U kapitalnom državnom budžetu za narednu godinu predviđena su sredstva za dva projekta u Herceg Novom, a riječ je o drugoj fazi projekta revitalizacije tvrđave Španjola i adaptaciji Dječijeg odjeljenja Instituta u školski objekat. Lokalna uprava ima mogućnost da amandmanski doda i projekat izgradnje olimpijskog bazena.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjeća da je u toku realizacija nekoliko kapitalnih projekata koje finansira država, kao i da je lokalna uprava kandidovala još 15-ak.
– Za 2026. godinu ubačena su dva nova projekta, a to je, na prijedlog Ministarstva kulture, druga faza revitalizacije tvrđave Španjola i na predlog Ministarstva prosvjete, rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja, odnosno izgradnja škole u Igalu. To je dobra vijest, da se konačno uđe u tu značajnu realizaciju, koju Igalo čeka duže od 50 godina – navodi on.
U okviru projekta izgradnje škole u Igalu, kako objašnjava Katić, resorno ministarstvo formiralo je komisiju, u kojoj učestvuju i predstavnici lokalne uprave, a sastanci se redovno održavaju.
– Trenutno se rade dodatna istraživanja i ispitivanja, kako bi se nakon toga ušlo u samo projektovanje, odnosno rekonstrukciju te zgrade za potrebe škole. Trenutno se kao mogućnost razmatra to je da se i onaj sportski blok Instituta „Dr Simo Milošević“ uvrsti kroz neku narednu fazu za potrebe škole, kako bi se taj dio objekta koristio za potrebe fizičke kulture. To je onaj dio gdje se nalazi sportska hala i gdje je urušeni bazen – priča on.
Katić vjeruje da će Institut i država iznaći zajedničko rješenje, kako bi taj prostor bio iskoristio u nekoj narednoj fazi za potrebe te buduće škole u Igalu.
Jedan od najznačajnijih projekata koji bi mogli da se nađu u budžetu države za narednu godinu je i olimpijski bazen, navodi Katić.
– Mislim da bi taj projekat trebalo da se nađe u budžetu države za 2026. godinu kroz amandmansko djelovanje, jer smo kroz razgovor sa predstavnicima Vlade i &nbsp;resornih ministarstva dogovorili da taj projekat zajednički finansiraju Opština i država. Mislim da je to prihvaćeno sa njihove strane i optimista sam da će se naći u budžetu za 2026. godinu i da konačno Herceg Novi dobije bazen kakav i zaslužuje – istakao je Katić.
Za potrebe adaptacije Dječijeg odjeljenja u budžetu za narednu godinu opredjeljeno je 14,5 miliona eura, a za drugu fazu revitalizacije tvrđave Španjola tri miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za školu u Igalu i tvrđavu Španjola skoro 18 miliona u kapitalnom budžetu

