Montenegro’s European path is unfolding amid strong regional and global upheavals. While Podgorica remains the most advanced country in the Western Balkans in the process of European integration, it is simultaneously facing open and covert pressures coming from Serbia. In this context, the policies of Aleksandar Vučić, the role of the Serbian Orthodox Church, and the growing Russian influence represent a serious test for Montenegro’s political stability and strategic orientation.
President of the Helsinki Committee for Human Rights in Serbia Sonja Bisersko spoke for Portal ETV about these issues, as well as of possible changes on Serbia’s political scene, the state of Serbian society, protests, government repression, and Belgrade’s energy dependence on Moscow.
Portal ETV: Do you believe that Belgrade and Aleksandar Vučić will try, by all possible means, to block Montenegro’s European path and its membership in the European Union?
BISERKO: Vučić will certainly continue to obstruct Montenegro and its accelerated progress toward EU membership. However, it should be borne in mind that the situation in Serbia is very fragile, and Vučić’s ability to act in this direction will depend on that.
When it comes to Montenegro, it depends on the country itself how genuinely committed it is to EU membership. It seems that certain circles are not, and are trying to preserve the status quo. Nevertheless, I believe that the sobriety and common sense of Montenegrin citizens will prevail.
<h2>The role of the Serbian Orthodox Church, the SIA and the Russian Factor</h2>
Portal ETV: Do you think that the Serbian Orthodox Church and the Security Intelligence Agency (SIA) could play a role in this endeavor? What, in your view, can we expect in this context?
BISERKO: The Serbian Orthodox Church is the most important exponent of Belgrade and has played a key role in the formation of all Montenegrin governments since 2020. However, it should be kept in mind that Russian influence is also very important and may even grow, as the Western Balkans are a theater where various interests intersect. Russia can easily destabilize the Western Balkans because it has a strong base in Serbia, Republika Srpska, and Montenegro as well.
<h2>Does 2026 bring a political turning point in Serbia?</h2>
Portal ETV: Is 2026 the year in which changes on Serbia’s political scene could inevitably occur? Is Vučić leaving?
BISERKO: Belgrade will continue with its current policy, but it should nevertheless be noted that Vučić’s policy has collapsed both internationally and domestically. The question is what its epilogue will be and who will emerge as the main actor after he leaves. This may take time, but there is no return to the old ways. Unfortunately, a clear pro-European orientation has not yet emerged. After decades of nationalist and populist policies, society is awakening, but it is clear that this requires time. I would say this is a process that will eventually produce new actors.
<h2>The fall of Vučić - unrest or a slow process of change?</h2>
Portal ETV: Could a potential fall of Vučić lead to instability or unrest in Serbia?
BISERKO: Whether there will be unrest - the authorities have responded to protests with repression, dismissals from work of those who supported students, arrests and indictments, and media witch-hunts.
Thus, Serbia is continuously in a kind of siege. What is significant is that fear has been broken - fear has changed sides. The regime is reacting in a panicked and arrogant manner. It mainly relies on loyalists with criminal backgrounds, as it has no trust in its own surroundings. A parallel process is underway in Vučić’s environment - in the prosecution, the courts, and other institutions. For now, he still maintains firm control over the media, which is his important instrument of influence. However, social networks have become crucial for communication among students and demonstrators. Fundamental changes will be slow.
But for that to happen, strong engagement by all united pro-European actors is necessary, of course with strong support from the European Union.
<h2>The fate of NIS and Russian pressure</h2>
Portal ETV: How do you expect the situation with NIS to be resolved? What move, in your opinion, might the Russian side make?
BISERKO: The fate of NIS is still uncertain. Moscow has shown no intention of accommodating Vučić, which he had hoped for, and that is why he failed to take steps to diversify energy supplies, despite recommendations from the European Union, from which he also received financial support for that purpose. This shows that he does not understand the international context and that he has greatly overestimated his international importance. Moreover, he is a political coward to make the only rational decision - nationalization of NIS. In this way, Serbia has been placed in the position of a Russian hostage.
There is speculation that Hungary could be a buyer, but that does not solve Serbia’s problem, as it is clear that Moscow stands behind such a move.
We are living in very dramatic times, and it is difficult to anticipate future developments.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Biserko: This year is a test for Montenegro, with increasingly more pressure from Vučić, the Serbian Orthodox Church and Moscow

