Stranka evropskog progresa najoštrije osuđuje otvorene i koordinisane pokušaje zvaničnog Beograda i Budimpešte da političkim pritiscima, uvredama i institucionalnim opstrukcijama uspore evropski put Crne Gore, navedeno je u saopštenju.
Kako ističu, posljednjih sedmica svjedočimo sinhronizovanoj kampanji u kojoj se Crna Gora targetira zato što je, uprkos brojnim izazovima, prepoznata kao predvodnica u procesu evropskih integracija.&nbsp;
- Umjesto da ubrzaju sopstvene reforme, pojedini regionalni lideri biraju staru matricu: ako mi stojimo, neka stoje i drugi. To nije evropski princip. To je politika pokušaja držanja Crne Gore za taoca - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
<h2>Zajednički ulazak je elegantno ime za blokadu</h2>
Kako navode iz SEP-a, ideja „zajedničkog ulaska Zapadnog Balkana u EU“, koju promoviše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u praksi znači jedno: zamrzavanje napretka onih koji su uradili više, kako bi se čekali oni koji nisu uradili dovoljno.&nbsp;
To, ističu, nije solidarnost, to je ucjena.
- Crna Gora nema ni obavezu, ni razlog da plaća cijenu tuđe političke neodlučnosti, selektivne vladavine prava i odbijanja da se uskladi sa evropskom vanjskom i bezbjednosnom politikom - dodaju.
<h2>Uvrede i optužbe nijesu politika nego priznanje slabosti</h2>
Prema njihovim riječima, izjave Ane Brnabić, pune neargumentovanih optužbi i političkog performansa, predstavljaju pokušaj da se institucionalni i reformski uspjeh Crne Gore kriminalizuje bez dokaza, kako bi se zamaglila činjenica da je upravo Crna Gora danas „apsolutni šampion“ u integracijama.
- Kada nestanu argumenti, ostaju uvrede. Kada nema reformi, poseže se za spinom - naveli su iz oce stranke.
<h2>Mađarski veto, privatizacija evropske politike</h2>
Posebno, ističu, iz SEP-a zabrinjava uloga Mađarske, koja koristi mehanizme EU ne radi zaštite evropskih vrijednosti, već za servisiranje bilateralnih i političkih savezništava. Blokiranje zaključaka kojima se prepoznaje napredak Crne Gore nije principijelan stav nego zloupotreba prava veta u funkciji unutrašnjih i regionalnih političkih interesa.
- Takvo ponašanje direktno potkopava kredibilitet politike proširenja i šalje opasnu poruku da napredak ne zavisi od reformi, već od političkih veza - ističu iz SEP-a.&nbsp;
<h2>Poruka SEP-a: Crna Gora ide dalje</h2>
- Crna Gora neće stati. Neće čekati. I neće dozvoliti da njen evropski put bude kolateralna šteta tuđih izbora. Evropske integracije nijesu regionalna kvota, već individualni proces zasnovan na rezultatima. Ko ispunjava uslove – napreduje. Ko ne ispunjava – stoji. Sve drugo je negacija same ideje Evropske unije.Stranka evropskog progresa jasno poručuje: Crna Gora pripada Evropi po vrijednostima, po opredjeljenju i po rezultatima. I do Evropske unije će stići: bez dozvole Beograda, bez veta Budimpešte i bez čekanja bilo koga ko je odlučio da stoji u mjestu - zaključuju iz SEP-a.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SEP: Crna Gora neće biti talac tuđih zastoja i tuđih političkih obračuna

Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković ocijenio je u Zagrebu da je Crna Gora nikada nije bila bliža Evropskoj uniji, ali i da nikada u potezima dijela vlasti nije bilo više neevropske politike te da vjeruje da će u susret izborima 2027. jačati suverenistička, građanska i evropska politička opcija.
- Ja kada na ovu temu (EU integracije) govorim u Crnoj Gori, kažem da nas je Evropska unija uzela u naručje i nosi nas intenzivno ka svom članstvu i sada je samo pitanje da Crna Gora ne ispadne iz toga naručja. A vrlo često smo na ivici ispadanja, skoro svakog dana smo na ivici ispadanja. … Nikada nijesmo bili bliže Evropskoj uniji, a nikada više neevropske politike nijesmo imali u Crnoj Gori i to od strane većine koja konstituiše današnju vladu, većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine - kazao je Marković na regionalnoj konferenciji Diplomatska i politička pitanja u međunarodnim odnosima, koju je u Zagrebu organizovao Fakultet političkih znanosti.
Govoreći na konferenciji kao jedan od panelista na prvoj panel diskusiji „Regionalni diplomatski odnosi – izazovi i perspektive“ rekao je da su do 2020. dobrosusjedski odnosi bili jedno od važnih obilježja crnogorske državne politike.&nbsp;
- Crna Gora je u tom periodu bila stabilna ne samo unutar svojih granica, Crna Gora je sa svojom spoljnom politikom i odnosima sa susjedima emitovala stabilnost i dobre odnose u regionu. To je bila jedna od glavnih karakteristika naše politike, pored onoga što su bile naše unutrašnje vrijednosti: skladni etnički i multikonfesionalni odnosi među različitim strukturama nacionalnim i vjerskim. Danas Crna Gora nema dobre odnose, gotovo ni sa jednom zemljom u svom okruženju - naveo je Marković.
Među unutrašnjim izazovima pomenuo je da još nijesu popunjeni Sudski i Tužilački savjet, te da nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
- Tako da sam zaista zabrinut sa tim što imamo unutra kao nacionalnu politiku aktuelne vlasti. Ali vjerujem da se, u susret izborima 2027. godine, može dodatno snažiti i građanska, i evropska, i suverenistička snaga i da možemo 2027. godine dati odgovor i na ove unutrašnje izazove i evropsku perspektivu učiniti neupitnom - zaključio je Marković.

Marković: Crna Gora nikada bliža EU, ali i nikada više antievropske politike vlasti

Dok se Ministarstvo javnih radova i lokalna uprava u Bijelom Polju međusobno prepucavaju i traže krivce za nedostavljanje projekata, upirući prstom jedni u druge, mi iz Stranke evropskog progresa poručujemo da još uvijek nije kasno da se stvari isprave - poručio je predsjednik Opštinskog odbora te partije Admir Mustajbašić.
Bijelo Polje, podvlači on, ne smije biti talac birokratskih propusta i političkih razlika.
- Još postoji način da se projekti našeg grada nađu u kapitalnom budžetu, i to amandmanskim djelovanjem svih poslanika iz Bijelog Polja, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju. Moramo da pokažemo da znamo da se ujedinimo kada je u pitanju interes našeg grada - poručio je on.
Ne treba im, kaže, nova epizoda međusobnih optužbi - već serija pametnih poteza.
- Pozivamo sve bjelopoljske poslanike - i iz vlasti i iz opozicije, da sjednu za isti sto i amandmanima isprave ono što je, ako jeste, propušteno u administraciji. To je jedini pravi test - ko zaista misli dobro svom gradu, a ko se samo deklarativno zalaže za to - naveo je Mustajbašić.
Vrijeme je, cijeni on, da se spusti lopta.
- Da se zaborave sujete i da se izborimo za fer odnos prema gradu koji zaslužuje mnogo više. Stranka evropskog progresa vjeruje da Bijelo Polje može i mora biti primjer jedinstva, a ne novih podjela. Ako se bude timski djelovalo još se može izboriti da naši projekti uđu u kapitalni budžet. Bijelo Polje i naši sugrađani moraju biti iznad svih naših razlika - naglasio je on.
To je, dodaje, poruka koju očekuju i oni koji su ih birali. 
- I oni koji će nas birati sjutra - zaključio je Mustajbašić.

Mustajbašić: Još postoji način da se projekti Bijelog Polja nađu u kapitalnom budžetu, moramo pokazati da znamo da se ujedinimo