Prve goste na novoj autobuskoj stanici prihvatićemo naredne turističke sezone - saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić koji je danas, sa predsjednikom Skupštine opštine Milošem Konjevićem, obišao lokaciju u Igalu na kojoj je u toku izgradnja i opremanje autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.
Ovi projekti su, kako su kazali, rezultat saradnje Opštine Herceg Novi i Ministarstva javnih radova.
- Izvođači su nam rekli da je prema njihovoj dinamici i planu moguće očekivati da radovi budu završeni do februara, ali vjerujem da će Herceg Novi ovdje definitivno dočekivati goste do maja 2026. godine - izjavio je Katić.
On je istakao da su sva tri projekta ukupne vrijednosti oko 10 miliona eura.
- I ovo je sigurno jedno od najvećih ulaganja koje se realizuje u Herceg Novom u zadnjih tridesetak godina. U toku su završni radovi u unutrašnjosti objekta, dakle na opremanju autobuske stanice, a narednih dana počinju i radovi na platou za pristup autobusima. Slijedi postavljanje behaton ploča, kao i priprema za buduće asfaltiranje, a danas smo dogovarali i dinamiku radova za dio posla koji je važan i zahtjevan - naveo je on.
Podrazumijevaće, kaže, zatvaranje saobraćajnica u okruženju jer će se morati raditi nova trafo stanica za potrebe autobuske i budućeg bazena.&nbsp;
- Za taj posao potrebni su iskopni radovi do glavne trafo stanice u blizini marketa „Voli“, a da bi se obezbijedilo prstenasto snabdijevanje ovog dijela, moraće se buduća trafo stanica spajati na objekat nekadašnje kod Titove vile - kazao je Katić.
On je naglasio da je sa izvođačima dogovoreno da se, zbog pristupne saobraćajnice i funkcionisanja ovog dijala naselja, grubi radovi završe do kraja ove godine, a sitniji radovi i finese definisane ugovorom, nakon tog perioda.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj HN, Aleksandar Kovačević je istakao da je, uprkos poteškoćama koje su se javljale tokom izgradnje, završeno 70 odsto grubih radova.
- Agencija za izgradnju i razvoj je učestvovala u projektovanju autobuske stanice, a idejni nosilac je prof Veljko Radulović. Kao neko ko je involviran u projekat, pratili smo radove od samog početka iako Agencija ne obavlja nadzor. Bilo je dosta poteškoća, ali kao što je moguće vidjeti, 70 odsto radova, među kojima računamo one najteže, je završeno. U toku su fini radovi, postavlja se staklena fasada na južnoj strani koja će biti u staklu, instalacije su postavljeni i ostaju fini radovi i završetak fasade sa druge strane. Na osnovu razgovora sa izvođačima, očekujemo da u maju naredne godine ova autobuska bude operativna - kazao je Kovačević.
Radove su obišli i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović i sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš.

Naredne turističke sezone prvi putnici na novoj autobuskoj stanici u Herceg Novom

Turistička sezona u Herceg Novom je dosta dobra, a prema najavama grad očekuje i odlična postsezona, kazao je predsjednika Opštine Stevan Katić. Katić podsjeća da je Herceg Novi uveliko prepoznat kao grad kulture i grad festivala.&nbsp; On je najavio da intenzivna festivalska dešavanja neće jenjavati ni u postsezoni, odnosno u septembru i oktobru. - Trudimo se da imamo sadržaje za sve generacije. U avgustu smo organizovali preko 80 dogđaja. Ljudi su definitivno ljudi zadovoljni. Očekuje nas Filmskik festival koji počinje 23. avgusta, u toku je Trg od ćirilice, a nakon toga i Džez festival, a Herceg novi ima kvalitetan, i u regiou prepoznatljiv strip festival, festival klapa i festival horova - naveo je Katić za Mediabiro.&nbsp; Prvi čovjek Herceg Novog kaže da očekuju i dobru postsezonu ističući da su turistički radnici i hotelijeri zadovoljni bukingom za septembar i oktobar. On je, međutim, ukazao da je tokom jula bila slabija poTrošnju kada su posrijedi ugostgiljski objekti, plaže. Katić, takođe, naglašava da je Herceg Novi prva opština koja je već izašla i sa novogodišnjim programom, najavljujući da će ubrzo izaći i sa programom za naredni Praznik mimoze.&nbsp; On naglašava da će sve to hotelijerima omogućiti da na vrijeme pripreme kvalitetne paket aranžmane.&nbsp; Predsjednik Opštine Herceg Novi kaže da je najviše gostiju iz regiona, ali ukazuje da je registrovan blagi pad broja gostiju iz Srbije, zbog političke situacije u toj zemlji. On ističe da je sve više gostiju iz Zapadne Evope. Herceg Novij je, s ponosom ističe prvi čovjek grada, &nbsp;napravio veliki &nbsp;iskorak i kada su posrijedi hotelski kapacatiteti. - Možemo gostima da ponudimo kvalitetan smještaj u hotelima kategorije četiri, pet zvjezdica - rekao je Katić. On, takođe, kaže da postoji veliko interesovanje i za obilazak zaleđa, te da uveliko rade na revitalizaciji pješačkih staza, kulturno istorijskih objekata... - Radimo revavitalizaciju tvrđave Forte Mare, Kanli kula. Prvi put se sada, nakon Drugog svjetskog rata, radi i Španjola, a radimo i jednu panoramsku gondolu. Tako da nudimo lijepe i kvalitetne sadržaje - kazao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824140844_a3cde1f006a0ff2caf579475d544635e496e41bcd52c8cd6bbf800b0fc83054f" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="Stevan Katić"> <figcaption>Stevan Katić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  On, takođe, podsjeća da postoji i veliki potencijal na prostoru Luštice, resursa koji je ostao netaknut. - Tu postoji puno projekata. Tamo radimo velike projekte kada je u pitanju putna infrastruktura, takođe dovodimo i vodu tamo. Radimo sve ono što je do Opštine kako bi sve bilo spreno za doček zainteresovanih investitora za gradnu rizorta na poluostrvu Luštica. Tu postoji velika šansa - navodi Katić. On, međutim, ukazuje da bi moguća barijera, ne samo Herceg Novom, već i Kotoru u Tivtu, moglo da bude stanovište UNESCO-a po pitanju zabrane izgradje, odnosno stavljanja moratorijuma. - Tako da moramo da vidimo kako će se odvijati taj segment priče. Moramo da vidimo kako će da se zaštite sve prirodne ljepote i da se sve radi u skladu sa uslovima koji nam dolaze. Nije poenta ni da se sve izgradi, već da vodimo računa o životnoj sredini i ambijentu u kojem živimo - poručio je Katić.