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Davor Đenero, a prominent Croatian political analyst and expert on developments in Montenegro, in an interview for Portal ETV analyses the current political situation in Montenegro and the prospects of its accession to the European Union. Đenero takes an in-depth look at the challenges Montenegro must overcome, possible political blockades, and the influence of regional powers on Montenegro’s European integration path.
<h2>Can Montenegro join the EU with the current government?</h2>
ETV Portal: Can Montenegro join the EU with the current government, or is a reconstruction of power necessary before membership?
ĐENERO: The year we are entering should be decisive for closing the accession negotiations, and in that year Montenegro should close as many as 20 chapters. At the end of last year, the „gold plating“ was stripped from the narrative about the capacities of Montenegro’s negotiating team and the readiness of the public administration for membership. This happened with two chapters - agriculture and fisheries - which are extremely important from a budgetary perspective and open space for the misuse of European funds.
Although through diplomatic efforts both chapters were „provisionally closed“ at the end of last year, it became clear that part of the current Government is not doing its job properly, that the Ministry of Agriculture proved to be incompetent, and that the minister - who comes from a party outside the European bloc in Montenegro - aggressively claimed that this was a case of political obstruction.
Just as the conflict between the Minister of Defence, who is not part of the bloc of parties advocating Montenegro’s European integration, and the President of the state contaminates the political scene, as well as the President of Parliament’s demands for constitutional reform - which do not concern adapting Montenegrin institutions to the acquis but represent an attempt to undermine Montenegro’s constitutional definition, and just as the actions of populist politicians in Botun aimed at blocking the fulfilment of criteria for closing the environmental protection chapter - so too can we expect additional attacks this year from parties within the For the Future of Montenegro coalition and Bečić’s Democrats.
For Montenegro, it is crucial to conclude the negotiations with a parliamentary majority that is pro-European and that will establish an agreement on the rapid resolution of all outstanding preconditions for EU membership. Equally important is that such a political majority be maintained after the parliamentary elections in 2027, so that it can complete the sensitive process of ratifying the Accession Treaty in the parliaments of all EU member states.
I am confident that Montenegro can complete accession negotiations only with a consistent pro-European majority, that is without the Democratic Front (DF) and the Democrats, but it is equally important that such a majority remains in power after negotiations are concluded in order to carry out the highly sensitive task of ratification.
<h2>Will Croatia slow Montenegro down?</h2>
ETV Portal: Will Croatia, due to current political developments and certain political actors, tighten its stance and potentially slow Montenegro’s path toward the EU?
ĐENERO: Croatia’s interest is for Montenegro to become an EU member as soon as possible, as this would consolidate Montenegrin statehood and close the space for pathogenic influences from the totalitarian regime in Moscow and the authoritarian regime of Aleksandar Vučić.
However, Croatia has no interest in opening the European space to Montenegrin political options that are under the influence of Belgrade and Moscow and that could potentially introduce unnecessary instability into the Union - similar to the instability Montenegro generated within NATO after 2020.
<h2>Belgrade - Podgorica relations</h2>
ETV Portal: What will Belgrade’s attitude toward Podgorica be as Montenegro’s integration path advances?
ĐENERO: I fear that what we already witnessed last year will continue in Montenegro - the operation of „Vučić’s invisible hand“. It will become increasingly clear that the DF–Democrats bloc, acting on instructions from Belgrade, is making Montenegro’s accession process more difficult.
The mines have already been planted - some we have already mentioned (constitutional changes, the wastewater treatment plant), while others are already blocking the closure of chapters (respect for the principle of succession of military property). It is hard to imagine what could happen across as many as twenty negotiating chapters and which minister might repeat what Minister Vladimir Joković and his team did at the end of last year.
One thing is certain: the regime in Belgrade does not look favourably upon the possibility that Montenegro could complete accession negotiations next year, just as it did not look favourably upon Montenegro’s accession to NATO in 2016. The difference is that actors who were in opposition at that time are today formally part of the governing coalition, and one of them, as Speaker of Parliament, de facto performs a supervisory function in Montenegro.
<h2>Hungary and the potential influence of Serbia</h2>
ETV Portal: Is there concern that Hungary, due to Serbia’s potential influence, could become a stumbling block for Montenegro?
ĐENERO: Montenegro should focus on issues that are within the reach of its own administration. As the case of French reservations demonstrated, the narrative about Vučić’s influence over President Macron was completely misguided. The French administration used reservations to protect the future EU budget and prevent the misuse of funds.
In the coming year, shortcomings in Montenegro’s legal system that were neglected by Joković’s ministry will be remedied. Hungary, regardless of who is prime minister or what coalition governs the country, has no reason to particularly favour Vučić’s regime. No EU member state will make decisions based on the interests of a „friendly“ non-EU country, but rather on the protection of the acquis and its own interests.
The influence of „Vučić’s invisible hand“ should not be sought in Brussels, where a favourable climate for Montenegro’s EU accession prevails, but on Montenegro’s domestic political scene.
<h2>The Prevlaka issue</h2>
ETV Portal: Will the issue of Prevlaka be reopened, and how can it be resolved?
ĐENERO: That depends exclusively on Montenegro. There was only one moment when the issue of the Prevlaka border could have become a serious bilateral problem that might have jeopardised EU accession. This happened when the incompetent government of Zdravko Krivokapić attempted to raise the issue of land border delimitation, which had already been resolved by the decisions of the Badinter Commission and through succession.
By calling this into question, Krivokapić’s government would have effectively blocked its own accession process. Land delimitation has been definitively resolved, and at sea a „temporary agreement“ is already in force, shaped by the distinguished Croatian international and maritime law expert, Professor Bakotić. Since its entry into force, no incidents at sea have been recorded.
Therefore, unless the „usual suspects“ within the Montenegrin coalition, all the likes of Mandić, Knežević, Bečić, and their followers, question the existing order, the bilateral issue of maritime delimitation between Croatia and Montenegro will not be on the agenda this year.

