Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prati nevješta i neadekvatna komunikacija, saopštio je lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Srđan Perić, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Perić je kazao da je razgovarao sa mještanima Botuna i da nema razloga da sumnja u njihove tvrdnje da su im i premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Saša Mujović saopštili da se postrojenje neće graditi ukoliko oni to ne žele.
- Fokus je izmješte u potpuno pogrešan pravac, nije pitanje lokacije suštinsko pitanje, nego tehnologije, ali pošto je vlast odvozila tako i prebacila temu, prvo su temu na taj način otvorili premijer i gradonačelnik, ako vi nećete tamo neće biti, građani to prihvatili i više nije lokacija tema. Naravno, posle razigrava dio vlasti dižući sebi političku cijenu i pozicionirajući se unutar same vlasti je za sada jedini rezultat iz ovih dešavanja, a u suštini imamo gorući problem koji izgleda neće biti ubrzo riješen. Ono što je trebalo obaviti na početku biće očigledno obavljeno na kraju, to je razgovor sa građanima. Nijesu na mene ti ljudi ostavili utisak velike isključivosti, ali ste ih ovakvim vođenjem razgovora ohrabrili da oni zauzmu tako čvrstu poziciju…To je po meni nevješta i neadekvatna komunikacija - zaključio je Perić.
Perić je rekao i da predloženi budžet Glavnog grada za narednu godinu iznosi 164,2 miliona eura, što je za 11,2 miliona više u odnosu na budžet iz tekuće godine.
- Njegov glavni priliv dolazi od poreza koje plaćaju građani Podgorice - saopštio je Perić.
Perić podsjeća da je fokus jučerašnje sjednice bio na budžetu i strateškom razvoju grada, ali je ukazao i na problem socijalnog stanovanja, navodeći da su planirana sredstva u iznosu od 30 miliona eura predviđena za 2026. godinu, dok za 2027. i 2028. ta sredstva nijesu planirana.
Dodaje i da se zaduženje veće od 30 miliona eura prenosi iz godine u godinu, te da Glavni grad, kako ističe, nije prezadužen.
- U suštini najbolji je onaj budžet, i to je juče jedan od kolega rekao sa čim sam sasvim saglasan, gdje vam uvijek fali malo, ne mnogo nego malo, to znači da ste u nekoj dinamici, da imate investicije, da otvarate projekte, to znači da građani sa jedne strane vide da se povećava njihov kvalitet života, javnost vidi da se povećavaju komunalne usluge koje pruža grad generalno i sa druge strane da to stvara jedan ambijent za privredu, jer preko 160 miliona eura nije mali novac kada ga ubrizgate u sistem i kada on cirkuliše pomaže i taj ukupni privredni dio. Može se kritikovati sve po svaku cijenu, ali ne vidim da se nešto time dobija, stvar je u tome da kad posložite finasije nije alarmantno, problem je na ovoj drugoj strani - što vi ne vidite ideju, viziju koja će roditi to da Glavni grad bude u stvari motor ne samo grada, nego i države, jer po svom geografskom položaju, značaju, privrednom potencijali on to može i treba da bude - istakao je Perić.
On je naveo i da je, uprkos činjenici da će Podgorica biti Evropska prijestonica mladih, za međunarodnu saradnju planirano povećanje budžeta od svega 5.000 eura.
- Podgorica jako malo uspijeva da realizuje sredstava iz EU fondova što bi kao glavni grad mogla i trebala, recimo Zagreb ima godina kada prebaci značajno preko 100 miliona eura, iako je on u Evropskoj uniji i veći je grad, ali u konačnom kad odredite proporciju 10 do 15 miliona bi bilo logično da možemo osjetiti, da bi mogla privreda, da bi mogli mladi preduzetnici, civilni sektor da bi mogao osjetiti tu vrstu otvorenosti lokalne samouprave na tom administrativnom planu. Kada je u pitanju sam budžet neobično je, to smo i sinoć kritikovali, da u obrazloženju budžeta nemate obrazložen fiskalni rizik i šta ako se zaista otvori priča o tome kako nam je vlast predstavila bankrot. Ja ću vas podsjetiti da je bilo priče o tome da taj rizik finansijski može biti od 30 pa se spominjalo i preko 200 miliona eura i mislim da su to prenaduvane cifre. Rizik postoji, to jeste značajno opterećenje o kome se govorilo juče, međutim kao i u svemu drugome i tome bi valjalo da imamo tačne cifre - rekao je Perić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Perić: Pitanje Botuna prati nevješta i neadekvatna komunikacija

Srđan Perić, lider pokreta Preokret, u razgovoru za Portal ETV, jasno ističe da sastav Vlade u Crnoj Gori nije zasnovan na rezultatima i stručnosti, već na političkim dogovorima unutar vladajuće većine. On upozorava da nedostatak zakona o Vladi omogućava imenovanje kadrova bez iskustva, što šteti opštem interesu i vodi do podređivanja kvaliteta politike partijskim kombinacijama.