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori nije realna slika stanja, ali taj Izvještaj treba prihvatiti i cijelo društvo bi trebalo da se posveti članstvu u Evropskoj uniji kao ključnom cilju - ocijenio je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
To je, cijeni on, velika prilika za Crnu Goru, bez obzira na naše unutrašnje probleme.
- Koji su svakodnevni, koji su ozbiljni, koji su sistemski, politički i demokratski, cijelo društvo bi se moralo skoncentrisati ka tom ključnom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji - kazao je Marković u intervjuu Televiziji Nova Crna Gora.
On je ocijenio da je Izveštaj pozitivan prije svega iz geopolitičkog interesa koji &nbsp;ovom trenutku imaju i Evropa i čitav zapadni demokratski svijet. Dodao je da s druge strane vidimo da nijesmo dovoljno napredovali gotovo ni u jednoj oblasti važnoj za Evropsku uniju – vladavini prava, finansijskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, demokratskim slobodama.
- Cilj da do 2028. godine ispunimo sve obaveze u preostalim poglavljima i tako ispunimo sve uslove za zatvaranje poglavlja je nemoguće dostići. Međutim, ovdje je jedina dobra stvar što Evropska unija to želi po svaku cijenu i spremna je da zažmuri na naše nedostatke - kazao je Marković.
U poglavlju 27 mi, kaže, praktično nijesmo radili ništa.
- Na svakom pitanju koje se tiče toga poglavlja, mi ne idemo naprijed nego stagniramo i proizvodimo probleme, kao što je ovaj slučaj sa kolektorom za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vidjeli smo juče jednu diplomatsku izjavu ambasadora Evropske unije ovdje koji kaže da očekuje da to bude riješeno, jer ako ne bude riješeno, to može biti ozbiljan problem. I kad je u pitanju pravosuđe, i kad je u pitanju tužilaštvo, imamo ozbiljne probleme. Imamo politizaciju izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Vidjeli ste jedan agresivan, neprihvatljiv stav predsjednika parlamenta prema tužilačkoj organizaciji, koji je zaista nedemokratski i direktno obezbjeđuje ili trasira upliv politike u rad tužilaštva - naveo je on.
I ovako, kaže, ima ozbiljne probleme u pogledu ocjena javnosti i o njegovoj profesionalizaciji i neselektivnosti.
- Ali kada imate situaciju da predsjednik parlamenta onako komunicira sa vrhovnim državnim tužiocem, šaljemo onakve poruke, onda smo mi zaista u problemu. To nije evropski. To je daleko od onoga što je evropsko ponašanje i što je evropski interes - kazao je Marković.
Dodao je da se u Izvještaju govori o našoj ekonomiji kao ranjivoj, o politici javnih finansija kao neodrživoj i prvi put nakon nekoliko godišnjih izvještaja da zvaničnici današnje vlasti konstantno napadaju ili atakuju na novinare i na kritičke medije i da to čine čak direktno nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti.
Valja, smatra on, uz to imati u vidu da potpredsjednica EK Kaja Kalas kao godinu proširenja pominje 2030, što znači da sada 2028. godina nije i sigurna, a komesarska Marta Kos najavljuje novi model ulaska kroz „probno članstvo“.
- Evropska unija više ne želi članice koji im prave problem unutar same Unije sa aspekta vrijednosnih principa na kojima funkcioniše Evropska unija. To je znači uticaj trećih strana, prije svega Ruske - ocijenio je Marković.
To je, kaže, direktna poruka Crnoj Gori, dijelu vlasti koji više preferira ovdje interese trećih strana nego naš sopstveni interes i kada je u pitanju procesu učlanjenja u Evropsku uniju.
- Direktno se misli na dio vlasti koji ovdje jasno i neskriveno, a to je Koalicija za budućnost Crne Gore i njeni koalicioni partneri, koji jasno promovišu ovdje ruski geopolitički interes - zaključio je Marković.

Marković: Izvještaj EK nije realna slika stanja, cijelo društvo treba da se koncentriše na integraciju u EU

