomak u odnosu na ranije rješenje, pa su sada specijalni dodatak dobili svi zaposleni, a ne samo oni koji poslove obavljaju u određenim dijelovima zatvora, nejednakosti, i to velike, i dalje postoje. Naime, prema odluci Vlade, dio službenika dobio je uvećanje za 25 odsto, a ostali 10 odsto. Nezadovoljni takvim rješenjem, dio radnika koji su dobili uvećanje od 10 odsto obratio se redakciji "Dana", tvrdeći da su diskriminisani. Ističu da ne obavljaju ništa lakše poslove u odnosu na kolege sa većim "nagradama". Najveće benefite po ovoj odluci dobili su direktor zatvora i njegov pomoćnik – čak 45 odsto.
Sporna odluka Vlade usvojena je na sjednici održanoj u srijedu, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu. Službenici zatvora koji su dobili specijalni dodatak u iznosu od 10 odsto dosad nijesu imali taj benefit, dok su oni koji su sada dobili 25 odsto prethodno primali dodatak na zaradu od 10 odsto. Predsjednik Sindikata zatvorskih službenika Milan Ilibašić smatra da je ovom odlukom, uprkos nezadovoljstvu određenog broja zaposlenih, napravljen pomak.
– Tačno je da je odlukom predviđeno da direktor i pomoćnici direktora imaju po 45 odsto dodatka, jedan dio službenika 25 odsto i jedan dio po 10 odsto specijalnog dodatka. Specijalni dodatak u iznosu od 15 odsto dosad je imao dio službenika – kazao je Ilibašić za "Dan".
Bjelopoljcima i službencima u Zatvoru za kratke kazne manje nagrade
Specijalni dodatak u visini od 25 odsto dobili su zaposleni u Sektoru za bezbjednost: Odsjek za kontrolu i nadzor, Grupa za interventne situacije: stariji nadzornik zatvorske policije I klase i Odsjek sprovodničkog obezbjeđenja. Isti benefit dat je i zaposlenima u Zatvoru za duge kazne, i u tu grupu spadaju glavni zatvorski inspektor; Odsjek obezbjeđenja – zapovjednik zatvorske policije; Odsjek obezbjeđenja i Grupa za obezbjeđenje zatvorenika u zatvorenom odjeljenju, maloljetnika i zatvorenica. Glavni zatvorski inspektor, zapovjednik zatvorske policije, Grupa obezbjeđenja pritvorenika, Odsjek obezbjeđenja i Grupa obezbjeđenja pritvorenica Istražnog zatvora u Podgorici takođe su dobili nagrade od 25 odsto.
Niže specijalne dodatke od 10 odsto dobili su službenici Zatvora u Bijelom Polju, ali i oni u Spužu koji rade u zatvoru za kratke kazne, pojedinci iz obezbjeđenja F paviljona i poluotvorenog odjeljenja, Odsjek za tretman, kao i zaposleni u Sektoru za zdravstvenu zaštitu, Sektoru za stručnu obuku i rad zatvorenika, Odsjeku za radioničku proizvodnju, održavanje i transport.
Zaposlenima je, kako nezvanično saznajemo, pojašnjeno da oni iz određenih sektora zatvora dobijaju manji dodatak u odnosu na kolege koje rade sa pritvorenicima koji se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom. Ipak, to objašnjenje, kako kažu, nije prihvatljivo jer se pritvorenici, pa i pripadnici kriminalnih grupa, zbog prebukiranosti u zatvoru, razmještaju i po ostalim sektorima, pa su za rad s njima zaduženi i oni službenici koji su dobili manji dodatak. Ukazali su nam i da direktor i pomoćnik, koji su dobili najveći specijalni dodatak (što niko ne spori), nijesu u direktnom kontaktu sa zatvorenicima kao komandiri.
Ilibašić pojašnjava da je u UIKS-u vrlo mali broj službenika koji nemaju kontakt sa osobama okrivljenim zbog organizovanog kriminala.
– Zbog toga imamo i dio kolega koji su predali tužbe zbog toga što nemaju specijalni dodatak. Dosta kolega je tražilo i dobilo pozitivno mišljenje iz kancelarije ombudsmana da na tim radnim mjestima treba da imaju specijalni dodatak. Zbog toga je i donesena ova odluka, da bi se negdje ispravila nepravda. Znam da javnosti sad kada čuju da direktor i njegovi pomoćnici imaju dodatak od 45 odsto to zvuči previše, ali direktor je taj dodatak imao i prije donošenja ove odluke, dok pomoćnici nijesu.
Načelnik imao veću platu od pomoćnika direktora
Povećanje plata kojim se došlo u situaciju da načelnik ima veću zaradu od pomoćnika direktora zatvora takođe je bilo nepravedno. Složićemo se svi da je odgovornost pomoćnika direktora mnogo veća. Kada je u prošlosti načelniku istražnog zatvora bačena bomba na kuću, tada je bilo operativnih podataka da je planirano da se bomba baci i na kuću pomoćnika direktora. Sve odluke vezane oko suzbijanja djelovanja članova organizovanog kriminala u UIKS-u donose upravo direktor i pomoćnici direktora, tako da je, uzimajući u obzir sve navedeno, bilo osnova da se i njima da ovaj dodatak, ističe Ilibašić.
Kada su povećane plate, za šta se Sindikat izborio u saradnji sa upravom UIKS-a i Ministarstvom pravde, nije bilo povišice za pomoćnike direktora i direktora, već samo za službenike. A to je povećanje koeficijenata u iznosu od 20 odsto početkom 2022. godine i ostvarivanje dodatka na platu u iznosu od 20 odsto. Tako da smo došli u situaciju da nam načelnici organizacionih jedinica imaju koeficijent za obračun zarade 12,97, a pomoćnik direktora 13,83. S tim što je načelnik na ovaj koeficijent imao još i dodatak na platu u iznosu od 20 odsto, a pomoćnik direktora to nije imao – objasnio je Ilibašić.

