Službenici Uprave policije uhapsili su i procesuirali jednu osobu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja u okviru istrage ubistva Stefana Belade i Andrije Ivanovića 24. septembra na području opštine Cetinje.
Ovo su, kako navode u saopštenju, prvi rezultati istrage i sprovođenja policijsko-tužilačkih aktivnosti u vezi sa rasvjetljavanjem krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 24. septembra u mjestu Ugnji, kada su ubijeni Belada i Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvije-osobe-ubijene-na-putu-cetinje-budva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zbog interesa istrage, ne možemo otkrivati više detalja u ovom trenutku. Cijeneći potrebu da javnost bude informisana, o daljim aktivnostima i rezultatima ćemo obavještavati fazno - naveli su iz Uprave policije.
Belada i Ivanović, koji su prema operativnim podacima policije bliski škaljarskom klanu, ubijeni su u pucnjavi na putu Cetinje - Budva, u mjestu Ugnji, krajem prošlog mjeseca.
Iz Uprave policije je tada saopšteno da su njihova tijela oko 15.45 sati zatečena u vozilu koje je bilo parkirano na makadamskom proširenju lokalnog puta - na oko 250 metara od glavnog puta.
Djevojka &nbsp;T. S. (24) je 7. septembra ranjena dok je bila na motoru sa Stefanom Beladom. Kako je TV E tada izvijestila, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen, dok je T. S. dobila više povreda od projektila.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UP: Uhapšen osumnjičeni za pomaganje u ubistvu Belade i Ivanovića