Na pitanje Portala ETV da li smatra da ova Vlada mora doživjeti rekonstrukciju, da neki ministri moraju biti smijenjeni, koji i zbog čega, Perić navodi kako &nbsp;se sastav Vlade, nažalost, ne formira prema postignućima i rezultatima, već prema političkim dogovorima unutar vladajuće većine.&nbsp;
- Vođeni tom logikom, sasvim je očekivano da neko u toj kombinatorici bude privremeno jači, a neko slabiji, pa se na osnovu tih odnosa i prave promjene. To, međutim, nije stvar meritornosti već međupartijskih interesa - istiĉe on.&nbsp;
Napominje da ne treba zaboraviti &nbsp;da Crna Gora još uvijek nema zakon o Vladi, što dodatno stvara prostor da se, prema koalicionim dogovorima, mijenja ne samo broj i naziv ministarstava, već i da se na ministarske pozicije imenuju ljudi bez ikakvog iskustva u oblasti koju bi trebalo makar da nadziru.&nbsp;
- Ponekad se, na taj način, određene stranke čak oslobađaju svojih kadrova koji im više nijesu potrebni, „premještajući“ ih u resore koji im nisu od većeg značaja. Time se zadovolje unutarpartijske ambicije, ali ne i javni interes. Nažalost, to nije nova pojava — godinama unazad opšti interes je podređen partijskim kombinacijama, a kvalitet politike i interes zajednice trpe zbog toga - jasan je Perić.&nbsp;
Odgovarajući na piranje napreduje li danas Crna Gora kako bi građani to željeli ili je zatočenik neostvarenih ambicija političara na svim nivoima, sagovornik Portala ETV navodi da politika, kao prostor gdje se prepliću svi društveni interesi, svakako jeste podložna korupciji, manipulacijama i iskrivljavanju stvarnosti. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je politika, kakva god bila, odraz izborne volje građana.
- Ako znamo da postoje problemi u pravcima političkog djelovanja, imamo dvije mogućnosti da stvari činimo boljim. Prva je da u politici podržavamo ljude koji imaju znanje, iskustvo i vještine potrebne za odgovorno vođenje javnih poslova. Druga je da razvijamo mehanizme direktnog izjašnjavanja građana gdje god je to moguće: od neposrednog izbora predsjednika savjeta mjesnih zajednica, preko organizovanja lokalnih referenduma, pa sve do otvorenih lista za izbor poslanika - smatra on.&nbsp;
&nbsp;Na oba načina, dodaje, snažio bi se legitimitet politike i dijelila odgovornost za odluke sa građanima.&nbsp;
- Ovi pristupi štite opšti interes, a ako bismo ih kombinovali, to bi ubrzalo razvoj ideja o dugoročno održivom i pravednom društvu - kazao je Perić.&nbsp;

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Perić: Ministarstva kao moguća skladišta za neželjene kadrove stranaka

Vlada je postala poligon za namirenje stranaka, kao i za obračun unutar samih partija - ocijenio je gostujući u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E lider pokreta Preokret i odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorica Srđan Perić odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje nivo ozbiljnost Vlade i vlasti.
Sve se, prema njegovim riječima, svelo na to ko će postati ili neće više biti ministar.
- Rekonstrukcije koje se pominju se ne realizuju da Vlada bude funkcionalnija, već da ili stranke namire svoje kadrove ili da jedna stranka može sama da se dogovori s premijerom da skloni kadrove koji nisu bliski vladajućem rukovodstvu u njihovoj stranci - istakao je Perić.