Dio zaposlenih u UIKS-u nezadovoljan dodatkom na zaradu: Manje plate jer ne "rade" s kriminalcima

Glavna ulica u Spužu otvorena je danas nakon završetka radova koji su realizovani u okviru lokalnih i državnih razvojnih projekata. Kako je saopšteno iz Opštine Danilovgrad, ovaj infrastrukturni poduhvat predstavlja važan korak u unapređenju uslova života i saobraćajne povezanosti za stanovnike Spuža. Svečanom otvaranju prisustvovalo je rukovodstvo Opštine Danilovgrad, odbornici lokalnog parlamenta, poslanici Skupštine Crne Gore, kao i brojni mještani koji su izrazili zadovoljstvo završetkom radova i značajem nove saobraćajnice za MZ Spuž.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206151220_af6ef97c204424e06843f2f9e5372a6d69c8c084b92f47290a11d32aebf85e7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206151220_af6ef97c204424e06843f2f9e5372a6d69c8c084b92f47290a11d32aebf85e7f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Glavna ulica u Spužu"></figure>  Realizaciju projekta omogućio je amandman na Zakon o budžetu za 2025. godinu, koji je podnio poslanik Duško Stjepović, čime je obezbijeđeno neophodno finansiranje za završetak radova. Stjepović je na otvaranju ulice kazao da je izuzetno zadovoljan što je danas u Spužu i što je zahvaljujući njemu i njegovim kolegama poslanicima iz Danilovgrada, zajedno sa parlamentarnom većinom u Parlamentu obezbijedio sredstva u iznosu od 450.000 eura za rekonstrukciju ove ulice. - Veoma sam ponosan na tu činjenicu, a posebno što je lokalna samouprava iskoristila taj amandman onako kako treba. Danas je čast biti poslanik i političar, jer kad uradite ovako nešto, bavljenje politikom dobija pravi smisao. Kad imaš snagu i moć da uljepšaš život svojih sugrađana, ovog puta Spužana, ali i svih onih koji svakodnevno koriste ovaj putni pravac - rekao je Stjepović. Dodaje, da je ova vlast završila dugoočekivani put preko Martinića, pokrenula i završila brojne projekte. - Napomenuću i put kroz Bandiće, koji je pretprošle godine bio amandman moje koleginice Zdenke Popović, a vjerujem da će i preostali dio puta od kružnog toka do mosta na Kulendriji biti iduće godine završen. Popločavanje ulica u užem gradskom jezgru zajedno sa obnovama fasada u Danilovgradu daće našem gradu novo lice i sve ovo zajedno je motiv zbog koga sam ušao u politiku - zaključuje Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206151220_aa241b376e7a035e72ddcfbc1c065d3320a30b5b5753ab6e7281c22d488d5b49.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206151220_aa241b376e7a035e72ddcfbc1c065d3320a30b5b5753ab6e7281c22d488d5b49" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Glavna ulica u Spužu"></figure>  Bojan Pavićević, potpredsjednik Opštine Danilovgrad naglasio je danas da je ova ulica u Spužu jedna od najfrekventnijih u Danilovgradu, s obzirom na to da je Spuž najveća Mjesna zajednica u ovom gradu. - Nažalost, Spuž od strane bivše vlasti nije imao adekvatan 'tretman', iako ga zaslužuje, kako zbog toga što je najveća Mjesna zajednica, tako i zbog svoje istorijske važnosti. Istinski i od srca se trudimo da to ispravimo. Sigurno može više i mora više da se ulaže u Spuž, a rekonstrukcijom glavne ulice, pokazujemo da hoćemo. Pohvalio bih zalaganje naših poslanika u državnom Parlamentu, za ovaj projekat konkretno kolegi iz Demokratske Crne Gore Dušku Stjepoviću, ali i ostalim kolegama, zahvaljujući čijim amandmanima Danilovgrad može da se obnavlja i gradi - kazao je Pavićević. Ističe da Opština sama ne bi mogla finansijski podržati ovako velike projekte, posebno s obzirom na to da su zatekli veliki, milionski dug, ali će, kako kaže, ovakvim radom izaći na "zelenu granu". - Ovo danas je pokazatelj uspješne saradnje i zajedničkog truda lokalne samouprave i države - zaključio je Pavićević. Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović takođe je izrazio zadovoljstvo jer su radovi u Spužu uspješno završeni i Spužani su dobili modernu saobraćajnicu, kakvu i zaslužuju. Dodao je da će Opština Danilovgrad nastaviti sa ulaganjima u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu, s ciljem stvaranja modernijeg, bezbjednijeg i uređenijeg okruženja za sve građane.

Otvorena glavna ulica u Spužu: "Važan korak u unapređenju uslova života"

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

1084x550

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: spuz