Đenero: The „invisible hand“ of Vučić and the Mandić-Bečić bloc are striking at a European Montenegro

Vlažan i težak snijeg napravio je dosta problema u mnogim djelovima Srbije. Vanredna situacija u Osečini, Loznici i dijelu Prijepolja. Iz Sektora za vanredne situacije apeluju na građane da ne odbijaju evakuaciju kada spasilačke ekipe dođu do njih, piše RTS.
Na cijeloj teritoriji Loznice, piše RTS, juče je proglašena vanredna situacija kako bi se spriječilo ugrožavanje bezbjednosti građana i omogućilo funkcionisanje života u tom gradu.
Zamjenik gradonačelnika Loznice Petar Gavrilović rekao je za RTS da je u toku noći na teritoriji tog grada padala ledena kiša, što je otežalo kretanje u saobraćaju.
Dio Loznice je trenutno bez struje.
Najteža situacija u Kolubarskom okrugu je u Osečini, zbog čega je u toj opštini proglašena vanredna situacija, javlja dopisnik RTS-a. Već drugi dan značajan dio teritorije Osečine je bez struje.
Iz Elektrodistribucije su rekli za RTS da je uspostavljeno stabilno snabdijevanje u samoj Osečini, ali da su kvarovi preostali u selima u brdsko-planinskom području.
I na području Valjeva u selima Miličinci, Osladić i Donja Kamenica nema struje, a uspostavljanje snabdijevanja električnom energijom se očekuje tokom dana, navodi se u tekstu.
Miloš Milenković iz Sektora za vanredne situacije kazao je, navodi RTS, da je u Loznici jedna porodica uspješno evakuisana iz kuće koja je ostala bez redovnog snabdijevanja električnom energijom.
Milenković je naveo da je na dijelu teritorije Opštine Prijepolje proglašena vanredna situacija zbog potencijalnog izlivanja rijeke Lim.
- Prema posljednjim informacijama od ovog jutra, Lim se izlio na dijelu teritorije Opštine Prijepolje. U pitanju su naseljena mjesta Zalug, Ivanje i Brodarevo. Upravo na dijelu Zaluga bilježimo da je ugroženo nekoliko objekata. Iz jednog objekta porodica je izašla preventivno zato što je voda opkolila objekat - rekao je Milenković.
Dodao je da je u pripravnost stavljen tim za spasavanje i rad na vodi Sektora za vanredne situacije i da su u neprestanoj komunikaciji sa građanima Prijepolja.
Vanredna situacija proglašena je i u Opštini Osečina zbog snijega i sniježnih padavina. Milenković je naveo da se tamo najviše bilježe problemi u snabdijevanju električnom energijom.
Sporadični prekidi bilježe se i u Ubu i Valjevu, kao i u cijelom Mačvanskom okrugu.