Od tih ljudi, prema njegovim riječima, treba tražiti rješenja, jer oni kad god se suoče sa konkretnim problemom za koji nemaju rješenje tu je tema koja treba da sakrije suštinu.
Takva je, smatra, i tema o postavljanju spomenika ratnom zločincu i četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću nedavno u Beranama. 
- Toliko ima koliko god hoćete - naveo je Perić.
Na konstataciju da je i to realan problem društva koje se suočava sa talasom fašizma i nacionalizma odgovorio je da kao društvo nismo otvorili nijednu priču i nismo govorili otvoreno o "otvorenim ranama".
- Nikad nismo uspjeli da kažemo sasvim otvoreno koje su to vrijednosti koje kao društvo gajimo. Da li je za nas u bilo kakvim okolnostima u redu da slavimo nekog ko ima ratni zločin iza sebe. Da li je to za nas vrijednost, odnosno što je to što nekog može motivisati da to promoviše kao vrijednost. Onda dolazimo do drugog pitanja, odnosno da li je nama cilj da sa tom pričom napravimo harmonično društvo ili više podijeljeno društvo - upitao je Perić.
<h2>Vrteška iz koje nema izlaza</h2>
Komentarišući Botun kao lokaciju za kolektor kazao je da mi imamo problem da razumijemo čemu služi vlast.
- Nema nikakve dileme da je Podgorici potreban kolektor, jer većina fekalija završi u Moraču, što je katastrofalan podatak sam po sebi, ali dolazimo do problema kako aktuelna vlast vidi rješavanje ovog problema. Dio vlasti sa državnog nivoa koji je dio vlasti u Podgorici, a dominant vlast u Tuzima, je protiv toga, a drugi dio za. I oni kao dio vlasti ne nude rješenje. Dobar dio vlasti koji to ne bi, kada ih pitate što je alternativa - nemaju odgovor. Nisu shvatili da su oni vlast, odnosno nisu shvatili sve aspekte vlasti, već da su vlast u dijelu koji se odnosi na privilegije - ocijenio je Perić. 
A da se ne bi o tome pričalo, kako dodaje, onda mora da se "izmjesti tema".
- Što ćete učiniti tako što ćete nalaziti čuvene diobene teme u što većem opsegu, na taj način dijelite zajednicu, čime jedan dio zajednice favorizujete, automatski je zajednica manje efikasna i ulazite u vrtešku iz koje nema izlaska sa dobrim rješenjem. Jer kad vi dođete ponovo s lošim rješenjem i kada vas neko upozori na to, taj neko će biti satanizovan da radi protiv države i njih - jer oni to sad izjednačavaju - i onda opet ulazimo u novi krug diobenih tema - naveo je Perić.
Situacija je, prema njegovim riječima, vrlo jednostavno.
- Imamo problem tretmana otpadnih voda u glavnom gradu. Država je servis javnih usluga i treba to da pruži, a posebno je to imperativ s obzirom na to da se grad Podgorica širi, kao i zbog neophodnosti da se krene s realizacijom projekta zbog potencijalnog gubitka sredstava i zato što je time uslovljeno zatvaranje poglavlje na putu EU integracija - naglasio je Perić.
<h2>Politička kalkulacija</h2>
Ne isključuje ni politički aspekt.
- Aktuelnu vlast više zanima politička kalkulacija nego rješavanje tog problema - rekao je Perić.
Komentarišući usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade preko noći, bez javne rasprave i uvrštenih primdjedbi, te što to govori o namjerama vlasti, naš sagovornik ponavlja da je vlast ta koja treba da ponudi javnu uslugu, a jedna od najznačajnijih i najkompleksnijih je planiranje prostora.
- To je sklupčano s ogromnom vrijednošću ekonomskom, sa tim koliko će vrijedjeti imovina, život građanima neće biti isti - kazao je Perić.
Podsjeća da je postojalo obećanje da će se čuti sve sugestije vezano za podgorički PUP, ali se to premješta u kancelarije i time se obesmišljava sami koncept javne rasprave.
- Kada to premjestite u kancelariju ljudi dolaze sa pojedinačnim pitanjima, što nije sporno, ali tada strada opšti interes - naveo je Perić.
Dodaje da oni prebacuju odgovornost s jednog na drugog, kao da su vlast i opozicija u okviru same vlasti. 
