Više od 60 studenata zasadilo je danas „stablo znanja“ u podgoričkom parku na Staroj Zlatici, čime su obilježili završetak studija i dali svoj doprinos očuvanju životne sredine.
Projekat ,,Stablo znanja" treću godinu za redom realizuju Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), Univerzitet Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine, uz logističku podršku gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica.
Predsjednik SPUCG, Jakov Vukčević, pojasnio je da akcija predstavlja uspješan spoj edukacije i praktične aktivnosti.
- Ovaj projekat postaje tradicionalan za naš Studentski parlament. Njime šaljemo pozitivnu poruku zajednici i podstičemo građane da vode računa o svom okruženju i prirodi - rekao je Vukčević.
Kazao je da više od 60 studenata ima priliku da posadi svoja „stabla znanja“, navodeći da ovaj simbolični čin označava završetak studija, ali i doprinos očuvanju životne sredine.
Vukčević je naglasio i probleme sa kojima se suočava Crna Gora u posljednjih nekoliko godina, poput požara u Podgorici i drugim gradovima, i istakao važnost uključivanja mladih u ekološke akcije.
- Realizacija projekta bila bi nemoguća bez podrške Univerziteta Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, koja je donirala sadnice, kao i preduzeća Zelenilo. Zahvaljujemo se svim partnerima koji su omogućili da akcija bude uspješna i pozivamo studente da se uključe u naredne projekte - rekao je Vukčević.
Generalni sekretar SPUCG, Vedran Vujisić, kazao je da su projekat „Stablo znanja“ pokrenuli s ciljem da svi studenti koji diplomiraju na nekom od nivoa studija na Univerzitetu Crne Gore povežu se sa životnom sredinom, ali i sa svojim univerzitetom.
- Na taj način, studenti, budući akademski građani, pokazuju da imaju svijest o potrebi očuvanja i zaštite životne sredine, a mi kao društveno odgovorna organizacija želimo da pokažemo koliko je važno pokretati ovakve akcije i projekte koji doprinose zdravijoj, održivijoj i zelenijoj budućnosti u prvoj ekološkoj državi na svijetu - rekao je Vujisić.
Podsjetio je da je ovo treća akcija u sklopu projekta i da je veoma značajno što je postao tradicionalan.
- Veoma smo srećni i zadovoljni što je interesovanje studenata iz godine u godinu na prilično visokom nivou. Drago nam je što studenti prepoznaju ovaj projekat kao izuzetno značajan, a drago nam je i što i dalje imamo podršku našeg Univerziteta, Agencije za zaštitu životne sredine i gradskog preduzeća Zelenilo - kazao je Vujisić.
Ukazao je da je veb platforma „Stablo znanja” (stabloznanja.ucg.ac.me), gdje studenti mogu postaviti fotografije po završetku akcije i kreirati trajni album uspomena ove godine unaprijeđena, a da je razvijena i pokrenuta 2023. godine. &nbsp;
- Na taj način, ne samo fotografijom, nego i samom sadnjom, studenti se povezuju sa prirodom i svojim univerzitetom, brinu o stablu kroz godine i stvaraju trajnu vrijednost - istakao je Vujisić.
Poručio je da im je želja da studenti, kao pokretačka snaga društva i relevantan društveni faktor, daju primjer drugima da je ovakvim akcijama moguće doprinijeti afirmaciji ideje zelenog univerziteta da je Crna Gora ekološka država.
- Najbolji pokazatelj da studenti u Crnoj Gori imaju ekološku svijest jeste veliko interesovanje za ovu akciju. Svojim primjerom pokazujemo drugim mladima, organizacijama i relevantnim društvenim akterima da se može djelovati kako preventivno, tako i proaktivno. Svako, u granicama svojih mogućnosti, može osmisliti ovakvu akciju ili projekat koji doprinosi zaštiti životne sredine i mobilizuje populaciju u fokusu, a to su naši studenti, ukupno 16.000 na Univerzitetu Crne Gore - rekao je Vujisić.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić podsjetio je da Agencija već treću godinu zaredom radi na ovakvim projektima zajedno sa Univerzitetom i Studenskim parlamentom.
- Učestvovali smo u stvaranju parka u kampusu Rektorata Univerziteta Crne Gore, koji je danas jedno od najljepših mjesta u Podgorici. Nadam se da će Glavni grad i svi mi zajedno nastaviti da stvaramo nove zelene površine, posebno na lokacijama gdje je velika gradnja, poput Zabjela, gdje ranije nismo imali parkovskih površina - kazao je Gazdić.
On je najavio i nove inicijative za uređenje opožarenih površina.
- Zbog okolnosti ovog ljeta, kada su požari uništili velike zelene površine, najavljujem naredne projekte u kojima ćemo učestvovati, a koji će se ticati pošumljavanja i zelenjavanja opožarenih područja - rekao je Gazdić.
Izvršni direktor gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica Nemanja Gajović kazao je da će u parku na Zlatici biti posađeno 70 sadnica autohtone vrste.
- Zelenilo se uvijek odaziva akcijama ovog tipa, a na Staroj Zlatici ljudi koji ovdje žive pokazuju izvanredno očuvanje kako inventara, tako i biljnog fonda u parku - istakao je Gajović.
On je podsjetio da je to gradsko preduzeće od juna do septembra imalo 1.844 intervencije na javnim površinama u parkovima, navodeći da ovakvi projekti pomažu očuvanju zelenila i edukaciji mladih.
- Ovdje imate priliku da se sami uvjerite kako se sve čuva i ostavlja generacijama koje dolaze. Lično sam jako srećan zbog toga i smatram da bi ova lokacija trebala biti primjer svim građanima kako se vodi računa i o inventaru, i o biljnom fondu parka - kazao je Gajović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SPUCG: „Stablo znanja“ zasadilo više od 60 studenata zasadilo u parku na Staroj Zlatici