1250x600

1084x550

U Herceg Novom zadovoljni, očekuju odličnu i sadržajnu postsezonu

Inspektorka za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija, po nalogu ministarke Tamare Vujović a po inicijativi predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Кatića, obavila je danas nadzor u Herceg Novom da li je spomenik Rudolfu Karužiću Njunju postavljen nezakonito u Njagoševoj ulici.
To je za RTHN potvrdila ministarka Vujović, koja je nedavno kazala da će sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biti evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, i da u tome neće neće biti kompromisa, već da će zakon važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore.
Inspektorka za kulturna dobra danas je bila u Opštini Herceg Novi, kako je rekla ministarka Vujović, radi provjere da li je spomenik Rudolfu Кaružiću postavljen nezakonito.
- To bi značilo da li je SO Herceg Novi u tom periodu donijela odluku da se podigne i da li je komisija Ministarstva kulture tada odobrila da se podigne takvo spomen obilježje. Ukoliko inspektorka utvrdi da ne postoji adekvatna dokumentacija, ona će naložiti da se to spomen obilježje u određenom roku ukloni - kazala je Vujović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Кatić podsjetio je da je aktuelna vlast od 2017. godine podigla veliki broj spomen obilježja poštujući zakonsku proceduru, te da je neophodno utvrditi da li je tako bilo i u ranijem periodu, odnosno da li je za svako spomen obilježje obezbjeđena neophodna dokumentacija.
- I u ranijem periodu smo komentarisali da se utvrdi da li su određeni spomenici postavljeni u skladu sa zakonom o podizanju spomen obilježja. Кada se u Crnoj Gori pokrenula ova cijela priča došao je red i na Herceg Novi. U svakom slučaju vidjećemo da li će doći do uklanjanja ovog spomenika za koji ne postoji saglasnost, a to će da utvrdi nadležni inspektor - kazao je Кatić.
Ministarka Vujović objašnjava da inspekcijski nadzor podrazumjeva razgovor sa predsjednikom Opštine kaso subjektom nadzora, kao i pregled dokumentacije SO iz tog perioda na osnovu čega će biti napravljen i zapisnik. Ukoliko Opština Herceg Novi ne bude imala primjedbi na zapisnik insperktor donosi mjere koje moraju da se sprovedu.
Ukoliko inspekcijskim nadzorom bude utvrđeno da je spomenik Njunju podignut nezakonito, Vujović kaže da će biti uklonjen.
- To sve zavisi od gabarita objekta i da li su neophodne tehničke pripreme za njegovo uklanjanje. U prethodnim slučajevima maksimalan rok je bio tri dana jer je trebalo dati vremena da se pripreme komunalne službe - kazala je Vujović.
Sudbina statue odžačara Njunja, koja je u centru grada postavljena 2009. godine, a u međuvremenu postala turistička atrakcija, znaće se narednih dana, a predsjednik Katić kaže da će postupiti po nalogu inspekcije.

