Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sredstva u iznosu od 1.476.791 euro, opredijeljena za ugovore o djelu, korišćena su za angažovanje stručnih saradnika na pomoćnim poslovima koji nijesu mogli biti realizovani postojećim kadrovskim kapacitetima Ministarstva kulture i medija, a koji su bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosti i programskih aktivnosti resora, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Vujović je to saopštila u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Zoje Bojanić Lalović.
Bojanić Lalović je tražila objašnjenje kako je i za koje potrebe ovoliki novac utrošen, ako je to mnogo više nego što su potrošile svih 12 institucija kulture zajedno.
Vujović je rekla da naveden iznos ne obuhvata samo aktivnosti Ministarstva kulture i medija, kao organa državne uprave već 112 nacionalnih javnih ustanova kulture čiji se programi i aktivnosti finansiraju iz istog budžetskog okvira.
- &nbsp;Na taj način prikazani troškovi predstavljaju zbir angažovanja koja su sprovedena u okviru cjelokupnog resora kulture, a ne pojedinačno trošenje jednog organa. Ovo iz razloga, jer su i sredstva za rad nacionalnih ustanova kulture, u skadu sa Zakonom o budžetu obezbijeđenja Ministarstvu kulture i medija, kao posebnoj potrošačkoj jedinici - kazala je Vujović.
Ona je rekla da su u 2024. godini, izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu bili 1.476.791 eura, od čega je za izvršenje aktivnosti Ministarstva kulture i medija iz budžeta i donacija 303.829,69 dok je za aktivnosti javnih ustanova ukupno izvršenje iz budžeta i donacija 1.172.791 euro.&nbsp;
Prema njenim riječima, sredstva su korišćena za angažovanje osoba na pomoćnim poslovima koja nijesu mogla biti realizovana redovnim kadrovskim kapaciteima Ministarstva kulture i medija, a koji su, tvrdi, bili neophodni za sprovođenje zakonom utvrđenih nadležnosii i programskih aktivnosli Ministarstva.&nbsp;
- Na ovaj način sredstva su korišćena u skladu sa zakonskim propisima i internim pravilom Ministarstva, a angažovanja po ugovoru o djelu su doprinijela ostvarivanju propisane nadležnosti Ministarstva - naglasila je Vujović.
Kada su u pitanju ustanove kulture sa navedenog izdatka, Vujović kaže da su najvećim dijelom vršene isplate za programske aktivnosti koje se odnose na isplatu autorskih honorara za izvođenje predstava iz redovnog repertoara i premijera koncerata u oblasti umjetničke muzike, realizaciju i produkciju međunarodnih i domaćih izložbi kao angažovanje fizičkih radnika koji su neophodni za sprovođenje arheoloških istraživanja i konzervatorskih mjera.&nbsp;
- U tom smislu iznos koji je naveden predstavlja ukupnu vrijednost angažovanja za čitav resor kulture u okviru nadležnosti Ministarstvaa kulture i medija, a ne samo za rad Ministarstva kao organa državne uprave - zaključila je Vujović.
Bojanić Lalović je rekla da je među ugovorima angažman osobe sa srednjom medicinskom školom za obavljanje poslova koji se odnose na "jednodnevne obuke za predstavnike medija na temu rodne ravnopravnosti, pravni i institucionalni mehanizmi podsticanja rodne ravnopravnosti i položaj žena u medijima".
- Bez želje da govorim o pojedincu, srednji medicinski kadar za 3.900 eura po jednom ugovoru i 200 eura po drugom - da li ima stručne reference u oblastima rodnih politikama. Po mojoj logici može obavljati ove poslove - rekla je Blojanić Lalović.
Smatra da ovo, ne samo da kompromituje ozbiljnost državne politike prema rodnoj jednakosti, već šalje poruku da ovako važan segment društvenog razvoja se svodi na formalizaciju, ili improvizaciju.
- A rekla bih, ministarko, na jednu partijsku akciju - ističe poslanica DPS-a.