Oštećenja korijena mogu da naruše stabilnost biljke, ali ako su manja oštećenja mogu i ne moraju ostaviti nekog traga, sve zavisi šta je urađeno da se saniraju povrede korijenja borova - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Orlandić iz NVO Green Home.
U dijelu Tološke šume korijenje borova je oštećeno bagerima, što je vidljivo, kaže Orlandić, a svako oštećenje može negativno uticati na razvoj biljke i na njen imuni sistem.
- Kao što čovjek i životinje imaju rane od povreda tako su ovo rane za biljke, i sad se javlja mogućnost da budu napadnute od nekih patogenih organizama, odnosno da biljka u nekom vremenu oboli. Na taj način se smanjuje njen imuni sistem i značajan dio vode i hrane koju biljka uzima ide na to oštećeno korijenje, odnosno na zarastanje tih rana, tako da rezultati toga će se vidjeti u nekom periodu od godinu do tri godine, zavisno od toga kako će se koje stablo oporaviti - rekla je Orlandić.
Prilikom izvođenja radova u blizini šume ili parka, kaže Orlandić, neophodno je voditi računa o biljkama i kad dođe do oštećenja da to bude što manje.
- Neka preporuka je da stručna lica naprave određeni plan i da prate radove, da negdje u odnosu na pravac krošnje budu ti radovi čak na metar i po, do dva. Preporuka je takođe da se vodi računa da zemlja ne bude previše utabana, zato što se na taj način smanjuje količina kiseonika u zemljištu. Takođe je preporuka da se ručno prave rupe, a ako je neophodna mehanizacija onda da to budu mali bageri da te rupe budu što pliće i što uže. Važno je i da se radovi ne izvode u kišnom periodu da bi se što više sačuvala rastresitost zemljišta - zaključila je Orlandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

1250x600

Orlandić: Za dvije godine će se vidjeti koje će se stablo oporaviti u Tološkoj šumi

Komunalno preduzeće angažovalo je alpiniste na Novom groblju na Cetinju kako bi uklonili nevitalna stabla čije granje i korijenje ugrožavaju grobnice.
Stabla, visoka i do 30 metara, svojim korijenjem narušavaju zemlju unutar i oko grobnica, dok velike grane predstavljaju rizik od lomljenja i oštećenja.
Direktor Komunalnog preduzeća Boško Dragutinović kazao je za RTV Cetinje da je počelo višedecenijsko rješavanje problema uklanjanja stabala.
- Nakon godina odlaganja konačno smo pokrenuli ovaj posao, jer stabla svojim granama i korijenjem ozbiljno ugrožavaju grobnice. Nećemo uspjeti da uklonimo sve odjednom, ali smo barem počeli i u skladu sa mogućnostima nastavićemo i dalje - rekao je Dragutinović.
Posao izvode profesionalni alpinisti iz Srbije, firma specijalizovana za uklanjanje stabala i sličnih zadataka.