Dva pokušaja ubistva u kratkom roku završila su smrću. To je samo dio sumorne slike stanja u crnogorskom bezbjednosnom sektoru. Tijela Stefana Belade i Andrije Ivanovića, koje policija dovodi u vezu sa škaljarskim klanom, juče su pronađena u automobilu u blizini Cetinja, a istražitelji vjeruju da su prethodno namamljeni na lokaciju gdje su ubijeni vatrenim oružjem. Tijela su poslata na obdukciju. Stručnjaci upozoravaju da institucije ponavljaju iste propuste, dok kriminalci šalju jasnu poruku - obračuni neće imati kraj.
U samo dva mjeseca plaćene ubice su se, u čak dva slučaja, nakon pokušaja ubistva, dok je policija tragala za njima, vratile i dovršile krvavi posao. Juče je za sada nepoznata osoba ubila Cetinjane Stefana Beladu i Andriju Ivanovića. Belada je bio meta prije samo 16 dana. Tada je ranjena dvadesetčetvorogodišnja djevojka koja je bila s njim na motoru, a to što je bio meta nije bio dovoljan razlog da bude pod budnim okom policije. Baš kao i u slučaju Igora Nedovića ubijenog 16. juna ove godine, koji je mjesec ranije ranjen kada su na njega pucali u jednom ugostiteljskom lokalu u Podgorici.
Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju da se ovakvim propustima šalje poruka da kriminalci mogu slobodno da dovrše započeto, dok institucije ostaju po strani.
- Znači da se oni ne plaše policije i da oni rade poslove i ako ih ne izvrše izvršiće ih i da će ti sukobi sigurno biti nastavljeni - kaže za Televiziju E penzionisani inspektor Ekan Jasavić.
Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić kaže da je važno naglasiti da pripadnici klanova više ne vode brigu o tome gdje će se sukobiti.
- I šalju jednu poruku bezbjednosnom sektoru da neće mariti za njihov rad i za njihovi operativni rad na terenu i da neće birati vrijeme i mjesto, kao što smo i ovih pola godine mogli da vidimo da je to tako - dodaje on.&nbsp;
Jasavić, koji je dugo radio u policiji, kaže da ne pamti slučajeve da se ubistva događaju tako brzo nakon što ubicama ne pođe za rukom prvi pokušaj. To, dodaje, najbolje govori o nefunkcionalnosti bezbjednosnog sektora
- Moram da kažem da je to situacija koja pokazuje da je bezbjednosni sektor nefunkcionalan, situacija koja pokazuje da je zakazao kao i bezbroj puta do sada, te da je ovo posljednja prilika i alarm da dođe do kadrovskih promjena u bezbjednosnom sektoru. Takođe, moram da kažem da zabrinjava situacija da je stradalo lice koje je bilo meta početkom septembra 2025. i da je to trebala da bude dodatna informacija za policiju da preduzme kako proaktivne i produktivne mjere u zaštiti život oštećnog, a time i građana Cetinja. Kada je u pitanju taj operativni, &nbsp;proaktivni rad na terenu, mislim kad su u pitanju bezbjednosno-interesantna lica organizovanih kriminalnih grupacija i bilo koja druga lica koja su vezana za ta lica da maltene i ne postoji. Tako da se to pokazalo i u slučaju Belade i u slučaju Nedovića - objašnjava on.
Pekić, smatra da za policiju, kada je riječ o ovakvim propustima, ne može biti opravdanje nedostatak kadra.
- Mislim da crnogorski sistem nema dobru reakciju i adekvatno reagovanje na ovakve bezbjednosne rizike, jer ako uzmete činjenicu da shvatim da to operativno-interesantno lice nije bilo pod budnim okom policije ili ANB, jer ne možete sve pravadati da nemate dovoljno kadra - navodi on.
Umjesto odgovora na pitanje zašto osobe koje su već bile mete atentata nijesu bile pod policijskom prismotrom, ministar untrašnjih poslova Danilo Šaranović gostujući na Javnom servisu, fokus prebacuje na slučajeve stare više od 30 godina, a rezultate potkrepljuje statističkim brojkama. A rezultati kažu da je tokom 2024. i prvih devet mjeseci ove godine, vrijeme kada je on bio ministar, ubijeno 37 ljudi. Međutim, građani, kako ističu stručnjaci, ne mogu biti zaštićeni golom statistikom.
- Bezbjednost građana se postiže preduzetim mjerama i radnjama, preventivnim i proaktivnim i represivnim aktvinostima kako bi se sačuvali životi imovina građana - zaključje Jasavić.
Serija zločina koja se ponavlja sa gotovo identičnim obrascem pokazuje da institucije nijesu izvukle pouke iz prethodnih slučajeva. Dok kriminalci ne biraju ni vrijeme ni mjesto, odgovornost za zaštitu građana je na bezbjednosnom sektoru koji, kako ocjenjuju stručnjaci, mora hitno da se reformiše - jer svako novo odlaganje može značiti i nove žrtve.&nbsp;
Prilog novinarke TV E Ivone Đokić

Ivona Đokić

Jasavić o ubistvu Belade i Ivanovića: Posljednji alarm da dođe do kadrovskih promjena u bezbjednosnom sektoru