Kao drugi sporni ugovor navela je angažman profesora italijanskog jezika za obuku za definisanje ključnih karakteristika i razlika mobilnog novinarstva u odnosu na klasično.
- Rekla sam partijska akcija - svi su ovi ugovori isplaćeni u oktobru 2024. godine, nakon nikšićkih izbora. Mogli bismo to dovesti u vezu - naglasila je Lalović Bojanić.
Vujović je odgovorio da ne vjeruje da je neko od njenih saradnika iz Direktorata za medije izabrao u komisiju ili strategiju rodne ravnopravnosti nestručnu osobu, ili koje nea dodne obuke na tom polju.
Radi se, kako je rekla, o "izuzetno poznatoj i uvaženoj aktivistkinji u oblasti rodne ravnopravnosti" koja je angažovana da obuči novinare kako da se izvještava o medijskoj strategiji.
- Apsolutno odbacujem mogućnost da je to povezano ili sa partijskim zapošljavanjem ili izborima u Nikšiću - poručila je Vujović, dodajući da ona nije birala te osobe već njeni saradnici.
Ovdje, tvrdi, isključivo vladao princip meritokratije.
<h2>"Uvaženi svi kriterijumi za dodjela statusa istaknuti kulturni stvaralac"</h2>
Vujović je odgovorila na dopunsko pitanje Lalović Bojanić kako tumači &nbsp;činjenicu da je status istaknuti kulturni stvaralac dodijeljen osobi koja je u više navrata javno iznosila stavove koji negiraju crnogorski identitet i državne simbole i da li smatra da takvo ponašenje može.
- Za Uredbu koja je usvojena na Vladi - tu su procedure jasne i o statusu je razmatrala komisija od sedam članova, od kojih su neki predsjednici velikih udruženja umjetnika, predstavnici najvećih kulturnih institucija i oni su donijeli odluke uvažavajući sve kriterijume. Apsolutno je sve bilo prema zakonu i poslovniku o radu. Pored 30 lica koje nose status istaknuti kulturni stvaralac još 15 lica je ponijelo tu laskavu titulu - kazala je Vujović.
<h2>"Za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura"</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pitala je što, u svjetlu Nacionalnog programa za razvoj kulture 2023-2027. godine, Ministarstvo namjerava uraditi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore s obzirom na brojne, višedecenijske devastacije toga važnog segmenta duhovnog nasljeđa naše države?
- Radi li se izvještaj o stanju u toj oblasti, jesu li nadležne službe obišle teren i ustanovile stanje? Kad možemo ocekivati taj izvještaj i ko bi ga mogao raditi - pitala je Vuković Kuč.
Vujović je rekla da Ministarstvo kulture i medija kontinuirano daje doprinos da zaštiti i očuva svoja kulturna dobra, jer sakralno nasljeđe predstavlja, kako je rekla, važan segment kulturne baštine koja obuhvata objekte i komplekse različitih konfesija i vjerskih zajednica koje žive u državi Crnoj Gori.
- Svjesni činjenice da je određeni broj kulturnih dobara sakralnog karaktera pretrpio degradacije u posljednje tri decenije, naročito u kontekstu neadekvatnih intervencija, rješavanju ovog problema pristupamo na prvom mjestu kroz identifikaciju uzroka. U navedenom periodu do ekspanzije ovakvih aktivnosti došlo je usljed odsustva komunikacije što od strane vlasnika/držaoca kulturnih dobara, tako i od strane nadležnih ustanova kroz ćutanje administracije. Donošenje Rješenja o obustavi radova i vraćanja u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara često ne proizvodi krajnje dejstvo budući da Uprava u svojoj nadležnosti nema mogućnost sprovođenja procedure uklanjanja objekata. U navedenom se ogleda odsustvo sistemskog pristupa pri reagovanju na nelegalne građevinske aktivnosti. Praćenje stanja kulturnih dobara shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara sprovodi se procesom revalorizacije i odnosi se na sve vrste kulturnih dobara - saopštila je Vujović.
