Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ponovo da se Ustav Srbije neće mijenjati kako bi on dobio treći mandat, a da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima zavisi od toga da li će on "imati volje za to ili ne".
On je nakon radne večere u Briselu, na kojoj su učestvovali i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, rekao da za to pitanje važno i da li će imati volje i kakvi će biti rezultati parlamentarnih izbora.
- Neću mijenjati Ustav da bih bio predsjednik po treći put, sve će biti po zakonu... Ne želim da bude teret ni stranci koju volim (vladajuća Srpska napredna stranka) ni Pokretu (za narod i državu) koji će da bukne početkom naredne godine - rekao je Vučić.
On je dodao da je na jednom izbornom mjestu u Jarkovcu (opština Sečanj) gdje su danas ponavljali lokalni izbori Srpska napredna stranka dobila 70 odsto glasova, a opozicija 20 odsto, a da iza te opozcije stoji "velika sila", aludirajući na navodno dobijen novac iz inostranstva od (neimenovanih) stranih interesnih grupa.
- Oni barem 11 godina vode kampanju protiv mene. Nema ništa racionalno kada ljude lažete o Sarajevo safariju, Jovanjici, da mi otac nije otac... Oni idu na emocionalni dio korteksa, a poslije bilion ponavljanja ljudi počnu da veruju u to i da vas mrze - smatra Vučić.
On je takođe osudio navode da po kojima se neki u Srbiji "raduju" što ne napreduje u evrointegracijama, da ti neimenovani protivnici "ne znaju šta je država", odnosno da "ona nije igračka".
- Geopolitika je jedna od najvažnijih faktora. Trenutno nismo članica NATO i dalje stojimo na stanovištu, a 22 od 27 članica (NATO) je priznalo nezavisno Kosovo. Jedina smo zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Postoje teži izbori s vremena na vrijeme ako želite da budete nezavisna država, to nije jednostavno - kaže Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučiću od volje zavisi da li biti kandidat za premijera, tvrdi da će njegov pokret da "bukne" početkom 2026.

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su danas dopisnicu agencije Beta i novinarku portala Subotičke.rs ispred prostorija te partije u Subotici.
Kako je javila Betina dopisnica, muškarci obučeni u crno su novinarkama zabranili da fotografišu skup koji se dešavao ispred prostorija SNS.
Jedan od njih je zgužvao akreditaciju koju je Betina reporterka nosila oko vrata, a njenoj koleginici je pokušao da oduzme telefon.
Ubrzo je došla policija i spriječila veći incident.
Građani Subotice su se okupili večeras oko 18 sati kod hotela "Patria" u centru grada u znak podrške Dijani Hrka koja štrajkuje glađu tražeći da budu kažnjeni odgovorni za smrt njenog sina i još 15 žrtava koje su stradale prilikom pada nadstrešnice novosadske željezničke stanice.
Nedaleko odatle se nalaze prostorije SNS ispred kojih je bila okupljena grupa pristalica te partije.

Dvije novinarke napadnute ispred prostorija SNS u Subotici

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da on i funkcionerka te partije i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić idu 22. oktobra na razgovor sa Evropskom narodnom partijom (EPP) oko pritužbi u vezi s vladajućom partijom u Srbiji.
Vučević je u ponedjeljak rekao da vjeruje da će sa statusom stranke u EPP sve biti u redu.
- Ana i ja smo dobili poziv da, ako se ne varam, 22. oktobra idemo na razgovore u EPP oko ovih pritužbi vezanih za SNS - kazao je za K1 TV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpredsjednistvo-evropske-narodne-partije-nalozilo-internu-istragu-u-vezi-sa-ulogom-sns-a-unutar-ove-politicke-grupacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Evropska narodna partija saopštila je 25. septembra da je počela internu istragu u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke unutar EPP-a.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - navedeno je u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu.
EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu i okuplja narodne i konzervativne stranke desnog centra iz cijele Evrope.
SNS je, kao partija iz zemlje koja nije članica EU, njen pridruženi član od 2016. godine.
Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u Evropskoj narodnoj partiji najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
U Evropskom parlamentu u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike EU da razmotre dalje finansiranje Srbije "zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića".
Zeleni su tražili i reakciju institucija Evropske unije na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja Evropskog parlamenta, dio poslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.
Jedanaest mjeseci u Srbiji traju antivladini protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva politička i krivična odgovornost za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Čelnici Vučićevih naprednjaka pozvani na razgovor u Evropsku narodnu partiju u vezi s internom istragom

Predsjedništvo Evropske narodne partije danas je zadužilo generalnu sekretarku Dolors Montserat i potpredsjednika ove partije Kostisa Hacidakisa da vode interni proces kontrole u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke (SNS) unutar ove političke grupacije, navodi se u saopštenju.
Biće, kako navode na zvaničnom sajtu, u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a.&nbsp;
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - dodaju iz Evropske narodne partije.
Podsjećamo, mogućnost isključenja SNS iz Evropske narodne partije najavio je ranije predsjednik ove poslaničke grupe u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Predsjedništvo Evropske narodne partije naložilo internu istragu u vezi sa ulogom SNS-a unutar ove političke grupacije