Upitna sudbina statue odžačara Njunja; Katić: Postupićemo po nalogu inspekcije

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (FFHN-MFF) predstavlja ključni stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore, jer svojom tradicijom, kvalitetom, regionalnim i međunarodnim ugledom doprinosi promociji grada i države, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
- Filmski festival je definitivno manifestacija od posebnog značaja, ne samo za Herceg Novi, nego i za državu Crnu Goru - rekao je Katić u intrevjuu za PR Centar.
U posljednjih nekoliko godina, termin održavanja festivala pomjeren je sa početka na kraj avgusta, čime se, prema riječima predsjednika Opštine, dodatno pojačava turistički efekat ove manifestacije.
Opština Herceg Novi je, kako je podsjetio, bila među osnivačima festivala, dok je prije petnaestak godina FFHN-MFF zvanično proglašen manifestacijom od državnog značaja. Danas se realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, što, kako je naglasio Katić, daje dodatnu težinu i doprinos razvoju same manifestacije.
- Podrška Opštine je iz godine u godinu sve snažnija. Očekujemo da ovogodišnje izdanje bude još kvalitetnije, a cilj nam je da se festival pozicionira kao lider u filmskoj industriji regiona - kazao je Katić.
Prema njegovim riječima, Herceg Novi se kroz festival dodatno brendira kao grad filma.
- Mnoge poznate ličnosti iz regiona, glumci i reditelji, borave i posjeduju nekretnine u ovom gradu, što značajno doprinosi njegovoj vidljivosti i promociji. Kada dođete u Stari grad za vrijeme festivala i vidite toliki broj poznatih imena – glumaca, reditelja, scenarista, to je ogroman benefit za grad - rekao je Katić.
Podsjetio je da se, uz festival filma, Herceg Novi ponosi bogatom kulturnom scenom tokom cijele godine: od Praznika mimoze, preko Festivala klapa, Gitar arta, Strip festivala, Dana klasične muzike, pa sve do festivala opere, što ovaj grad čini jednim od najznačajnijih kulturnih centara u regionu.
- Prošle godine je u okviru Filmskog festivala organizovan i „Montenegro Film Rendezvous“, događaj koji je okupio profesionalce iz filmske industrije i dao dodatnu vrijednost festivalskom sadržaju. Ove godine planirano je i prikazivanje televizijskih serija u okviru posebne "TV Niše", što će biti prvi put da se ovakav sadržaj uvrsti u program - naveo je Katić.
Ukazao je i na sve veće interesovanje međunarodnih produkcija za snimanje u Herceg Novom.
- Već sada počinje snimanje nove regionalne TV serije koja će se snimati preko dva mjeseca kod nas, sa jakom glumačkom postavom iz regiona - naveo je Katić.
Herceg Novi, ističe Katić, ima značajan broj mladih i talentovanih umjetnika – glumaca, reditelja, scenarista, koji su već ostvarili zapažene uspjehe.
- To potvrđuje ulogu grada kao značajnog faktora u razvoju crnogorske i regionalne filmske industrije - zaključio je Katić.