- Tu ne možemo da izađemo iz političkog problema, koji nas skreće od toga što su stavovi građana i struke. Što ćemo da radimo u budućnosti? U podgoričke deponije se odlaže iz drugih gradova. Hoćemo li da zatvorimo svaki javni servis kako kome bude odgovaralo politički i kako bi time mogao da uslovi da dobije neku političku poziciju. Jer u pozadini cijele ove priče jeste njihova politička trgovina - ko će dobiti koje kadrovsko rješenje. Pazite slučajnost da se sve dešava kada se govori i o rekonstrukciji Vlade, ko treba da bude menadžer u Glavnom gradu, ko treba da bude direktor sportskih kolektiva, iako tu ne bi trebalo da budu partijski kadrovi. Tu je počelo da varniči i u toj tuči za fotelje strada opšti interes - kategoričan je Perić.
<h2>Prebacivanje odgovornosti</h2>
Komentarišući cijene za vode, te kako komentariše rad lokalnih preduzeća, kaže da Deponije pokazuju početne rezultate, a sve druge "više nego mršavo". 
- Kad je u pitanju Vodovod, ne vidite ideju kako dugoročno rješavati problem. Jedino rješenje vide kad dođu novu direktori, te da se povećaju cijene komunalnih usluga i tako će se izaći iz minusa - rekao je Perić.
Na pitanje da li građani plaćaju njihovo loše upravljanje odgovorio je potvrdno.
- Da. Ako sam u minusu što ću da uradim? Neću poboljšati svoje poslovanje, neću preispitati politiku zapošljavanja, neću teror partija nad zapošljavanjem pokušati da obuzdam - ništa od toga, nego ću poskupiti cijenu i prevaliti taj teret građanima. Ako nije rađeno na razvoju kadra, onda i kvalitet usluge nije na zadovoljavajućem nivou - istakao je Perić.
Komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića građanima kojima je na upit da im obezbijedi pijaću vodu, u jeku požaru, kazao da ga ne opterećuju tim stvarima, naš sagovornik je rekao da takvi zahtjevi stižu do njega zato što sistem ne funkcioniše.
- Glavni posao gradonačelnika je da posloži sistem da je funkcionalan za građane. Ne treba gradonačelnik da se javlja i bude servis svakog minimalnog zahtjeva, nego treba da ima službe. Treba da se zapita zbog čega do njega dolaze svi zahtjevi. To je tako zato što je sistem nefunkcionalan, spor, skup i trom. Tu je njegova odgovornost, što nije dovoljno uradio da funkcije gradskih preduzeća budu efikasne - naveo je Perić.

Jasmina Beharovic

Perić: Vlada postala poligon za namirenje stranaka, kao i za obračun unutar samih partija

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Nakon tragedije na Cetinju ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je trebalo da podnese ostavku i saopšti da svojom ostavkom želi da povrati povjerenje u bezbjednosni sektor, smatra lider Pokreta Preokret Srđan Perić.
- Na taj način bi se pokazala spremnost da želite da se ojača kredibilitet tog sistema. Ali, u Crnoj Gori kad neko pomene ostavku, to je odmah udar na porodicu. To nije njihovo, već su samo u određenom periodu imenovani na tu poziciju. Zato smo mi građani robovi unutar partijskih i koalicionih odnosa. Dosta stvari ne može da se riješi zbog toga - kazao je Perić u emisiji “Klub A plus”.
Perić ocjenjuje da Crna Gora živi krizu vrijednosti, kulture, duha i intelekta, a da smo kao društvo preplavljeni mržnjom.
- Njeni korjeni se moraju locirati, a političke elite sa svim tim manipulišu. Da je drugačije, debate bi vodili intelektualci, ne bi to bilo prepušteno mrežama. Uz svo poštovanje da se tamo može iskazati stav, što je nesporno - ukazao je on.
Perić smatra da u Crnoj Gori je postoji nijedan kulturni obrazac koji bi građane branio od poplave prizemnosti.
- Drugačija mišljenja se ne poštuju. Živimo u dobu kad nešto što je drugačije treba uništiti i dehumanizovati - rekao je Perić.
Perić, takođe, smatra da je crnogorsko društvo u “devedesetima sa filterom”.