Dio Srbije bez struje, vanredna situacija u Prijepolju i Osečini, evakuisana jedna porodica

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Vidite da Hrvati mogu da rade šta hoće u Podgorici, a oni će da ćute i pognu glavu - kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u emisiji "Hit-tvit" na televiziji B92. 
- Za sve im je Vučić kriv, i za Loru i za Jadran - dodao je Vučić.
Poseban akcenat je, kako prenosi<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucic-hrvati-u-crnoj-gori-mogu-da-rade-sta-hoce-a-ja-sam-im-kriv-i-za-loru-i-za-brod-jadran"> Portal Pobjeda</a>, stavio na regionalne odnose i medijski ambijent, navodeći da u Crnoj Gori gotovo da ne postoji kritički odnos prema vlasti, za razliku od Srbije.
- Koji je medij protiv (Andreja) Plenkovića u Hrvatskoj? Koji je protiv (Denisa) Bećirovića u Bosni i Hercegovini? Koji je protiv (Milojka) Spajića i (Jakova) Milatovića u Crnoj Gori? Imate samo medije protiv Vučića. U Srbiji postoje strahovito snažne medijske platforme koje svakodnevno rade protiv mene - rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, u regionu se sistematski gradi narativ u kojem je Srbija, odnosno on lično, dežurni krivac za sve probleme, dok se istovremeno prećutkuju ili relativizuju zločini nad Srbima, uključujući i stradanja u Lori. 
On je upozorio i na, kako je naveo, širi bezbjednosni kontekst, navodeći da se Evropa kreće ka ozbiljnim sukobima i da je cilj Srbije da, uprkos pritiscima, ostane van rata i sačuva stabilnost.
- Ruše Vučića da bi rušili Srbiju. Ne žele da neko na Balkanu vodi suverenu i samostalnu politiku - zaključio je Vučić, ističući da će nastaviti da vodi politiku ekonomskog razvoja, vojne neutralnosti i očuvanja državnih interesa, bez obzira na spoljne i unutrašnje pritiske.
On je izjavio da se protiv njega i Srbije vodi dugotrajna, koordinisana kampanja kriminalizacije, dehumanizacije i političkog pritiska, te poručio da će ostati u Srbiji bez obzira na prijetnje, pritiske i pokušaje destabilizacije.
Vučić je gostujući u emisiji naglasio da nikada nije bio zabrinut za sebe, ali da jeste za svoju djecu, imajući u vidu, kako je rekao, svakodnevne prijetnje smrću koje dolaze iz dijela političko-medijskog spektra. Istakao je da nema imovinu ni novac u inostranstvu i da mu je Srbija jedina kuća u kojoj je živio i u kojoj će ostati.

Vučić: Hrvati u Crnoj Gori mogu da rade šta hoće, a za sve sam im ja kriv - i za Loru i za "Jadran"

Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić. 
Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.
​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. 
Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.
- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. 
Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.
​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Nestanak 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška već uvreda

Havajska ostrva u Pacifiku pogodilo je jako nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima. Zbog jakih olujnih vjetrova temperature su na ovim tropskim ostrvima pale na 18 stepeni Celzijusovih. Zbog vjetrova i talasi na okenu su izuzetno visoki, prenosi RTS.
Ostrva na kojima je klima tropska, a godišnje temperature u prosjeku od 26 do 32 stepena Celzijusovih, snijeg je iznenađenje. Zabiljele su se i vulkanske kupe na ostrvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Falee_maui_photography%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Meteorološke službe prate vremenske prilike sa povremenim upozorenjima na zimske oluje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDTL6xHIjk3H%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na najvećem Havajskom ostrvu snijeg je vejao kao na planinama. Sniježna granica spustila se ispod 2.500 metara nadmorske visine.
Mauna Kei, uspavani vulkan na Havajskom Velikom ostrvu, je najviša tačka na Havajima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Faccuweather%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naučni rezervat, kojim upravlja Univerzitet na Havajima, ima neke od najmoćnijih teleskopa na svijetu, pomoću kojih se prati klimatska situacija, kao i sniježne padavine koje su prekrile vulkan.
I Mauna Loa, najveći aktivni vulkan na svijetu, takođe je prekriven sniježnim pokrivačem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faccuweather%2Fstatus%2F2008910493415542903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008910493415542903%7Ctwgr%5E596386032ce7425c192b4e42e33cfbbdb38e50a1%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Havaji su arhipelag u centralnom dijelu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dijela SAD, jugoistočno od Japana i sjeveroistočno od Australije.
Prirodne ljepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe.

Tag: srbija