U Crnoj Gori je obuka za vozačku dozvolu B-kategorije danas postala luksuz koji mnogi građani teško mogu priuštiti, saopšteno je iz SEP-a.
- Cijene obuke koje se kreću do 1.000 eura gotovo su jednake prosječnoj mjesečnoj plati. Za mnoge mlade, učenike i nezaposlene, sticanje vozačke dozvole postalo je finansijski nedostižno. A bez vozačke dozvole, šanse za posao, naročito u privredi, znatno su ograničene- navode u saoopštenju.
Crna Gora je, dodaju, država u kojoj je obuka u auto školama među najskupljima u regionu.
- U Sjedinjenim Državama situacija je sasvim drugačija. Tamo kurs vožnje košta oko 13 odsto mjesečnog prihoda prosječnog domaćinstva. Drugim riječima, polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori višestruko je skuplje u odnosu na životni standard nego u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta- kazali su iz SEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da je uvođenjem novih pravilnika o auto-školama i ispitnim procedurama država povećala formalne zahtjeve, ali bez uvođenja socijalnih mjera koje bi zaštitile građane sa nižim primanjima.
- Dakle - pristupačnost vozačkog ispita drastično je smanjena. Na taj način, mladi ljudi i porodice sa skromnijim prihodima ostaju bez mogućnosti da steknu osnovno pravo na mobilnost kao preduslov mogućnosti za posao- kažu iz SEP-a.
Pored toga, kako ističu, neophodno je uvesti veću transparentnost u radu auto-škola, objavljivati cijene, strukturu troškova i statistiku prolaznosti, kako bi građani mogli da biraju na osnovu kvaliteta, a ne samo cijene.
- Prije svake nove izmjene propisa, stručna javnost poziva da se uradi procjena uticaja na cijene i pristupačnost obuke, uz uključivanje potrošačkih organizacija i omladinskih savjeta. U zemlji u kojoj mobilnost znači pristup poslu, obrazovanju i zdravstvu, vozačka dozvola ne bi smjela biti luksuz. Nažalost ona to u Crnoj Gori danas jeste- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Dvije noći zaredom Podgorica liči na grad pod opsadom u kojem je svaka sigurnost upitna i ugrožena. Razočaravajuće djeluju slike uniformisane policije koja naporno i sa mukom pokušava da uspostavi javni red i mir za sve građane Podgorice - ocijenili su u Stranci Evropskog progresa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6732%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-u-siti-kvartu-grupa-mladica-uzvikuje-turci-napolje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok su šokirani građani sa svojom djecom bježali u stanove policija se, kažu oni, pridružila patroliranju onih koji su odlučili da preuzmu ulogu policije i institucija pravde.
- Što je nedopustivo. Njen apel za smirenost je u stvari priznanje nemoći i da je država izgubila kontrolu. Policija čeka instrukcije ministra i Vlade, a građani vide da danas u Crnoj Gori nema ni ministara kojima je red i bezbjednost posao i obaveza, ni Vlade koja je odgovorna za unutrašnju i vanjsku politiku - naveli su u SEP.
Istakli su da je u sjenci ovih događaja u nikšićkoj bolnici, prema tvrdnjama porodice, nemarom zdravstvenog sistema preminula &nbsp;zdrava beba.
- Ovi, a i mnogi drugi događaji kojima svjedočimo ovih dana, potvrda su potpunog kolapsa institucija gdje niko ne odgovara a ljudski životi ništa ne vrijede. Umjesto hitne sjednice Vlade i mjera utvrđivanja odgovornosti kqo i mjera koje će obezbijediti stabilan javni red i mir i sigurnost svakom građaninu ona na telefonskoj sjednici uvodi zemlju u novu krizu i međunarodne konflikte - naveli su u SEP.
Crna Gora danas, cijene oni, nije sigurna, nije pravedna i nije uređena zemlja.
- Na ulicama su palice onih koji ne smiju da ih nose i patrole nemoćne policije umjesto vladavine zakona. Ova Vlada nema više autoritet. Nema povjerenja, nema odgovornosti, nema reda. I zato Vlada mora podnijeti ostavku - zaključili su u SEP.

SEP: Država na koljenima, Vlada mora podnijeti ostavku

U Bijelom Polju je održana konstitutivna sjednica Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa (SEP).&nbsp;
Na sjednici koja je protekla u duhu jedinstva i jasne vizije evropske budućnosti Crne Gore i Bijelog Polja za predsjednika Opštinskog odbora je izabran Admir Mustajbašić koji je ranije obavljao niz važnih funkcija u političkom i društvenom životu.
- Stranku evropskog progresa u Bijelom Polju čini tim energičnih i posvećenih ljudi koji vjeruju u pošten rad, evropske vrijednosti i napredak našeg grada i države - saopšteno je iz te partije.
Na sjednici su analizirane trenutne ekonomske, socijalne i političke prilike u Bijelom Polju i Crnoj Gori.&nbsp;
Konstatovano je da su u prethodnih pet godina i Bijelo Polje i cijeli Sjeverni region zanemareni od strane aktuelne vlasti i da za to vrijeme nije pokrenut niti jedan razvojni projekat dok su ranije započeti projekti, koji su bili od ogromnog značaja za Bijelo Polje, kao što su skijalište na Bjelasici i Đalovića pećina, totalno obustavljeni čime je nanijeta neprocjenjiva šteta Bijelom Polju.&nbsp;
- Posebno zabrinjava odlazak mladih jer su izgubili perspektivu i nadu u bolju budućnost. Kroz svoj program za Bijelo Polje i Sjever u susret predstojećim izborima ponudićemo konkretna rješenja za oporavak i održivi razvoj - kazali su u SEP-u.
Poručuju da Stranka evropskog progresa nastavlja da jača svoje strukture širom Crne Gore, okupljajući one koji žele modernu i naprednu državu.

