Iz Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore poručili su da iskreno čestitaju svim dugogodišnjim kolegama koji su na profesionalan, dostojanstven i zakonit način riješili stambeno pitanje, ali i da svima onima koji su to uradili tako što ih je zaposlio ili koeficijentima promovisao nelegalni generalni direktor Boris Raonić daju riječ da će u narednom periodu pokrenuti postupke pred crnogorskim institucijama.
- Kako smo više puta istakli, svima je jasno da se ugovori ne mogu i ne smiju potpisivati sa nelegalnim direktorima. Oni nemaju legitimitet da obrazuju komisije i dijele stanove. Uz to, ohrabrujemo kolege i potpišu apel da se neuspješno i nelegitimno pregovaranje oko Kolektivnog ugovora, barem djelimično, nadoknadi 13. platom - naglasili su oni.
To je, kažu, u svakom slučaju bolje nego već „karikaturalno krpljenje zgrade“.
- I ostale akcije usmjerene na dobrobit pojedinaca lojalnih Raoniću, koji umjesto njega vrše progon dokazanih profesionalaca u RTCG koji su se „drznuli“ da mu se slijepo ne povinuju - dodali su oni.
Njihova je, dodaju, sindikalna obaveza da štite prava radnika od neodgovornih poslodavaca.
- Iz tog razloga danas pružamo podršku našim kolegama iz Sindikata zaposlenih, koji jedini uz nas ustaje u borbu protiv progona profesionalaca, jer jeRTCG malo više naša nego njegova - naveli su oni.
Iskoristili su priliku da pomenu, kako su kazali, samo neka od imena dokazanih profesionalaca koji su bili, a i dalje su smetnja nelegalnom menadžmentu:&nbsp;
Branko Vojičić
Vladan Mićunović
Slavko Đurđić
Dragan Tomašević&nbsp;
Duška Stanić
Vanja Šćekić&nbsp;
Duška Pejović&nbsp;
Musa Đoka
Tanja Šuković
Andrijana Kadija
Isidora Sekulić Šoć
Snežana Rakonjac
Siniša Adamović&nbsp;
Mladen Vukčević
Slavica Kruščić Vasović
Nevenka Macan&nbsp;
Časlav Vujotić
Srđan Čović
Sabrija Vulić
Slaven Knezović
Vladimir Maraš
Tamara Ivanković
Žarko Božović
Milena Bugarin&nbsp;
Ljiljana Brnović
Dijana Femić
Marija Marković
Danijela Popović
Goran Stanojević
Stevo Filipović
Jelena Bobičić Čović
Snežana Radusinović
Ranka Perović
Saša Radović
Ana Badnjar
Tanja Radunović
Rajka Gardašević
Željko Žugić
Igor Maraš
Svetlana Vujotić
Jovo Kljajić
Draško Vučinić&nbsp;
Nataša Baranin
Mila Vukčević
Vesna Terić
Tanja Perović
Lazar Tovjanin&nbsp;
Danijel Čelecki
Nebojša Kumburović
Jadranka Prelević
Sandra Rmuš Gegović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija RTCG: Čestitamo svima koji su zakonito riješili stambeno pitanje, pokrenućemo postupke za one koji su to uradili jer ih je zaposlio Raonić

Cijene stanova u Crnoj Gori dostigle su nivo koji je nedostižan za većinu građana - ocijenila je poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković.
Ona je ukazala da je mladim ljudima, porodicama koje žive kao podstanari i ranjivim grupama, pravo na krov nad glavom postalo luksuz.
- To je neprihvatljivo za društvo koje želi da gradi budućnost na pravdi i jednakim šansama - istakla je ona.
Vuković smatra da je zato neophodno formirati državni stambeni fond „Stan za sve“.
Pojašnjava da bi se na taj način omogućila izgradnja stanova koji bi se prodavali građanima koji nemaju svoj krov nad glavom po cijeni izgradnje, a ne tržišnoj, „što znači i duplo povoljnije od onoga što se danas nudi na tržištu“.
- Naš cilj je da se izgradi model koji će ljudima omogućiti da rate za stan budu niže od onoga što danas plaćaju za kiriju. Tako se ne pomaže samo pojedincima i porodicama, već i cijelom društvu, jer se obezbjeđuje sigurnost, stabilnost i ostanak mladih u Crnoj Gori - ističe ona.
Navodi i da Fond ne bi bio jednokratna mjera, već trajni mehanizam koji bi se finansirao kroz „revolving princip “- izgradnjom i prodajom stanova po fer cijeni sredstva bi se vraćala u fond i ulagala u izgradnju novih stambenih jedinica.
Pozvala je sve koleginice i kolege u Skupštini da zajedno pokažu odgovornost i podrže rješenje koje može promijeniti život hiljadama ljudi.
- Stan nije privilegija, to je osnovna potreba i pravo svakog čovjeka - &nbsp;zaključila je Vuković.