Katić: Filmski festival u Herceg Novom - stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore

Ovo je klasičan primjer dvostrukih standarda: vlast se diči uspjehom jednog sektora, dok u potpunosti ignoriše probleme koji pogađaju veliki broj malih izdavalaca privatnog smještaja i to baš u mjesecu kada sezona treba da bude na vrhuncu - ocijenila je odbornica Evropskog saveza u Skupštini opštine Herceg Novi, Tanja Vujičić, komentarišući izjavu predsjednika ove opštine Stevana Katića, koji je saopštio da su hotelijeri zadovoljni sezonom.
- Treba li sada mali izdavaoci da budu zadovoljni jer su hotelijeri zadovoljni? Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili - upitala je Vujičić.
Prema njenim riječima jeftina manipulacija brojkama i izjavama predsjendika opštine Herceg Novi je uvreda za svakog domaćina koji od svog rada živi.
- Glava boli od tolikog spinovanja - zaključila je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F1950173824684589332%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujičić Katiću: Treba li da se tješimo zimom, jer smo ljeto uglavnom izgubili?

Pregovori o formiranju lokalne vlasti u Herceg Novom započeli su ove sedmice, a kako je gostujući u emisiji „U četiri oka” rekao Stevan Katić, aktuelni predsjednik Opštine i nosilac liste „Znamo se po djelima”, prvi krug razgovora obavljen je sa Novskom listom, koalicijom za „Budućnost Herceg Novog i Boke” i građanskim pokretom URA, a do kraja sedmice razgovaraće i sa Građanskim pokretom „Idemo!“.
Katić vjeruje da će na zasijedanju lokalnog parlamenta 20. maja, do kada je rok za formiranje vlasti, odnosno verifikaciju mandata i podnošenje izvješta Opštinske izborne komisije, biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Imali smo konsultacije sa najvećim političkim subjektima, koji su postigli rezultate u Herceg Novom, tako da smo već obavili taj prvi krug razgovora sa Novskom listom, koalicijom „Budućnost Herceg Novog i Boke”. Razgovarali smo, takođe, i sa URA-om. Razgovaraćemo do kraja sedmice i sa Građanskim pokretom „Idemo! - navodi on.
Zajednički sastanak potencijalnih koalicionih partnera, kako informiše Katić, biće organizovan nakon pojedinačnih razgovora sa svim potencijalnim koalicionim partnerima.
- Kako bi definisali taj okvirni koalicioni sporazum, koji bi trebalo da bude potpisan, nadam se, do te konstitutivne sjednice, odnosno do 20. maja. Na osnovu dosadašnjih razgovora i konsultacija sa svim našim dosadašnjim partnerima, mislim da neće biti velikih problema da se konstituiše vlast u Herceg Novom, kao što je to bilo 2017. i 2021. godine - uvjeren je Katić.
Koalicija sa dosadašnjim partnerima i novim potencijalnim značila bi snažnu većinu u lokalnom parlamentu, smatra aktuelni predsjednik Opštine.
- Vlast u Herceg Novom, koja je i u prethodnih osam godina, odnosno prvo četiri, a zatim još četiri godine, vodila grad, kada saberemo ukupan broj mandata, uvećali smo taj broj za jedan. Do sada smo imali 27 od 35, sada je tu mogućnost za 28, pa čak i za 29. U svakom slučaju ćemo se dogovoriti narednih dana - kazao je on.
Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Herceg Novi zakazana je za 20. maj, u 13 časova. Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke: Izvještaj Opštinske izborne komisije o sprovedenim izborima za izbor odbornika u Skupštini opštine Herceg Novi, na izborima održanim 13. aprila ove godine i izbor predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi.