Formiran Opštinski odbor SEP-a u Bijelom Polju, na čelu Admir Mustajbašić

Podaci o masovnim zloupotrebama subvencija za putovanja osoba sa invaliditetom, koji su ovih dana dospjeli u javnost, još jednom pokazuju koliko je postojeći zakon manjkav i podložan manipulacijama. Kada jedna opština, poput Rožaja, u jednom mjesecu prijavi preko 10.000 putovanja, uglavnom ka istoj destinaciji – Herceg Novom, jer je najudaljenija i za nju se refundira najveći iznos – jasno je da se ne radi o izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ozbiljno pustoši državni budžet, kazao je Admir Mustajbašić iz Stranke evropskog progresa (SEP).
Stranka evropskog progresa izražava duboku zabrinutost zbog ovakve prakse, koja ne samo da narušava kredibilitet socijalne politike, već, kaže Mustajbašić, direktno šteti poštenim korisnicima koji ne učestvuju u manipulacijama.&nbsp;
- Trenutni sistem omogućava neprovjerljive isplate, dok stvarne potrebe osoba sa invaliditetom ostaju zanemarene - naveo je Mustajbašić.
Zbog toga su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da hitno pristupe izmjeni Zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom.
- Naš prijedlog je konkretan i jasan: Ukinuti postojeće subvencije za putovanja, koje se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, a ta sredstva preusmjeriti na povećanje dodatka za tuđu njegu i pomoć sa 97,69 eura na najmanje 150 eura mjesečno. Na taj način bi svi korisnici bili obuhvaćeni podjednako i pravedno, bez prostora za manipulacije, a država bi ostvarila efikasniju, odgovorniju i humaniju socijalnu politiku - istakao je Mustajbašić.
Prema njegovim riječima, ovakva promjena bi imala i praktične koristi za sistem – značajno bi se smanjio obim poslova u centrima za socijalni rad, koji su već hronično preopterećeni.
- Zaposleni u centrima svakodnevno se suočavaju sa nizom ozbiljnih izazova iz oblasti porodične, dječje i socijalne zaštite a uklanjanjem ovakvih administrativno zahtjevnih i često problematičnih procedura, stvorio bi se prostor da se njihov rad fokusira na suštinske potrebe korisnika i kvalitet pruženih usluga - istakao je Mustajbašić.
On podsjeća da je Crna Gora po Ustavu zemlja socijalne pravde i poručuje da ne smijemo dozvoliti da se pravo na pomoć zloupotrebljava, dok oni koji stvarno trebaju podršku ostaju uskraćeni.
- Stranka evropskog progresa ostaje posvećena borbi za socijalnu pravdu, zaštitu javnih sredstava i jednak tretman svih građana, a posebno ranjivih grupa i onih kojima je pomoć najpotrebnija - zaključio je Mustajbašić.

SEP: Stati na put malverzacijama, povećati dodatak za tuđu njegu i pomoć OSI

Stranka evropskog progresa je na jučerašnjoj sjednici koordinacionog tijela utvrdila plan aktivnosti i političkog djelovanja kao pripremu za objedinjene lokalne i parlamentarne izbore koji će uslijediti, saopšteno je iz ove partije.
Ističu da je blagovremena priprema infrastrukture u gradovima osnov još snažnijeg i organizovanijeg djelovanja stranke.
- Paralelno, formirane su programske političke komisije i radna tijela, radi pravovremenog praćenja stanja u društvu i djelovanja u pravcu potreba građana, privrede i države u cjelini - navode u SEP.
Primarni cilj Stranke evropskog progresa, pored ispunjavanja obaveza evropske integracije, je, kako navode, "da se zaustavi institucionalno i državno propadanje Crne Gore, uz promjenu neodgovorne vlasti u prvoj narednoj izbornoj prilici".

SEP utvrdila plan aktivnosti u pripremi za lokalne i parlamentarne izbore

Zabrinjava slučaj današnjeg napada na ljekare kotorske Bolnice. Pozivam nadležne da ispitaju ovaj slučaj i preduzmu hitne mjere zaštite zaposlenih u zdravstvu, poručila je Jelena Knežević, ljekarka u KCCG, odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Podgorice.
Ovakvi slučajevi, kazala je Knežević, zavređuju reakciju na najvišem nivou Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja.
- Ne smijemo dopustiti da su nam bolnice nezaštićene, kao što se nesigurnost osjeća u školama i javnom prostoru- poručila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zdravstveni radnici s pravom zabrinuti za svoju bezbjednost

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: stranka-evropskog-progresa