Dvije osobe ubijene su na putu Budva – Cetinje, pred očima javnosti i nemoćnog sistema dok se Aleksa Bečić i ministar Šaranović, koji se nalaze na čelu bezbjednosnog sektora, i dalje skrivaju iza praznih obećanja. Godinama slušamo da će sigurnost biti prioritet - ali realnost je da kriminalne grupe ratuju otvoreno, a građani ostaju bespomoćni - poručio je Miloš Bukilić iz dijaspore Njemačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvije-osobe-ubijene-na-putu-cetinje-budva&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On pita koliko još mrtvih mora biti da bi vlast priznala svoj poraz u borbi protiv kriminala.
- Crna Gora tone u spiralu nasilja, a politički vrh se krije iza fraza i samohvale. Dok se građani svakodnevno suočavaju sa strahom i nesigurnošću, institucije koje bi trebalo da ih štite pretvorene su u nijeme posmatrače krvavih obračuna - istakao je Bukilić.
Ministar Šaranović, kako je konstatovao, tvrdi da „sektor bezbjednosti nije zakazao“.
- Da li ovo znači da treba da postane normalno to što se skoro svaki dan bilježe nova ubistva? Sektor bezbjednosti nije zakazao jer ga - jednostavno - nema. Ovo je već drugi put da se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga već pokušan atentat - ukazao je Bukilić uz ocjenu da je to blamaža njega kao ministra i Bečića kao šefa svih bezbjednosnih službi.
Država je, podvlači on, trebalo da spriječi likvidaciju osoba koje su već bile meta kriminalnih grupa.
- Ovakva dešavanja su dokaz da je sektor bezbjednosti u rasulu. Da se ništa drugo nije desilo osim ova dva slučaja, to je više nego dovoljan razlog da odgovoran ministar podnese ostavku - naveo je Bukilić.
Posebno je, jasan je on, šokantno da je među ubijenima čovjek koji je morao biti pod punim nadzorom MUP-a, s obzirom na to da je na njega već ranije pokušan atentat.
- Šaranović se u svojim izjavama zadovoljava time da ponavlja kako mu je važan veting, kao da će sama riječ riješiti krvave obračune na našim ulicama. Građanima nijesu potrebne prazne mantre, već konkretna i preventivna akcija. I što još treba da se desi da bi podnio ostavku? Evidentno je da nijesu dorasli tom zadatku, da nas je njihova politika skupo koštala i da je vrijeme da se maknu - ocijenio je on.
Policija reaguje, kako je rekao, tek kad je kasno.
- Helikopteri i blokade poslije tragedije nijesu znak snage sistema, već njegove nemoći. Svaka nova likvidacija podsjeća da su građani ostavljeni bez zaštite, dok političari pokušavaju da kupuju vrijeme praznim saopštenjima - naveo je Bukilić.
Građanima treba, podvlači on, sigurnost, a ne politički marketing. 
- Potrebna je ozbiljna strategija, transparentnost, jasna odgovornost i konkretna akcija - prije nego što ulice Crne Gore postanu trajno poprište mafijaških obračuna. Vrijeme je da Šaranović i Bečić odu i da se otvori prostor za ljude koji će znati da obezbijede sigurnost i mir. Jer Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj je normalno da se svaki novi dan broji mrtvima - zaključio je Bukilić.

Bukilić: Drugi put se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga pokušan atentat, Šaranoviću i Bečiću fotelje važnije od života građana

Andrija Ivanović i Stefan Belada, koji su prema operativnim podacima policije bliski škaljarskom klanu, ubijeni su u pucnjavi na putu Cetinje - Budva, u mjestu Ugnji, saznaje Televizija E.
Iz Uprave policije je upravo saopšteno da su njihova tijela oko 15.45 sati zatečena u vozilu koje je bilo parkirano na makadamskom proširenju lokalnog puta - na oko 250 metara od glavnog puta Cetinje – Budva.
- Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela. Svi raspoloživi kapaciteti Uprave policije - Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije stavljeni su na raspolaganje Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ - kazali su u Upravi policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FO9XM5FQjp0g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Upostavljena je, naglašavaju, blokada užeg i šireg lica mjesta.
- O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji rukovodi uviđajem po čijem nalogu će se preduzimati dalje policijske mjere i radnje. Uprava policije će o rezultatima blagovremeno obavještavati javnost - zaključili su u policiji.
Podsjećamo, djevojka &nbsp;T.S. (24) 7. septembra je ranjena dok je bila na motoru sa Stefanom Beladom. Kako je TV E tada izvijestila, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen, dok je T.S dobila više povreda od projektila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-kod-brajica-ranjena-djevojka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.

Ivanović i Belada ubijeni u pucnjavi, njihova tijela pronađena u kolima na 250 metara od puta Cetinje - Budva

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Svetlana Đokić

Anja Ivanović

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: stefan-belada