- Ovo su prešminkane devedesete ili Matriks sa Aliekspresa. Treba nam preporod i da se suočimo sa sobom, da vidimo gdje smo u ekonomskom i infrastrukturnom razvoju i da probleme počnemo rješavati - zaključio je Perić.

Perić: Šaranović trebalo da podnese ostavku, građani su robovi unutarpartijskih odnosa

Mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom - da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Iz ugla politike, Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana, kaže Perić, može da definiše opšti okvir društvenih djelovanja jedne zajednice.
- Mi planiramo prostor na teritoriji glavnog grada, u ovom PUP- u su i Tuzi i Golubovci, što je u redu, jer je PUP stupio na snagu prije nego su te dvije opštine izdvojene iz sastava Podgorice. Vidite kako se tretira opšte dobro. Govorimo o nečemu što treba da bude interes svih građana, i oni treba da budu maksimalno uključeni da iskažu svoje stavove. Prvo se kreće od te strane, a to znači da bi u idealnom slijedu stvari prvo trebali da pitamo građane šta misle, da traje određeni period, da nakon toga struka kaže šta ima, i nakon toga da politika otvori vrata struci. Desila se sasvim suprotna strana, mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom, da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu - kazao je Perić.
On je istakao da se tu desilo mnogo proceduralnih propusta i grešaka, ali i da postoji pravna nekonzistentnost.
- Važeći PUP koji je donesen 2014.godine, koji je donijela vrlo reprezentativna ekipa multidisciplinarnih stručnjaka, taj PUP se mijenja, i zadnjih šest-sedam godina se radi na njegovim izmjenama, i sada u zadnje vrijeme, manje od tri mjeseca, vi treba da ugurate, zvanična skraćenica je Velje brdo, i ono je izazvalo najviše pažnje, i najviše se alarmirala javnost, tim prije ne poštujući bazične, ne samo ekološke, nego i logičke, ako hoćete, postavke. To je prostor od oko nešto preko osam kvadratnih kilometara, koji biti naslonjen, pazite sada, na trasu autoputa. Vi naslanjate čitav jedan novi grad na trasu autoputa, i onda tu počinja priča, koja je svedena na političku korist s jedne strane, a sa druge strane otvaranje određenih prilika nekome, vidjećemo kome. Kada govorimo o političkoj priči, Preokret je još prije dvije godine lansirao tu priču o socijalnom stanovanju, kako i na koji način treba da se rješava veliki broj podstanara, koje imamo u Podgorici, druga partija je u tom trenutku iskoristila te elemente, i pokušala promovisati na svoj način, e onda su sjetili oni, iz ove vlasti, da ponude nešto što bi kao potpuno preklopilo svaku moguću ideju, ne bi li njima donijelo političku korist. I to su govorili da je to, kao, socijalno stanovanje, razrada ideje socijalnog stanovanja, što par excellence nije - rekao je Perić.
Premijer je najavio da će kupiti stan na Veljem brdu i on, ironično kaže Perić, spada u taj sloj najugroženijih stanovnika Crne Gore.
- I tada sve gubi smisao, jer je počelo da se ulaz u obećanja bez kraja i početka - naglasio je on.
Počela je cijela priča sa 11.500 stanova, podsjeća Perić, a sada se ne zna da li taj projekat obuhvata 11.500, ili, kako navodi, 20.000 stanova koje je premijer obećao.
- Ako je prosječan broj članova domaćinstva između 3,1 i 3,2, između dva popisa u tim se skalama kreće, ako je njegova pretpostavka tačna, to više nije grad od 35, 40.000 ljudi, nego grad od 60 i nešto hiljada ljudi, ne Bijelo Polje, nego Nikšić iznad Podgorice, dakle te su stvari ostale nerazriješene, i koliko je ta priča nategnuta preko bilo kakvog realnog okvira, govori se da će prvo useljenje biti 2026.godine, do tada je doslovno nemoguće izgraditi kanalizacioni sistem i vodovodnu infrastrukturu - ističe Perić.
Vrijednost projekta je 3,5 &nbsp;milijarde eura, podsjeća Perić, a iz državnog budžeta za tu namjenu je planirano 10 miliona eura što je 350 puta manje nego što je njegova ukupna skala opsega.
<h1>Medenica: Kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu?</h1>
Poražavajući je bio proces prezentacije Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, za nevladin sektor, ali i za cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su u potpunosti ignorisani od strane Ministarstva prostornog planiranja , i svi pokušaji da učestvuju u javnoj raspravi su oduzeti - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica.