U pitanju je, kako je rekla, proces definisan 2010. godine imenovanjem Zakonom, kada je postupak praćenja stanja poistovjećen sa kompleksnim postupkom uspostavljanja zaštite, koji iziskuje angažovanje većeg broja lica iz oblasti struke i prava.
- Iz navedenih razloga, u praksi je do danas za manje od deset kulturnih dobara sproveden postupak revalorizacije - kazala je Vujović.
U odnosu na navedene probleme, posljednjih pet godina pristupilo se, tvrdi Vujović, intenziviranju komunikacije, posebno između vlasnika/držaoca kulturnih dobara sakralnog karaktera i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.&nbsp;
- Dokumentacija Uprave u ovom kontekstu svjedoči o tendenciji blagovremenog pribavljanja dokumentacije za potrebe sprovođenja mjera na ovom značajnom segmentu kulturnih dobara i aktivnoj komunikaciji u toku sprovođenja konzervatorskih mjera na istima - dodala je Vujović.
U izuzetnim situacijama, kada navedeno nije slučaj, ili po pitanju ranijih neadekvatnih intervencija, Uprava, kaže Vujović, sprovodi redovne i vanredne aktivnosti iz aspekta svoje nadležnosti, u okviru kojih na osnovu utvrđenog stanja donosi Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i o tome obavještava nadležne inspekcije (Inspekcija za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju).
- Takođe, kroz postupanja, u većoj mjeri insistira se i ukazuje na potrebu uvažavanja načela saradnje u inspekcijskom nadzoru, kako bi se obezbijedio sistemski pristup reagovanja u slučaju sprovođenja nezakonitih aktivnosti na kulturnim dobrima - rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, Uprava je intenzivirala rad na procesu revalorizacije, odnosno praćenju stanja kulturnih dobara i donošenju Rješenja o utvrđivanju statusa kulturnog dobra sa zaštićenom okolnom u odnosu na Zakon o zaštiti kulturnih dobara.&nbsp;
- Rad na izradi elaborata koje predstavljaju preduvaz za donošenje Rješenja, podrazumijeva sprovođenje terenskog obilaska kulturnog dobra u cilju ocjene stanja i očuvanosti, analizu dostupne dokumentacije i arhivske građe, a sve u cilju propisivanja adekvatnih mjera zaštite. Za ove potrebe završeni su elaborati za kulturna dobra na teritoriji opštine Pljevlja i Podgorica, i započeti su formalni postupci donošenja rješenja - istakla je Vujović.
Dodaje da, uvažavajući značaj sakralnog nasljeđa Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija sprovodi kontinuirano sufinansiranje projekata kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji raspisuje Vlada Crne Gore.&nbsp;
- Preko Javnog konkursa za Program zaštite iz kategorije sakralne baštine, podržan je značajan broj projekata, a uložena finansijska podrška za njihovu realizaciju u periodu od 2023. do 2025. godine je 1.168.500 eura. Samo u 2025. godini kroz ovaj Program opredijeljeno je 929.000 eura za 65 projekata čiji je cilj unapređenje stanja i promocije kulturne baštine, a od čega je za sakralne objekte izdvojeno 382.000 eura. Imajući u vidu sve navedeno, jasna je opredijeljenost ovog resora kada je u pitanju očuvanje ovog važnog segmenta naše kulturne baštine - zaključila je Vujović.
<h2>"Potreban sistematski pristup obnovi i konzervaciji Starog grada Bara"</h2>
Ministarka Vujović kazala je da je Stari grad Bar složen kulturno-istorijski lokalitet sa velikim brojem objekata koji zahtijevaju pažljiv, stručan i individualan pristup konzervaciji i obnovi. Iako su do sada ostvareni značajni rezultati i obnovljeni pojedini važni objekti, nedostaje, navodi ona, sistematičan i planski pristup u cjelokupnoj valorizaciji i uređenju prostora.