Vuković: Cijene stanova u Crnoj Gori nedostižne za većinu građana, krov nad glavom postao je luksuz

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Sindikalna organizacija Javnog difuznog servisa RTCG podnijela je tužbu Upravnom sudu protiv Savjeta Javnog servisa i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde, raspisivanjem oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca u ovoj medijskoj kući.
Cjelokupna dokumentacija na kojoj se zasniva javni oglas, a koja nikad nije data Sindikalnoj organizaciji Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore na uvid i primjedbe, ima, kako ističu, formalne i suštinske propuste.&nbsp;
- Oni su napravljeni sa namjerom nelegalnog generalnog direktora i odobreni od Savjeta RTCG koji je više puta nezakonito birao Borisa Raonića, te su sada pod optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva - navodi se u saopštenju.
Javni konkurs od 27. novembra, kako dodaju, raspisala je komisija u kojoj nema nijednog pravnika iz Pravne službe RTCG.&nbsp;
- Na konkursu objavljenom na Portalu RTCG nema ni potpisa nelegalnog generalnog direktora. Ovo je nažalost nastavak tradicije u kojoj se u komisije za milionske tendere delegiraju lica bez administrativnog i profesionalnog iskustva. Tako je jedno vrijeme postupano i sa delegiranjem osoba u tenderu za digitalizaciju. Sam Pravilnik o rješavanju stambenih potreba (26.novembar 2024, 01-8642) izašao je poslije obrazovanja komisije (30.oktobar 2024, br 01-7754) u koju je nelegalni direktor RTCG delegirao sebi lojalne ljude, ne izvjestivši članove prethodne imenovane Komisije da ih je izbacio iz sastava - precizirano je u saopštenju.
Tako i danas na Portalu RTCG, kako ističu, stoji odluka o obrazovanju komisije od 4. oktobra 2023 i 5. jula te godine, ali su iz njega, kako se navodi, izbačeni predstavnici Sindikalne organizacije Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore.&nbsp;
- Ovome je prethodilo i ukidanje reprezentativnosti pomenutog sindikata u akciji koju je pokrenula predsjednik druge organizacije toga tipa, zvane Sindikat zaposlenih, a koju su „ispratili“ ljudi iz kabineta generalnog direktora tako što su nudili povoljnosti u raspodjeli i ispisnice. Ovo je već detalj koji ćemo uz većinu navedenih priložiti i uz novu krivičnu prijavu ODT - ističu u saopštenju.
Raspodjela stanova u RTCG se, kako ocjenjuju, vrši na osnovu dokumentacije koja je donešena u apsolutno nelegalnim procesima sa suštinskim i formalnim manjkavostima.&nbsp;
- Ona favorizuje poslušnike Raonića koji su u posljednje vrijeme došli i dobili rješenja sa veoma velikim koeficijentom iako to profesionalno ne zaslužuju, a i uručeni su od strane nelegalnog direktora. Apsurd će biti ako pravnici koji ne učestvuju u radu Komisije, a zaslužni su za pravni haos u RTCG, dobiju stanove, iako su u RTCG tek nekoliko godina. Osim ovih navedenih primjera napominjemo i da je Kolektivni ugovor RTCG donešen u netransparentnoj proceduri u kojoj imenovana Komisija nikad nije zasjedala u punom sastavu, nelegalni generalni direktor je pravio pritisak na pregovarački tim, naročito jednog sindikata - navodi se u saopštenju.
Interesantno je, kako dodaju, da su koeficijenti u tom kolektivnom ugovoru dijeljeni bez uvida u Tabelu sistematizacije sa opisom poslova i koeficijentom složenosti.&nbsp;
- To je kasnije mijenjano bez uvida i odobrenja Sindikata. Tako je zvanična Tabela sistematizacije koja cirkuliše kao dokument na Portalu RTCG, ali i u DRI i Upravi prihoda iz 2017, bez navedenih koeficijenata. Tabela sistematizacije sa potpisom Drljevića je u internoj upotrebi i njen prečišćen tekst je bio predmet sjednice od 15. aprila 2024, ali su se članovi Savjeta RTCG dogovorili da se ona ne usvaja, iako je suštinski i brojčano potpuno drugačija od one objavljene na Portalu - kazali su u saopštenju.
S pravom sumnjaju da je osim, kako navode, "oneroznih namjera rukovodstva RTCG, s namjerom da se podijele stanovi lojalnim ljudima koji su spremni da izdaju profesiju, došlo i do drastičnih formalnih i suštinskih grešaka, pravnih i zakonskih, koji ne tretiraju jednako ljude koji imaju najviše znanja, obrazovanja i profesionalnog iskustva, kako bi to trebalo da bude po Zakonu o radu i principima Kolektivnog ugovora, već su raspodjelom rješenja bez kriterijuma stvarani neregularni uslovi za podjelu stanova i lukrativne dobitke za one koji to najmanje zaslužuju".
- Podsjećamo da je veći dio članova Savjeta RTCG pod optužnim predlogom, a Raonić pod krivičnom prijavom. Takođe podsjećamo da su, po riječima Raonićevih advokata 29. Avgusta 2024, poništenjem Odluke o njegovom imenovanju od 6. Avgusta 2021, prestale i sve pravne posljedice te odluke. Tako gube važnost, suštinsku, formalnu i zakonsku svi akti koje je on kreirao. Najveći dio ove tužbe ćemo proslijediti i ODT jer smatramo da su navedene radnje nastavak djelovanja organizovane grupe koja troši resurse građana i države na neprimjeren način - navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Javnog difuznog servisa RTCG.