- Javna rasprava je trajala svega 18 dana, data su na javnoj raspravi 53 pdf dokumenta, koja se ne mogu ni otvoriti, i uz sve to, ove javne rasprave koje su pokušale da se organizuju nijesu bile uspješne zbog neuslovnosti. U prvom slučaju smo imali situaciju da je dosta ljudi čekalo ispred same sale Ministarstva, i koja je odmah i prekunuta. Drugi pokušaj organizovanja javne rasprave, koji se desio dva dana kasnije, takođe u prostoru koji je bio za nekih stotinjak ljudi, ali opet je bila situacija da se nije moglo ući, niti konstruktivno raspravljati, a imali smo i tu situaciju da je sama prezentacija bila jako loša, nepregledna, i kada je prekinuta onda je Ministarstvo izašlo sa saopštenjem da nam neće više pružati priliku da diskutujemo o ovom planu, koji je ne samo što se tiče javne rasprave problematičan, nego je on nezakonit. Taj dokument nije u skladu sa prostornim planovima višeg reda, odnosno prostornim planom Crne Gore, koji još uvijek važi, ali ni na koji način nije usklađen čak ni sa prostornim planom, koji se uskoro treba usvojiti za naredni period, i otvaraju se brojna pitanja kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu, a naročito i ono što će se i desiti, uprkos svim našim naporima, to jeste da bude usvojen - rekla je Medenica.
Komentare su uputili Ministarstvu i ono će morati da odgovori, kaže Medenica, kako je moguće da se ide obrnutim redoslijedom, da se mijenjaju planovi nižeg reda, a onda prostorni plan Crne Gore morati da usklade sa tim.
- Sve ovo se dešava pred neposredno usvajanje prostornog plana Crne Gore, za koji je završena javna rasprava, ali &nbsp;neposredno prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju izgradnje objekata, koji će zapravo, onog trenutka kada se usvoji, vratiti ingerencije prostorno planiranje na lokalne samouprave, odnosno decentralizovati čitav ovaj koji je prošlih godina bio samo, isključivo na Ministarstvu…U toku ovog mjeseca su javne rasprave na prostorne planove i Ulcinj, Bar, Tivat, Plav, Herceg Novi, te je dosta problema u ovim planovima nižeg reda, koji se pokušavaju reflektovati na prostorni plan Crne Gore - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteXUJ5RbZbI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Velje brdo više nije grad od 60 i nešto hiljada ljudi, nego Nikšić iznad Podgorice

Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi. Neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka onima koji su partneri Nove srpske demokratije. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo. To je gostujući u 24 sata Televizije E kazao nosilac liste Pokreta Preokret, Srđan Perić, komentarišući političku situaciju u Glavnom gradu, nakon izbora.
To što su se predstavnici lista Za bolju Podgoricu i Za budućnost Podgorice međusobno optuživali, poručuje Perić, ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Dešavalo se, podsjeća, da ljudi jedne druge optužuju za teška krivična djela, a da kasnije budu u koaliciji.
<h2>Predstava je počela…</h2>
- Predstava je počela, ne danas, prije nekoliko dana, intenzivirana je… Dolazi se do teze koju je Preokret imao u cijeloj ovoj kampanji, da će četiri političke korporacije sklopiti dil i da mi ne možemo da budemo dio. Dobili poziv od DPS-a, odbili ga uz obrazloženje da bi time iznevjerili volju građana, koji su nam dali glasove. Sa druge strane, gospođa Jelena Borovinić Bojović konstatovala je našu poziciju i naša pozicija je jasna - rekao je Perić.
Smatra da su pregovori o novoj vlasti u Glavnom gradu, koje je inicirala lista Za budućnost Podgorice, priprema javnosti, odnosno, međukorak u kojem neće biti problem raspisati nove izbore, ukoliko se procijeni da je to potrebno.