Vujović je ukazala da je Stari grad Bar zbog posjedovanja izuzetnih kulturnih vrijednosti zakonom zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, a od 2010. godine zbog prepoznatih univerzalnih vrijednosti nalazi se na Tentativnoj listi UNESCO baštine, što mu, ističe, daje preporuke za potencijalni upis na UNESCO listu svjetske baštine.
Ministarka je rekla da su posljednjih 10 godina od sredstava obezbijeđenih iz inostranih fondova i Opštine Bar, kao i sufinansijskom podrškom Ministarstva kulture i medija, obnovljeni brojni objekti među kojima su Palata 85, koja je dobila funkciju kreativnog haba.
- Arhiepiskopska palata za funkciju arheološkog muzeja, Ljetnja pozornica, crkva Svete Katarine, freskopis crkve Svetog Nikole. Ove godine Ministarstvo kulture i medija je kroz Program zaštite za 2025. godinu sufinansiralo 75.000 eura za dva projekta i to objekat 112, ulazna kula sa crkvom i objekat 160 vojni toranj - kazala je Vujović, odgovarajući na pitanje poslanice Bošnjačke stranke (BSCG) Edine Dešić da li Vlada ima plan da konačno krene u projekat pune valorizacije Starog grada - jednog od najvažnijih turističkih resursa Bara, ali i Crne Gore.
Ono što se prepoznaje kao problem je, ističe ona, nedostatak plana i programa dosadašnjih, ali i daljih intervencija i aktivnosti u Starom gradu Baru.&nbsp;
- Stari grad predstavlja kompleksan lokalitet sa velikim brojem objekata i specifičnih prostora, gdje svaki ponaosob zahtijeva poseban arheološko–konzervatorski pristup. Iako je proizveo značajne rezultate, i neke od najvrjednijih objekata stavio u funkciju, dosadašnjem pristupu nedostaje sistematičnost u kontekstu valorizacije cjelokupnog Starog grada i planiranja adekvatnih sadržaja u okviru istog - ocijenila je Vujović.
Potrebno je, ističe ona, predvidjeti planski pristup intervencijama u Starom gradu, gdje bi prva faza podrazumijevala raščišćavanje prostora, potom analizu stanja svih labilnih partija/objekata i njihova sanacija, da bi se tek nakon toga stekli uslovi za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinačnih objekata u okviru kojih bi se planirali sadržaji koji bi unaprijedili naučnu, kulturnu i turističku ponudu Starog grada. Ove procese, kao i sve buduće, pratila bi naučna istraživanja.&nbsp;
- Ovakav sistematski pristup moguće je obezbijediti izradom strateškog dokumenta za njegovo dugoročno upravljanje, Plana upravljanja Starog grada Bara, u kontekstu čega se Ministarstvu kulture i medija krajem 2024. godine obratila Opština Bar inicijativom za izradu Plana upravljanja - kazala je Vujović.
Ona je istakla da je i u 2016. godini ovo Ministarstvo izdvojilo 12.000 eura za izradu menadžment plana urbane cjeline Stari grad Bar, čiji je nosilac izrade bio Arhitektonski fakultet UCG. Izrađen je nacrt ovog dokumenta, a Ministarstvo će, najavila je Vujovič, u saradnji sa Opštinom Bar intenzivirati aktivnosti na realizaciji ovog značajnog strateškog dokumenta, a s ciljem da se u saradnji sa Opštinom Bar i drugim relevantnim subjektima, pokrenu svi procesi u cilju analize mogućnosti i definisanja potrebnih koraka za upis Starog grada Bara na UNESCO listu svjetske baštine.
- Koristim priliku da napomenem da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara u članu 6 propisano da su svi subjekti i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni da čuvaju, štite, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju - zaključila je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Više od 1,47 miliona eura za angažovanje saradnika na poslovima koje nije mogao realizovati kadar MKM; Lalović Bojanić: To je bila partijska akcija

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: stari-grad-bar

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Vujović: Više od 1,47 miliona eura za angažovanje saradnika na poslovima koje nije mogao realizovati kadar MKM; Lalović Bojanić: To je bila partijska akcija

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

PRATITE TVe UŽIVO