U požaru koji je danas izbio u skladištu parfema u okrugu Dilovasi u sjeverozapadnoj turskoj provinciji Kocaeli poginulo je šest osoba, rekao je guverner provincije, Ilhami Aktas.
On je, kako prenosi Anadolija, kazao da je požar ugašen i uputio saočušće porodicama stradalih.
Pokrajinski guvernorat saopštio je da je jedna osoba povrijeđena u požaru.
Razlozi izbijanja požara još nijesu poznati, a istraga je u toku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska: Šest osoba stradalo u požaru u skladištu parfema

U naletu tornada kroz opštinu Rio Bonito do Iguasu, u brazilskoj saveznoj državi Parana, poginulo je najmanje pet ljudi, dok je oko 130 povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Lokalna meteorološka služba saopštila je da je tornado prevrnuo automobile i oštetio kuće u Rio Bonito do Iguasu.&nbsp;
Spasilačka služba saopštila je da je, prema prvim izveštajima, 30 ljudi teško ili umjereno teško povrijeđeno, dok je oko 100 zadobilo lakše povrede, prenosi Tanjug.
Prema podacima Sistema za tehnologiju i praćenje životne sredine države Parana, vjetrovi u Rio Bonito do Iguasu, gradu sa 14 hiljada stanovnika, dostizali su brzinu između 180 i 250 kilometara na sat.

1250x600

1084x550

Najmanje pet ljudi stradalo u naletu tornada u Brazilu

Broj poginulih u poplavama u centralnom Vijetnamu porastao je na 13, saopštila je danas vlada, dok su stanovnici poplavljenog Hoi Ana počeli operacije čišćenja kako se nivo vode počeo povlačiti.
Poplave izazvane rekordnim količinama padavina preplavile su veliki dio centralnog Vijetnama proteklih dana, pri čemu su bivša carska prijestonica Hue, koja je na UNESCO listi, i Hoi An najteže pogođeni.
Fotografije koje kruže državnim medijima pokazuju da su veliki dijelovi ova dva grada još pod vodom, sa nekim kućama potopljenim do krova.
Vijetnam je često izložen smrtonosnim olujama i poplavama koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu, posebno tokom olujne sezone od juna do oktobra.
U Hoi Anu, dobro očuvanom starom gradu koji je nekada bio prometna luka u jugoistočnoj Aziji od 15. do 19. vijeka, voda je danas počela da se povlači.
- Viđao sam poplave mnogo puta, ali ovo je najgore što sam ikada vidio - rekao je stanovnik Hoi Ana Tran Van Tien (60) za Rojters.
Većina turista je otkazala svoje rezervacije hotela u Hoi Anu, koji je prošle godine primio više od 4,4 miliona posjetilaca, uključujući skoro 3,6 miliona stranih turista.
- Voda je naglo porasla, uzrokujući značajnu materijalnu štetu - rekla je Ngujen Ti Tu, menadžerka hotela, čiji je hotel zatvoren od ponedjeljka.
Zbog poplava se 11 osoba vodi kao nestalo, poplavile više od 116.000 kuća i 5.000 hektara usjeva, te oštetile puteve i željeznicu, prekidajući saobraćaj i struju u više oblasti, saopštila je vlada kroz izvještaj agencije za vanredne situacije.
Prema izvještaju, očekuje se da će obilne kiše nastaviti u centralnom Vijetnamu, sa dnevnim padavinama većim od 500 milimetara u nekim oblastima od jutros do kasno sjutra.
- Nadam se da poplave više neće biti, kako bismo mogli ponovo otvoriti naš hotel… Svi ovdje zavisimo od turizma - rekla je Tu.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