- Nastojaće da obesmisle političku scenu do granice do koje njihov politički dogovor, njihov dil, ne bi predstavili kao nužnost. Vidite da svi govore o građanima, a mi zaista ne znamo šta ti ljudi konkretno govore o Podgorici, kako bi ona to trebalo da izgleda, sa stanovišta funkcionisanja komunalnih usluga, gdje se vidjelo da ne vladaju materijom. Vidjeli ste po pitanju javnih nabavki da ne vladaju materijom… Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi, dobila je da bude tas na vagi, neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka strukturama koji su sada tradicionalni partneri Nove srpske demokratije. Neka donose odluku, jer ovo što sad gledamo je priprema za tu neku odluku. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo - poručio je Perić.
Treba biti pošten i reći, poručuje Perić, da lista predsjednika Jakova Milatovića nije odbacila mogućnost saradnje sa DPS-om.
- Lista Za bolju Podgoricu je ostavila opciju da može sa svakim. Sad je poenta da konkretno donesu odluku. Odlučite i kažite šta je odluka i zašto je to važno, da bismo onda od tih ljudi mogli tražiti da ispunjavaju obećanja. Imamo problem sa političkim sistemom u Crnoj Gori, da on ovakav kakav jeste, produkuje situacije kakva je u Podgorici, kakva je u Budvi, kakva može biti i u Beranama i tako redom - istakao je Perić.
<h2>Održati riječ nije mala stvar</h2>
Pokret Preokret je održao riječ iz predizborne kampanje, što u Crnoj Gori, kako kaže, nije mala stvar.
- Naša pozicija jeste pozicija protesnog glasa, da oni građani, koji su htjeli da ostanu kući, izađu na izbore, glasaju i imaju svoja dva protestna glasa, da bismo počeli proces demontaže partitokratskog sistema. Imamo četiri političke korporacije i ne zna se gdje počinju pipci jedne, druge, treće, četvrte… Svi oni se odlično druže, zapošljavaju jedni drugima rodbinu, prijatelje i to se vidi iz hiljadu situacija. Oni su politička klasa koja želi da to i ostane, koja želi konzerviranje takvog sistema - naglasio je Perić.
Vjeruje da je pozicija Pokreta Preokret takva da u fokusu bude osnaživanje građanina. To, kako kaže, ne znači da nikada ni sa kim neće razgovarati. Za sada su, objašnjava, glas protesta, a kako bude snažio politički izraz pokazaće što im je plan, a što akcija.&nbsp;
<h2>Podgorica kao pokazna vježba</h2>
Podsjeća da koalicija sa državnog nivoa, naročito dio koji gravitira ka Pokretu Evropa sad, ima daleko manju podršku na lokalnom nivou u više opština, nego na državnom.
- Riječ je o različitim izbornim ciklusima, ali Podgorica jeste pokazna vježba. Ne vidim šta bi bilo sporno da se u nekom trenutku provjeri kolika je podrška i na državnom nivou. Iz jednog u drugi, treći izborni ciklus, ljudi koji su u Vladi dobiju skromne glasove... Građani brzo kritički sagledavaju svaki potez vlasti i smatram da je to dobro. S tim u vezi ne treba bježati od izbora, oni su jeftiniji za građane. Nekoliko miliona eura koji bi se potrošili za održavanje izbora manji je trošak, nego pogrešne odluke koje su donošene i koje mogu biti donesene - istakao je Perić.
<h2>Kad Žorž uzidže auto na vrh brda</h2>
Perić smatra da nije postojala iskrena namjera da se raskine sa lošim praksma. Podsjeća da je ovogodišnji budžet projektovan na 5,8 miliona eura za troškove goriva, ali da je za narednu ta suma značajno veća, odnosno, 8,2 miliona.
- Ti ljudi su došli prvog radnog dana na posao u Vladu taksijem! Što će reći da je to samo bila igra, jer iza toga nije postojala čvrsta namjera da se stvarno raskine praksa favorizovanja političke klase koja je na vlasti, već je bila plod stava ,,samo da mi dođemo u tu poziciju” i da produbimo tu vrstu korišćenja privilegija. Riječ je o udaljavanju od najjednostavnijeg bazičnog principa da se funkcionerima daju privilegije da bi bili efikasniji u radu, a ne da bi se palile rotacije ili blineri, da se pravite važni u svom selu… To je kao iz filma Živka Nikolića, kada Žorž uzdiže auto na vrh brda, da vidi selo koliko on ima i šta sve može. Suština je da nama treba efikasnija uprava. Važno je za građane da insistiramo na tome da se što više i što češće provjerava na izborima. Ništa nije strašno provjeravati da li su građani, zaista, za ovakvu vrstu političke prakse - zaključio je Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtELYiWCJz04&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost našeg društva jedan od osnovnih uzroka etničke distance, ali i višestruke diskriminacije - ocijenio je predsjednik i jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici.