Katić: Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom, u opticaju 29 mandata

Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom je 21. maj, do kada treba da se konstituiše parlament i na toj konstitutivnoj sjednici izabere i predsjednik parlamenta. Nakon prvomajskih praznika sazvaćemo sastanak svih naših koalicionih partnera sa kojima smo činili vlast u Herceg Novom i mislim da tu ne bi trebalo da bude nekih poteškoća da se dogovorimo - rekao je za Radio Televiziju Herceg Novi aktuelni predsjednik ove primorske opštine Stevan Katić.
Ističe da potreba da se nastavi rad na velikim infrastrukturnim projektima i pripremi nastupajuće turističke sezone, kao i najavljeni Zakon o izbornoj reformi, koji podrazumijeva sve izbore u jednom danu za dvije godine, ne ostavljaju prostor za odgađanje
Katić dodaje da, nakon proglašavanja konačnih rezultata lokalnih izbora održanih 13. aprila, s obzirom na to da nije bilo žalbi koje bi značile prolongiranje, početak intenzivnijih pregovora o formiranju vlasti uslijediće nakon praznika.
S obzirom na mogućnost skraćenih mandata do 2027. godine, Katić smatra da će dogovor oko konstituisanja vlasti biti postignut relativno brzo, te da će na toj konstitutivnoj sjednici biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Po nekim pravilima se zna već kako bi to trebalo da ide. Ona lista koja je najjača dobija mjesto predsjednika Opštine, to je nešto što je uspostavljeno kao praksa u prethodnom periodu. Druga po snazi dobija mjesto predsjednika Skupštine, treća podpredsjednika Opštine i tako da je to nešto što je već postalo praksa. Mislim da u odnosu na cijelu tu priču, ne bi trebalo da bude nekih značajnijih problema - rekao je Katić.
Do sada u lokalnom parlamentu je 27 odbornika činilo vlast, podsjeća Katić, sada je taj broj povećan za najmanje jedan.
- Postoje tu još i ove ostale političke grupacije, koje su osvojile po jedan mandat, vidjećemo i sa njima kakvo im je mišljenje oko svega toga. U svakom slučaju, nama je potrebno, kada je u pitanju Herceg Novi, da svi ljudi koji imaju kapacitet i žele da rade za interes ovog grada, nevezano ko je koja politička partija, se pokažu i daju doprinos, jer zaista je neophodno danas da svi imamo što je moguće bolje kadrove koji će uspješno voditi Herceg Novi i u narednom periodu - istakao je Katić.
Mandat aktuelnoj vlasti ističe 9. juna, a kada nova vlast bude konstituisana, biće intenziviran i angažman na započetim i novim projektima, zaključio je Katić.

Katić: Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom do 21. maja, nakon prvomajskih praznika sastanak koalicionih partnera

Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - ocijenio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Stojadinović.
DPS je u Herceg Novom, prema sada dostupnim podacima, osvojio pet mandata, a taj rezultat je, cijeni Stojadinović, na nivou očekivanja.
- Pokazali smo da imamo stabilno biračko tijelo i da smo na nivou parlamentarnih izbora. Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - rekao je on, a prenosti RTHN.
Stojadinović smatra da su Novljani imali šansu da daju više, ali su pokazali da je promjena definitivno potrebna.&nbsp;
Kad je riječ o partnerima ističe da počinju nekoliko velikih projekata, te da svi koji žele saradnju mogu biti partneri.

Stojadinović: Katić neće biti gradonačelnik

&nbsp;Ovo je naš najubjedljiviji rezultat u Herceg Novom. Najveća pobjeda od 2017. godine - poručio je nosilac liste Demokrata Stevan Katić.&nbsp;
Ostvarili su, cijeni on, impozantan rezultat.
- Bilo je očekivano jer su građani prepoznali ono što smo uradili u prethodnom mandatu - naveo je on.
Lider Demokrata Aleksa Bečić je poručio da mu je ovo jedan od najljepših dana u karijeri.
- Osvojili smo 32 odsto podrške. Herceg Novi je pokazao da je bastion naše političke organizacije - rekao je on dodajući da je Herceg Novi ponosan grad jer ima Stevana Katića.

Katić: Najveća pobjeda Demokrata od 2017; Bečić: Ponosan je grad koji ima Stevana

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: stevan-katic