Državna revizorska institucija u Srbiji utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za vrijeme mandata Gorana Vesića potrošilo 217.000 eura na oslikavanje murala "Kad se vojska na Kosovo vrati".
Na to je u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) ukazao predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. On je naveo da je naručilac posla bio izvršni odbor SNS.
- Lijepo. Vama kojima se to ne sviđa mrzite Srbiju - napisao je Božović.&nbsp;
Podsjetimo, da su murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ finansirani iz budžeta Srbije izjavio je juče građevinski inženjer Danijel Dašić, pozivajući se na nalaz Državne revizorske institucije.
Kako je naveo Dašić, a prenijela N1, DRI je tokom revizije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture utvrdila da je iz budžeta za 2024. godinu izdvojeno 217.000 eura za oslikavanje javnih površina. U vrijeme kada je potrošnja evidentirana, tim ministarstvom upravljao je Goran Vesić.
Dašić tvrdi da se radi upravo o muralima sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, ne samo u Srbiji već i u zemljama u regionu.
Jedan od ovakvih murala nastao je i u Pljevljima, dok se slična poruka pojavila i u Podgorici.
- Platilo ministarstvo. Naručilac izvršni odbor SNS. Izvođači nepoznati. Računa nema - kazao je Dašić.&nbsp;

Murali „Kad se vojska na Kosovo vrati“, kojih je bilo i u Crnoj Gori, finansirani iz budžeta Srbije, po nalogu SNS-a

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Predsjednica Skupštine Srbije sastala se u Briselu sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, a planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije.
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Brnabić poslije sastanaka u Briselu: Bez razgovora o isključenju srpskih naprednjaka iz Evropske narodne partije

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Predsjedništvo Socijalističke partije Srbije, na čijem je čelu Ivica Dačić koji u trenutnoj Vladi Srbije u ostavci obnaša funkciju ministra unutrašnjih poslova, na danas održanoj sjednici jednoglasno je donijelo odluku o nastavku koalicije sa Srpskom naprednom strankom i Aleksandrom Vučićem.
Iz ove partije, koja je i do sad činila koalicionu vlast u Srbiji, saopšteno je da će učestvovati u razgovorima o formiranju i izboru nove vlade.
- Smatramo da je to u najboljem interesu Srbije i njenih građana, kao i srpskog naroda u cjelini - navodi se u saopštenju SPS-a.
Poručuju i da je predsjedništvo SPS-a jednoglasno izrazilo i punu podršku politici i radu predsjedniku SPS-a Ivici Dačiću.
Odbacili su ideju o formiranju prelazne i ekspertske Vlade.
Ističu i da apsolutno podržavaju državnu politiku Srbije.
- Cilj partije je jačanje našeg identiteta kao državotvorne i izvorne stranke ljevice, kao i programske, kadrovske i organizacione reforme. Partija mora voditi jedinstvenu politiku, i Statutarna komisija će sankcionisati svako kršenje Statuta - zaključuje se u saopštenju.

Dačićev SPS odlučio: Nastavljamo koaliciju sa Vučićem i SNS-om

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov izjavio je danas da će ta poslanička grupa imati predstavnika na razgovoru sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Toninom Piculom, ali da on u njemu neće učestvovati.
- Ja ne mogu da prisustvujem, imam važan događaj, moram da posložim čarape po bojama - rekao je Jovanov na konferenciji za novinare u holu Skupštine Srbije, koju je sazvao kako bi pozvao tužilaštvo da utvrdi ima li osnova za procesuiranje predstavnika opozicije u antikorupcijskim akcijama.
Uoči dolaska Picule u Beograd, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je nazvala „sramotnom“ Piculinu ocjenu kako je Srbije postigla ograničen ili nikakav napredak.
Na pitanje zbog čega se na predstojećem skupštinskom zasijedanju 4. marta prvo ne konstatuje ostavka premijera Miloša Vučevića, pa zatim odlučuje o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, Jovanov je rekao da u tom slučaju ne bi mogao da se ispuni četvrti studentski zahtjev.
Prema njegovim riječima, potrebno je da predstavnici Vlade koji su učestvovali u razgovorima govore poslanicima o izmjenama, nakon čega će se konstatovati ostavka i počinje da teče rok za izbor nove vlade.
- U skupštinskom poslovniku nije određeno u kojem će se trenutku sjednice konstatovati ostavka premijera - rekao je Jovanov.
Govoreći o nedavnom cijepanju plakata sa likom predsjednika države Aleksandra Vučića u Obrenovcu, što je uradila Nova Demokratska stranaka Srbije (Novi FDSS), rekao je da je njen predsjednik Miloš Jovanović „umislio da je komandos u šlafroku“.
Dodao je da to nije njegova nekadašnja stranka, iz koje je prešao u Srpsku naprednu stranku, jer je bio u DSS na mjestu predsjednika Pokrajnskog odbora za Vojvodinu.
Jovanov je rekao da očekuje da tužilaštvo ispita kako je predsjednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas „zaradio 619 miliona eura za deset godina, dok je bio na funkcijama“, navodeći da je prije par godina podnio i krivičnu prijavu protiv potpredsjednice te stranke Marinike Tepić, ali da nije dobio nikakav odgovor.
Na pitanje zašto to nije istraženo za deset godina, od kada je SNS na vlasti, rekao je da se „isto to pita i on“ kao i da mu se čini „da su bili zaštićeni jer su opozicija, pa bi kukali da je to politički progon“.

Šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Srbije neće razgovarati s Piculom: "Imam važan događaj, moram da posložim čarape po bojama"

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: srpska-napredna-stranka