Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. 'ruski zakon' koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“. Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?“. - I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića – poručuje Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>PROGON: Draško Đuranović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>„LISICE“ KAO OMILJENA DEMONSTRACIJA ,,SLOBODE“</h2> Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.&nbsp; - Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim – kategoričan je Šuković. Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?! - Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura - zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori. Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.&nbsp; - I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika – ističe naš sagovornik. Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne - barem još ne - u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.&nbsp; - I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo - da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku – zaključio je Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c" data-rendition-name="original" width="770" height="433" loading="lazy" alt="Darko Šuković"> <figcaption>Darko Šuković(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu. Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES - da neće podržati ovakav zakon. Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite. <h2>OSVETA BIVŠEG DEMOKRATSKOG FRONTA</h2> Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>UTAMNIČEN: Milivoje Katnić(Photo: Radio Slobodna Evropa)</figcaption> </figure>  Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?! &nbsp; Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora. Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez. Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović. Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV. U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu. Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front. - Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija – saopštio je taj zvaničnik.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

ŠUKOVIĆ: Misle li i dalje Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Tag: strani-agenti