U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

1250x600

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

U okviru akcije „Stranac“ jedan stranac prinudno je udaljen, boravak je otkazan za njih 16, a donijeto je i 19 rješenja o njhovom povratku.
Iz Uprave policije je saopšteno i da su izdata 64 prekršajna naloga, te da je iniciran prestanak privremenog boravka za troje stranih državljana.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.036 mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.212 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.436 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 186 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore - naglasili su u Upravi policije.
Boravak je, kako su dodali, otkazan za 1.711 osoba, dok je za 1.327 iniciran prestanak privremenog boravka.

Boravak otkazan za 16 stranaca, jedan prinudno udaljen

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Četiri strana državljanina prinudno su udaljena iz Crne Gore u prvih deset dana oktobra u okviru operativno-taktičke akcije „Stranac“ čiji je fokus nadzor zakonitosti njihovog kretanja, boravka i radnog angažmana.
U tom periodu su donijeta 84 rješenja o povratku lica, 113 rješenja o otkazu boravka do 90 dana i tri rješenja o protjerivanju stranih državljana.
- Pripadnici granične policije su u prvoj polovini oktobra realizovali 20 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 11 ciljanih akcija. Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u prvih 10 dana oktobra iznosio 338 - kazali su u Upravi policije.
U istom periodu, tri strana državljanina su smještena u Prihvatilište za strance, a Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto 20 inicijativa za prekid privremenog boravka.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato pet stranih državljana - dodali su u policiji.
Sektor granične policije će, poručuju oni, u saradnji sa nadležnim službama, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti kontrole stranih državljana, u cilju zaštite bezbjednosnih interesa države, te obezbjeđivanja zakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori.

U prvih 10 dana oktobra četiri stranca prinudno udaljena iz Crne Gore, boravak otkazan za 113

Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik! – najprije na hrvatskom, onda na tagaloškom (glavni filipinski jezik) pa potom i nepalskom jeziku, poruka je razvučena preko jumbo plakata koji su odnedavno preplavili Zagreb. Iza te akcije, prema sopstvenom priznanju, stoji Domovinski pokret (DP), junior partner u aktualnoj vlasti, koji na ovaj način nastavlja borbu za afirmaciju hrvatskog jezika među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku po svoju koricu hljeba.
Zapravo, Domovinski pokret sve nas je, kako su sami objasnili, s jedne strane htio podučiti kako – u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – treba izgledati višejezični plakat (najprije natpis na hrvatskom jeziku, a onda svi drugi). Ali, ništa manje važno, poruka bi trebalo da motiviše strane radnike na učenje jezika zemlje u koju su došli, što je prisnažio i ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a:
– Mislim da svi treba da očekujemo od stranih radnika da se maksimalno integrišu u hrvatsko društvo, da poštuju Republiku Hrvatsku, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i običaje, i tu ne vidim apsolutno ništa sporno. Normalno je očekivati od stranog radnika da govori hrvatski jezik i da se ne moramo, kad dođemo u kafić, u taksiju ili prilikom dostave, snalaziti rukama – kazao je ovih dana novinarima na ovu temu ministar Vlajčić, predstavnik iste Vlade, i vlasti, koja ni na koji način nije obavezala istog tog radnika (ili njegova poslodavca) na učenje hrvatskog jezika.
Ni novim Zakonom o strancima, koji je na snagu stupio sredinom marta, niti drugim propisom, kako smo u više navrata pisali, ništa ne obvezuje stranog radnika, ni njegovog poslodavca, da kad jednom iz Nepala, Filipina, Indije ili Kirgistana dođe ovdje, ujedno mora znati/naučiti/svladati barem osnove hrvatskog jezika. A dok je tako, još ćemo dugo "mahati rukama" i pokušati stranim taksistima objasniti gdje treba da nas odvedu.
<h2>Učenje dobrovoljno</h2>
Na takvu pomisao navode, među ostalim, i podaci koje smo zatražili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nakon što je u aprilu 2024. godine, dakle prije godinu i tri mjeseca, u Hrvatskoj uveden sistem vaučera kao oblik podsticanja učenja hrvatskog jezika za strane radnike iz trećih zemalja. HZZ takve kraće, neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance u trajanju od 70 sati, podsjetimo, sufinansira između 50 i 70 odsto, zavisno od veličini firme poslodavca kod kojega je taj radnik zaposlen. Dakle, naša država već poznaje takav sistem podsticanja učenja hrvatskog jezika, ali kvaka je u tome što se on uglavnom temelji na dobrovoljnoj bazi, eventualno "ludoj" potrebi poslodavca da mu radnici znaju barem dvije, tri riječi važne za sektor u kojem rade.
A kad je dobrovoljno – onda su i rezultati takvi. Od početka sprovođenja kursa hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja kroz sistem vaučera, dakle od aprila 2024. do jula ove godine, na učenje našeg jezika prionuo je ravno 171 radnik – pokazuju podaci HZZ-a. Učenje hrvatskog jezika putem vaučera, podsjetićemo i to, zahtijeva i određene preduslove: to je omogućeno samo za radnike iz trećih zemalja kojima je izdata radna dozvola u trajanju od najmanje dvije godine, ali može i onome koji ima odobren boravak u svrhu rada na najmanje godinu dana, i to tek nakon što već godinu dana radi u Republici Hrvatskoj (uz to, putem vaučera hrvatski mogu učiti i naši iseljenici te članovi njihovih porodica, kao i stranci pod privremenom zaštitom).
O koliko je malom broju (171) stranaca iz trećih zemlja koji su u ovom razdoblju odlučili da nauče barem nešto hrvatskog jezika riječ, govore i sljedeći podaci: prema našem Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutano radi oko 135.000 stranih radnika. Prošle godine, prema MUP-ovoj evidenciji, izdato je ukupno 206.529 dozvola za rad i boravak stranim radnicima, od kojih se gotovo 57 hiljada njih odnosi na produženje radnih dozvola. U prvoj polovini ove godine stranim je radnicima izdato 99.118 radnih dozvola, a među njima je 31.557 produženih dozvola za rad.
Dakle, iz cijele te mase hiljada i hiljada produženih dozvola, koje čine rezervoar potencijalnih "učenika"/radnika koji ispunjavaju uslove za učenje hrvatskog jezika putem vaučera, u nešto više od godinu dana uključilo se njih 171.
<h2>Najviše "učenika" iz Nepala i Filipina</h2>
– Od ovog broja dodijeljenih vaučera, u obrazovanje je trenutno uključeno 27 stranih radnika korisnika vaučera, dok je 134 polaznika uspješno završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja polaznika koji su uspješno završili obrazovanje, njih 40 je obrazovanje završilo u 2024. godini – objašnjavaju iz HZZ-a.
Ili, da to prenesemo u jezik novca – u ovom razdoblju HZZ je putem sistema vaučera (sredstva osigurana iz Evropskog socijalnog fonda plus, ESF+) sufinansirao učenje hrvatskog jezika za strane radnike u iznosu od oko 38.000 eura! Skroman iznos, ni blizu, recimo, trošku ozbiljnijeg automobila za nekog ministra.
Slobodna Dalmacija saznaje i odakle dolaze "učenici"/radnici koji na ovaj način uče hrvatski jezik i u kojim su sektorima zaposleni. Programi učenja su, naime, prilagođeni sektorima u kojima su strani radnici zaposleni, i to prije svega u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prehrambenoj industriji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, saobraćaju ili telekomunikacijama.
– Polaznici programa učenja hrvatskog jezika dolaze iz sljedećih zemalja: Nepal, Filipini, Šri Lanka, Ukrajina, Indija, Bangladeš, Kina, Kosovo i Kirgistan. Najviše polaznika dolazi iz sektora prerađivačke industrije (103), a potom iz ugostiteljstva (29), prehrambene industrije (24) te graditeljstva (15) – pokazuju HZZ-ovi podaci, iz kojih je jasno da, na primjer, iz područja zdravstva, saobraćaja ili telekomunikacija nema niti jednog polaznika.
Kad je riječ o gradovima iz kojih dolaze, odnosno u kojima rade ti radnici, najviše ih je – i to jednako, po 53 – iz velikog Zagreba i maloga grada Ivanca u Varaždinskoj županiji, koji ima ukupno manje od 13.000 stanovnika. Slijede Čakovec (19), Rugvica (15), Sisak (12), Čehovec (7), Zabok (6). Split je grad u kojem rade svega tri strana radnika koja su se dosad na ovaj način uključila u program učenja hrvatskog jezika, iz Donjeg Kraljevca ih je dvoje, a iz Zaprešića jedan.
Dakle, iz čitave Dalmacije svega su tri strana radnika iz Splita pokazala interes za svladavanjem našeg jezika! Nesumnjivo, ovaj sistem učenja putem vaučera bilježi ozbiljan krah, čemu djelimično pridonosi i to što preostale troškove koje ne sufinansira HZZ snosi sam radnik, eventualno njegov poslodavac.
<h2>Dođu, ali i brzo odu</h2>
– Očigledno je tim stranim radnicima problem hrvatski jezik. Međutim, drugi je problem taj što su ti ljudi došli da rade u Hrvatsku, ali pitanje je hoće li u njoj ostati, pa zato mnogi i ne žele da troše novac na učenje našeg jezika. Većina tih ljudi radi u pravilu na minimalcu i gledaju kako što prije da odu onamo gdje su plaće veće, počevši od Slovenije, Austrije pa nadalje – komentariše ovaj problem Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, sektora kojem je pomoć stranih radnika prijeko potrebna.
– U poziciji smo da moramo zapošljavati te strane radnike, još ima i dosta aktivnih poziva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za ugostiteljsku djelatnost. Podatak da ih se dosad iz te djelatnosti samo 29 uključilo u programe učenja hrvatskog jezika putem vaučera i jeste me i nije iznenadio. Nisu ti ljudi krivi, razumijemo i njih. Poslodavci svakako mogu imati interes da pošalju te radnike na učenje hrvatskog jezika, ali što kad oni posve sigurno nemaju namjeru da ostanu u Hrvatskoj? Ima slučajeva da su neki od njih došli na radno mjesto, okrenuli se i otišli – prepričava Andrić. 
Ima i prijedlog:
– Kad je u pitanju znanje barem osnova hrvatskog jezika, tu bismo kao država morali biti puno stroži. Ili propisati da se radne dozvole ne mogu izdavati bez položenih barem osnova hrvatskog jezika, ili unutar razdoblja dokad te dozvole vrijede da limitiraju rok do kojega treba savladati program hrvatskog jezika, inače ostaju bez radne dozvole. Ne smijemo više biti ležerni oko ovog pitanja, jer to nisu ni mnoge druge evropske zemlje – nema dvojbi za Eduarda Andrića.