"Oglasom za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca"

Vlasnici stanova u Master bloku 8-8 na Starom aerodromu duž ulice Josipa Broza održali su danas protrest ispred zgrade Vlade Crne Gore.
Ispred stanara govorio je Darko Rašović koji je zatražio hitno rješavanje stambenog problema za više od 350 porodica.
Rašović je naveo da u stanove koje su kupili u redovnoj proceduri ne mogu da se usele zbog nemarnosti i propusta administracije Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Mnogi od nas žive kao podstanari i stanove smo kupili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze prema investitoru, Gradu i državi smo uredno izmirili. Umjesto da se konačno riješimo skupog podstanarskog života i mjesečne stanarine nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju. Danas plaćamo i kirije i kredite - ukazao je on.
Rašović takođe navodi da je glavni problem oduglovlačenja useljenja 70 kvadrata koji su vlasništvu države.
- Stanove smo platili, investitor je platio komunalije još u julu 2022. Poslali su par urgencija Glavnom gradu da ne bi dolazili u ovakvu situaciju u koju smo došli. Treba da se sa države 70 kvadrata zemlje prepiše na Glavni grad kako bi bila urađena kanalizacija i prošla saobraćajnica - istakao je on.
Zajedničkom odlukom stanara donijeta je odluka da stambeno pitanje građana Starog aerodroma Vlada Crne Gore riješi za sedam do deset dana.
- Ukoliko ne dobijemo odgovore organizovaćemo nove proteste - poručio je Rašović.

Vlasnici stanova u Master 88 kvartu održali protest: Ne možemo da se uselimo zbog nemara i propusta Glavnog grada i Vlade, danas plaćamo i kirije i kredite

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: stambeno-pitanje