Cetinje: Alpinisti uklanjaju stabla koja ugrožavaju grobnice na Novom groblju

Jak vjetar koji duva širom Crne Gore napravio je brojne probleme u Podgorici. Vjetar je sinoć počupao i stabla na Gorici. 
Usljed udara jakog vjetra, koji nas je zadesio prethodnih dana, sinoć je na Gorici oboreno više stabala.
Zbog toga su na terenu pripadnici Renžerske službe.
Kako piše Gradski portal, riječ je, uglavnom, o starijim stablima koja su u prethodnom periodu bila zahvaćena požarima.
Iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada uputili su apel građanima d aizbjegavaju šetanje parkovima i parkiranje vozila u blizini drveća.

Zbog vjetra oboreno više stabala na Gorici

​Niti jedno zdravo stablo, dobre vitalnosti i dekorativnosti neće biti uklonjeno iz Karađorđevog parka, a predviđena je sadnja više od 100 odraslih sadnica drveća, čime će park biti podmlađen i bezbjedan za građane, poručili su iz podgoričkog Zelenila, nakon najave protesta grupe građana.
U Zelenilu su da, povodom najave grupe građana da će sjutraorganizovati protest zbog sječe stabala u Karađorđevom parku, željeli da upute javnost u kompletnu situaciju kako bi, kako kažu, bili objektivno informisani.
- ​Za početak želimo da kažemo da je rekonstrukcija Karađorđevog parka planirana Budžetom Glavnog grada za 2024. godinu koji je usvojen krajem 2023. godine i da je o istome javnost obaviještena već početkom 2024. godine. Takođe, neposredno prije početka radova, tačnije 23. oktobra tekuće godine najavljen je početak radova na rekonstrukciji parka gdje je i dat prikaz projekta iz ptičije perspektive. Ovo je važno iz razloga što do danas, do kada je najavljen protest, a ni nakon toga, niko od građana nije kontaktirao "Zelenilo" d.o.o. kako bi se informisali o planiranim aktivnostima, uz napomenu da je danas nekoliko građana samoinicijativno došlo u park gdje su u tom trenutku bile pejzažne arhitekte iz "Zelenilo" d.o.o. koje su im jasno predočile situaciju i lično pokazale koja stabla su predviđena za sječu - naglašeno je u saopštenju Zelenila,
Pojašnjavaju da je Karađorđev park izgrađen 1927. godine, što znači da je star skoro 100 godina i da je najveći broj sadnica u ovom parku iste starosti.
- Projektom je predviđeno uklanjanje stabla koja su dostigla punu starost ili su loše kondicije i vitalnosti i koja su skloni padu, što znači da predstavljaju opasnost po građane prilikom jačih vjetrova ili obilnijih padavina, a svjedoci smo da su u prethodnih nekoliko godina klimatske promjene dovele do velikih nevremena koja nerijatko zahvate i Podgoricu. Takođe, određeni broj stabala je samoniklog karaktera (brausonecije i melije), a njihovi korijeni su veoma plitki, a stabla krta te zbog toga predstavljaju opasnost po posjetioce parka - naglašeno je u saopštenju.
Iz Zelenila su apelovali na građane da ukoliko imaju bilo kakvih primjedbi ili sugestija budu slobodni da kontaktiraju preduzeče putem e-mail-a: zelenilo@t-com.me ili call centra na broj 020/220-220.
- Naši zaposleni će im dati tačne informacije - poručuju iz Zelenila.

Zelenilo: Nijedno zdravo drvo neće biti posječeno, Karađorđev park biće bogatiji za više od 100 novih sadnica

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: stabla