Nije, prema njegovim riječima, sporno to što je neko nacionalno osviješćen i ima svijest o nacionalnom identitetu.&nbsp;
- U onom trenutku kada vi dolazite do postavke o ugroženosti, o tome da ste vi iznad drugih, kreira se problem. Kada imate ambijent da u maloj zajednici tako snažni impulsi suštinski dijele i razaraju zajednicu, tada je društvo otvoreno za trajnu podjelu i neku vrstu utaborenosti. Posljedica te razgrađene zajednice se upravo dešava – da se mi ne miješamo jedni s drugima - ističe Perić.
Dodaje da neiskrenost političke elite dovodi do toga da pojedinci, prije svega, ne razumiju sebe, a potom i ni svijet oko sebe.
- A bez razumijevanja unutrašnjeg i spoljnjeg u drugome se ne vidi sagovornik, već neprijatelj - ocijenio je Perić.
Istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Adnan Prekić istakao je da crnogorsko društvo ima značajnu tradiciju multikulturnog života, ali da je model homogenizacije sopstvenog biračkog tijela koji se uvijek zasniva na modelu “mi ili oni” kod donosioca političkih odluka ključan u narušavanju, između ostalog, i ove tradicije.&nbsp;
- Odrastao sam u sredini koja je bila multikulturna i multikonfesionalna. Nikada nas niko nije učio da treba da poštujemo nekog ko je druge vjere, te stvari su se podrazumijevale. U tom odnosu, mislim da ne postoji momenat da otvorite taj proces i da učite ljude da žive jedni pored drugih i jedni sa drugima, već jednostavno da svojim primjerom i onim što treba da radite, postavite model koji će to omogućiti - naglasio je Prekić.
Savjetnica predsjednice Skupštine Glavnog grada Sara Nikčević, kako se navodi u saopštenju CGO, ocijenila je da je multikuluralizam izuzetno važna društvena kategorija koja se suočava sa izazovima, jer živimo u jednom specifičnom društvenom kontekstu sa različitim dinamikama i procesima.&nbsp;
- Multikulturalnost vidim kao vrijednost i pretpostavku za usaglašeno djelovanje institucija, što nije lako kod nas postići, ali smatram da može biti ostvarivo - rekla je Nikčević u osvrtu na to pozicioniranje multikulturalizma danas u Crnoj Gori.&nbsp;
Mladi su, prema njenim riječima, najočiglednija ciljna grupa za rad i nedovoljno iskorišten potencijal, te da je neophodno da se u okviru obrazovnih ustanova sprovedu programi koji će fokusirati ovu temu.
Tribina je, kako je precizirano u saopštenju, okupila oko 30 učesnika/ca iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se osvrnuli na ključne izazove i potreba u razvoju interkulturalizma u svojoj zajednici.
Tribina je dio projekta “Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

Opsjednutost vlasti upravljanjem bezbjednosnim sektorom nije ništa drugo do infantilna želja da preko njega stiču dodatan autoritet time što oni "sve znaju" i "sve mogu", ocijeio je jedan od osnivača pokreta Preokret, Srđan Perić.
Kako je rekao, tako sebi postaju dodatno važni i značajni.
- Dok traje to šepurenje imamo tužnu činjenicu na sjeveru Crne Gore da čitava sela spavaju u strahu za svoju bezbjednost. I da se razumijemo, kriminalaca ili ljudi poremećnog uma ima u svakom okruženju, ali sistem koji njeguje integritet, sposobnost i autoritet znanja bude mnogo brži i pouzdaniji u njihovom procesuiranju. Ali kada su bezbjednosne službe svedene na igračke partija tada drugačiji rezultat od ovog koji gledamo ovih dana nije ni moguć - naveo je Perić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSrdjanPericPG%2Fstatus%2F1851234880002134214%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1851234880002134214%7Ctwgr%5E77525aa9abee63d7c9bc8b5a057f05a8bd13b537%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Perić: Šepure se dok na sjeveru Crne Gore čitava sela spavaju u strahu za svoju bezbjednost

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: srdan-peric