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Osam osoba iz Švedske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i jedan Ulcinjanin uhapšeni su nakon tuče na Maloj plaži i u gradu, a u kojoj je teže povrijeđen Britanac A.A (25).
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je, nakon kraće verbalne rasprave u jednoj diskoteci na Maloj plaži u Ulcinju, državljanin Švedske A.B. (25) fizički napao Amerikanca D.L. (19) i više puta ga udarao šakama u glavu.
- Nakon toga se A.B, zajedno sa saputnicima u vozilu: A.B.(24), S.M. (24) i M.I. (23) iz Švedske, i A.A. (25) iz Velike Britanije, uputio ka apartmanima gdje su smješteni, kada ih je u gradu presrelo više osoba u vozilu i na motociklu, nakon čega je došlo do tuče. Tom prilikom su jedni drugima zadali udarce pesnicama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega je druga grupa lica, od A.B. oduzela vozilo kojim je upravljao i udaljila se u nepoznatom pravcu - kazali su u policiji.
U vozilu je u tom trenutku, prema njihovim riječima, bio novčanik sa oko 500 eura, skupocjeni sat Hublot, zlatni nakit, i četiri mobilna telefona.&nbsp;
- Desetak minuta nakon događaja, policijska patrola je pronašla pomenuto vozilo napušteno na parking prostoru jedne benzinske stanice - dodali su u policiji.
U izvještaju ljekara specijaliste je konstatovano da je A.A. zadobio teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući hitne operativno-tektičke mjere i radnje na terenu, policijski službenici su identifikovali i locirali osumnjičena lica i pronašli vozilo ulcinjskih registarskih oznaka kojim su upravljali, te radi prikupljanja obavještenja, doveli lica: A.S. (21) iz Ulcinja, i američke državljane D.L. (19), E.L. (25) i L.Ć. (20) - naveli su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
- Preduzimajući dalje mjere i radnje iz nadležnosti policije, zbog počinjenog prekršaja iz člana 10 st.2 Zakona o javnom redu i miru, lišeni su slobode: E.L, D.L, L.Ć, A.S, A.B, A.B, S.M, M.I. i A.A. Lica će biti privedena nadležnom sudiji za prekršaje - zaključili su u policiji.

Tuča na Maloj plaži: Uhapšeno osmoro stranaca i jedan Ulcinjanin, Britanac teže povrijeđen

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: stranci