Skupština Crne Gore je na današnjoj sjednici izabrala dvotrećinskom većinom Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda.&nbsp; Glasalo je 65 poslanika, 61 je bio za, a 4 su bila uzdržana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c" data-rendition-name="original" width="919" height="510" loading="lazy" alt="Glasanje za Nikolu Mugušu"> </figure>  Za prijedlog predsjednika Crne Gore Predraga Krstonijevića glasalo je 25 poslanika, dok je 20 bilo udržano, što je bilo nedovoljno za njegov izbor u prvom krugu. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon 30 dana sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49). Dr Nikola Mugoša položio je zakletvu za sudiju Ustavnog suda u Skupštini. Podsjećamo, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, 29. novembra, uz podršku vlasti i opozicije, predložio nekadašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora, dok je jedan bio uzdržan. Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Ustavni sud je 26. juna obavijestio Milatovića da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra.&nbsp; Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik je Milatović je 1. jula javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata, među kojima su, pored Krstonijevića, bili Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić i Elvis Duraković. Predsjednik je, potom, 3. decembra Skupštini uputio prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević, sudija Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović u Skupštini. Iz Kabineta predsjednika nedavno su poručili da je kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore. T.K. B.M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Skupština izabrala Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević nije prošao u prvom krugu

U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak čak četiri sjednice, a poslanici će se, pored ostalog, izjasniti o prijedlogu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Matični skupštinski odbor predložio je za sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, dok je Predrag Krstonijević kandidat predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poslanici će raspravljati i o predlogu za člana Savjeta Centralne banke, prijedlogu za razrješenje ministra sporta Dragoslava Šćekića, kao i o prijedlogu za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Poslanici danas o kandidatima za sudije Ustavnog suda i razrješenju Šćekića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je na današnjoj sjednici Skupštine da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Predsjednik Milatović je u Skupštini Crne Gore rekao da je 1. jula 2025. godine raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, u skladu sa zakonom, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata.
 Milatović je rekao da su se na javni poziv prijavili su se sljedeći kandidati: Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić, Elvis Duraković i Predrag Krstonijević.
Svi kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, a predsjednik je obavio razgovore sa njima.
Odlučio je da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović.

500x500

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Zbog političkih ratova prethodnih godina mnogo kvalitetnih pravnika nije dobilo priliku da znanje pokaže u Ustavnom sudu. Sve partije su kandidate unaprijed označavale kao "naše" i "njihove". Tako nijesmo dobili uvijek najstručnije, kazao je nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Janović.
- Vrijeme je da uprkos svim neslaganjima pomognemo Crnu Goru na putu ka EU i pokažemo kako možemo zajedno zarad višeg cilja- poručio je Janović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F2005625948163731587%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2005625948163731587%7Ctwgr%5E1188bfece040bde1535ea574df500da6f31665dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Janović: Političke podjele uskratile Ustavnom sudu najstručnije kadrove

Premijer Milojko Spajić pozvao je za danas predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, a početak konsultacija zakazan je za 11 časova.
&nbsp;- Izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji- navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade.

Premijer zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da podržava stav premijera Milojka Spajića da je Crna Gora najnapredniji kandidat i da bi proces evropskih integracija morao da zavisi od tempa reformi.
Milatović je to kazao na zajedničkoj pres konferenciji sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom na Cetinju, upitan da prokomentariše najavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će predložiti da zemlje Zapadnog Balkana uđu zajedno u EU.
Kako prenosi portal Vijesti, Milatović je dodao da se Spajić “integracijama mogao baviti kada se glasalo o sudijama Ustavnog suda”.
&nbsp;- Volio bih da istu dozu posvećenosti koji sam vidio u tvitu (Spajića) vidim i u Vladi. Na nama je trenutno odgovornost i očekujem da naredne godine premijer, kada su evropske integracije u pitanju, nema većeg prijatelja od predsjednika- rekao je Milatović.
Na pitanje da li bi mještani Botuna trebalo da prihvate ponudu Vlade u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Milatović je kazao da ne može komentarisati šta je bilo na Vladi, ali da je to pitanje opteretilo javnost i da treba doći do rješenja.
&nbsp;- Pojedini politički akteri su dovodili u zabludu stanovnike Botuna i Zete. Mislim da sam jedan od rijetkih koji nije lagao građane i gradonačelnika Podgorice- rekao je Milatović.
On nije htio da precizira o kojim akterima je riječ, ali je rekao da se radi o "predstavi koja je režirana sa određenim ciljevima".