Civilna odbrana u Pojasu Gaze objavila je danas da je najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, prenosi agencija Beta.
Izraelska vojska je saopštila da je pogodila desetine meta Hamasa širom palestinske teritorije, a Izrael i Hamas se međusobno optužuju za kršenje primirja, koje je na snazi od 10. oktobra.
Izraelska vojska je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu Gaze, navodeći da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je ta organizacija negirala.
Prema prethodnom bilansu, koji je ranije danas objavila Civilna odbrana u Pojasu Gaze, u izraelskim napadima ubijeno je bilo 15 osoba.
Prema tim podacima, napadnuti su bili Al-Zavaida, u centralnom dijelu i Kan Junis na jugu, prenijela je Beta.
Izraelska vojska je navela za AFP da provjerava te tvrdnje, a jutros je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu palestinske teritorije, rekavši da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je pokret negirao.
Zatim je izvijestila o daljim napadima u tom području, rekavši da su to bili odgovori na "flagrantno kršenje sporazuma o primirju ranije danas".
S obzirom na ograničenja medijskih radnika u Gazi i nemogućnosti pristupa terenu, AFP nije u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje različitih strana.
<h2>Izrael izveo niz napada na Gazu</h2>
Izrael je izveo niz napada na Gazu u nedjelju kao odgovor na napade na svoje snage, saopštila vojska, u najnovijem i najozbiljnijem testu ovog mjeseca za američki posredovani prekid vatre, piše agencija Rojters.
Stanovnici Gaze i lokalne zdravstvene vlasti saopštili su da su izraelski vazdušni udari i tenkovska paljba širom enklave usmrtili najmanje 18 ljudi, uključujući najmanje jednu ženu, prenio je Rojters.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je naredio vojsci da snažno odgovori na ono što je opisao kao kršenja prekida vatre od strane Hamasa.
Vojska je saopštila da su militanti u južnom području Rafa ispalili protivtenkovsku raketu i pucali na njihove vojnike.
Oružano krilo Hamasa saopštilo je da ostaje privrženo sporazumu o prekidu vatre, da nije bilo upoznato sa sukobima u Rafi i da nije imalo kontakt sa grupama tamo još od marta.
<h2>Put ka miru neizvjestan</h2>
U strahu da bi primirje moglo da se sruši, neki Palestinci požurili su da kupe namirnice na glavnoj pijaci u kampu Nuseirat, a porodice su napustile svoje domove u Kan Junisu na jugu, nakon što su obližnji vazdušni udari izazvali paniku, prnio je Rojters.
Napadi podsjećaju na izraelski odgovor na ono što je smatralo ozbiljnim kršenjima prekida vatre sa libanskim saveznikom Hamasa, Hezbolahom, krajem 2024. godine – sporazum o primirju koji uglavnom još uvijek važi.
Ipak, ozbiljne prepreke ostaju na putu ka trajnom miru u Gazi, gdje je prethodno primirje propalo u martu, nakon skoro dva mjeseca relativnog zatišja, kada je Izrael izveo žestoke vazdušne napade, piše Rojters.
Novo primirje stupilo je na snagu 11. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat, ali izraelska vlada i Hamas već danima međusobno optužuju jedni druge za kršenje sporazuma.
Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da će "žuta linija" do koje su se izraelske snage povukle u okviru dogovora o prekidu vatre biti fizički označena, i da će svako kršenje prekida vatre ili pokušaj prelaska te linije biti dočekan vatrom.

Civilna odbrana u Gazi: Najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima

Najmanje 15 putnika autobusa poginulo je u nesreći koja se u petak veče dogodila u sjeveroistočnoj brazilskoj saveznoj državi Pernambuco, nakon što je vozač izgubio kontrolu nad vozilom.
Nesreća se dogodila nešto prije 20 sati, kada je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, prešao u suprotnu traku, udario u stijene pored puta, a zatim se sudario sa pješčanim nasipom i prevrnuo se, prenosi Rojters. &nbsp;
- Uzroci nesreće su predmet istrage - saopštila je policija.
Prema spisku putnika do kojeg je policija došla, u autobusu se nalazilo 30 putnika.&nbsp;
Među žrtvama je 11 žena i četiri muškarca.&nbsp;
Ukupan broj povrijeđenih još nije saopšten.&nbsp;
Vozač je lakše povrijeđen i negativan je na alko test.&nbsp;
Policija je saopštila da postoje indicije da neki putnici u trenutku nesreće možda nijesu bili vezani sigurnosnim pojasevima.

Brazil: Najmanje 15 stradalih u autobuskoj nesreći

Najmanje 20 ljudi poginulo je danas u bujičnim poplavama u Pakistanu, pošto su posljednjih sedmica paralisani djelove te zemlje. 
 
U finansijskoj prijestonici, Karačiju, padavine su dostigle nivoe kakvi nijesu viđeni godinama, što je poremetilo snabdjevanje strujom, telefonske usluge i letove, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Spasilačke ekipe nastavljaju da traže tijela u ruševinama u sjeverozapadnoj pakistanskoj provinciji Hajber Pahtunhva pošto je poplavama u tom regionu poginulo više od 350 ljudi. 
 
Radio Mašal (Pakistanski servis RSE) razgovarao je sa ljudima u okrugu Buner, koji je pogođen bujičnim poplavama i klizištima izazvanim jakim monsunskim kišama. 
 
Veći dio sela je sveden na ruševine, a mještani tragaju za ličnim stvarima dok veliki bageri pretražuju ruševine uništenih kuća. 
 
- Mjesto gdje stojim bila je kuća mog nećaka, a sedam članova ove porodice je poginulo - rekao je Muhamed Zahid, stanovnik Bišonaja. 
 
U susjednom okrugu Svabi dogodile su se slične scene. Taomšnji mještanin Safiulah je za RSE kazao da je zahvalan što njegova porodica nije povrijeđena. 
 
- Žena i troje djece su poginuli u ovoj kući - rekao je Safiulah pokazujući na srušenu zgradu. 
 
Pljuskovi su počeli u petak u provinciji Hajber Pahtunhva, izazvavši bujične poplave koje su uništile desetine kuća, ostavile puteve prekrivene vodom i blatom. 
 
Neki stanovnici su optužili vlasti da ih nijesu upozorile da evakuišu opasna područja, navodeći upozorenja nijesu emitovana iz džamija, što je tradicionalna metoda za takva obavještenja u udaljenim područjima. 
 
Vlada je branila svoje postupanje, tvrdeći da je sistem ranog upozoravanja na snazi, ali da su iznenadne kiše bile toliko intenzivne da je poplava pogodila prije nego što su se mogla oglasiti upozorenja. 
 
Asfandjar Katak, šef Pokrajinskog organa za upravljanje katastrofama u Hajber Pahtunhvi, rekao je da ne postoji sistem prognoziranja nigdje u svetu koji bi mogao da predvidi tačno vrijeme i lokaciju tako iznenadnog i intenzivnog pljuska.

Najmanje 20 poginulih u poplavama u Pakistanu

Oko 40 ljudi je poginulo u novim napadima izraelske vojske na Pojas Gaze, među kojima su i novinarska ekipa medijske kuće Al Džazira, kao i civili koji su pokušavali da dobiju humanitarnu pomoć, saopštili su danas tamošnji zdravstveni zvaničnici.
Bolnički izvori navode da je u napadima juče i danas stradalo 34 ljudi, uključujući ekipu Al Džazire koju je, prema izraelskoj vojsci, gađala raketa jer je jedan od novinara navodno sarađivao sa militantnom islamističkom grupom Hamas.
Među žrtvama ima i djece, tvrde očevici, dodajući da su izraelski vojnici danas pucali na civile koji su u blizini koridora Morag pokušavali da preuzmu humanitarnu pomoć sa punktova Humanitarne fondacije za Gazu (GHF).
Prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, od početka novog sistema distribucije pomoći u maju, u uglavnom kopnenim napadima izraelske vojske poginulo je 1.700 civila. U posljednja 24 sata još pet Palestinaca, među kojima i jedno dijete, umrlo je od gladi.

Gaza: U novim napadima izraelske vojske stradalo 40 ljudi

Najmanje sedmoro djece je poginulo, a 26 je povrijeđeno jutros kada se urušio dio javne škole na zapadu Indije, javila je lokalna policija.
Nesreća se dogodila dok su đaci bili u učionici, rekao je Nand Kišor policijski zvaničnik inidijske države Radžastan.
Oko 60 đaka, nastavnika i školskog osoblja nalazilo se u školi kada se srušio dio krova zgrade, objavili su lokalni mediji.
Mještani su jurnuli do mjesta nesreće da pomognu nastradalim koji su prebačeni u medicinske ustanove u okrugu Dalavara na oko 320 kilometara od Džajpura, glavnog grada države Radžastan.
Ta oblast takođe je zahvaćena jakim kišama posljednjih dana.
Ministar obrazovanja te države objavio je da će biti otvorena istraga na visokom nivou da se utvrdi uzrok nesreće.
Javne škole u Indiji suočavaju se sa hroničnim nedostatkom finansiranja. Roditelji i đaci se žale na loše stanje brojnih školskih ustanova, nedostatak nastavnog kadra i osnovnih uslova kao što su toaleti i pijuća voda, piše Frans pres.
Posljednjih godina uslovi su se poboljšali u urbanim zonama, ali razvoj ruralnih zona je spor.

U urušavanju krova škole u Indiji poginulo sedmoro djece, 26 povrijeđeno

Najmanje 21 osoba poginula je u prevrtanju autobusa na jugu Irana, saopštili su danas lokalni mediji.
Državna novinska agencija IRNA prenijela je da je za sada 21 osoba poginula, dok je 34 ljudi povrijeđeno nakon incidenta u gradu Širaz na jugu zemlje, u provinciji Fars.
Šef službe hitne pomoći za taj region Masud Abed izjavio je da su akcije spasavanja u toku i da se istražuje uzrok prevrtanja autobusa, prenosi Beta.
Iran je jedna od zemalja sa najvećim brojem saobraćajnih nesreća na svijetu, a u njima godišnje pogine oko 17.000 ljudi.
Smatra se da su uzroci velikog broja žrtava korišćenje starih i neispravnih vozila, kao i neadekvatan rad službi hitne pomoći.

Najmanje 21 osoba poginula u prevrtanju autobusa na jugu Irana

U izraelskim napadima na Gazu poginule su 52 osobe, od kojih osmoro djece, objavila je Civilna zaštita Pojasa Gaze, prenio je AFP. 
 
Prema navodima Civilne zaštite, 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. 
 
Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije. 
Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe - elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u masakru 7. oktobra 2023. u Izraelu zbog čega je i počeo rat. 
 
Izraelska vojska je izvijestila i da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze, kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja.

U Pojasu Gaze 52 poginulih u napadima Izraela

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: stradali