Milatović: Kad su EU integracije u pitanju Spajić nema većeg prijatelja od mene

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koje mora ispunjavati i opšte uslove za rad u državnom organu.
Na Javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju, e-mail adresu i kontakt telefon.
Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu: uvjerenje o državljanstvu, ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ovjerena fotokopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja, ovjerena fotokopija uvjerenja o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili položenom pravosudnom ispitu, uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu.
Prijavu na Javni poziv, sa potrebnom dokumentacijom, kandidati dostavljaju na adresu: Predsjednik Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 12, Podgorica, sa naznakom: „Za Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda“.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda je korak naprijed, ali nedovoljan, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- To što nije uzabrana kandidatkinja Mirjana Vučinić koju je on predložio smatra da je bio rezultat partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu, ali hvala svima koji su glasali za nju. &nbsp;Ona je jedini kandidat koji je dobio široku podršku i iz pozicije i opozicije- kazao je predsjednik.
Posebno se &nbsp;zahvalio poslanicima PES-a koji su se, kako ističe, izdigli iznad malih partijskih interesa i pokazali odgovoran stav prilikom izbora.
- Sada ćemo u ponovne konkurse. Ja sam priveo kraju konkurs i do kraja ove sedmice ću predložiti Skupštini kandidata za sudiju US umjesto sutkinje Desanke Lopičić- izjavio je Milatović.
Što se tiče &nbsp;konkursa koji juče, na kraju, nije realizovan izborom sudije, do kraja sedmice će raspisati novi, kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Do kraja sedmice ću predložiti kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Lopičić

Poslije neuspjeha u izboru sudija Ustavnog suda, ključno bi bilo da na novim konkursima za sve pozicije u oblasti vladavine prava imamo izuzetne kandidate, one kojima će obnašanje najviših državnih funkcija biti vrhunac bogate karijere, a ne one koji ispunjavaju minimalne kriterijume, ocjenjuje u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
U tom smislu se, kako ističe, nada da će se, uprkos veoma lošim iskustvima kvalitetnih kandidata u dosadašnjim procesima - više izvanrednih ljudi prijaviti na konkurse.
- Jer je opšti društveni interes da institucije iskorače iz trenutnog stanja i daju zamajac finalizovanju pregovora sa Evropskom unijom- podvlači sagovornica Antene M.
Kako naglašava, odgovornost za kreiranje ambijenta koji bi ohrabrio najbolje stručnjake da služe javnom interesu, u neuslovnim institucijama - ali zato što je poseban društveni trenutak, je na vlasti.
- Imamo dva krupna, povezana problema: kako privući kvalitetne ljude i kako privoljeti političke partije, koje preferiraju podobne, a ne izuzetne, da ih stvarno izaberu- ukazuje Bajramspahić.
Najbolji kandidati, navodi sagovornica Antene M, nemaju povjerenja da će proces biti fer i najčešće su u pravu.
- Prijava za odgovoran posao ne treba da bude “minsko polje” jer je opšti interes meritokratija, a ne vladavina prosječnih i nezadovoljavajućih- izričita je Bajramspahić.
Ako Crna Gora ne bude društveno afirmisala svoje najkvalitetnije ljude, bez obzira na njihova politička uvjerenja, sagovornica Antene M poručuje da će cijenu lošeg političkog sistema plaćati cijelo društvo.
- Više puta sam upozoravala da će se PES-u obiti o glavu nadmen pristup kojim su pokušavali da proguraju svoje kandidate, uvjereni da ostali nemaju drugu opciju osim da prihvate ono što im se servira. To se potvrdilo, ali ne očekujem da će iko snositi odgovornost. U narednim mjesecima Skupština Crne Gore mora ostati fokusirana na preostala imenovanja, uključujući, ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Nakon neuspjeha u izboru sudija US, ključno ohrabriti izuzetne kandidate da se prijave za pozicije u oblasti vladavine prava

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja izbor jednog sudije Ustavnog suda, Jovana Jovanovića, ali izražava žaljenje zbog propusta da se izaberu i predložene kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović, iako su ispunjavale sve uslove za izbor. Istovremeno, iz ove organizacije podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija.
&nbsp; 
- Skupština u istorijski važnom trenutku odlučivanja o pridruživanju države Evropskoj uniji nije pokazala potreban nivo odgovornosti u pogledu popunjavanja Ustavnog suda, institucije koja predstavlja posljednju branu vladavine prava. Taj sud i dalje neće moći da odlučuje u punom sastavu, što će ozbiljno uticati na njegovu efikasnost. Podsjećamo da je kod tog suda u radu 2135 predmeta, od toga 1797 ustavnih žalbi, te da je postojećih četvoro sudija moglo da riješi samo one predmete oko kojih postignu konsenzus- ukazali su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp; 
Dodatno ih zabrinjava i to što sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe krajem ove godine (iako je još u junu 2024. ispunila uslove za penziju i funkcija je tad morala da joj prestane), a predsjednik još nije predložio kandidata koji bi je zamijenio. Prema tome, naglašavaju da je izbor još jednog potrebnog sudije do kraja godine &nbsp;neizvjestan.
&nbsp;Napominju da se zbor novih kandidata na predlog skupštinskog Odbora ne može se očekivati prije marta ili aprila naredne godine.
&nbsp;- A imajući u vidu tretman kandidata u izbornom procesu, kojima poslanici zamjeraju to što ne ispunjavaju nepropisane uslove (pravosudni ispit) ili to što kao advokati zastupaju klijente koji poslanicima nisu po volji, veliko je pitanje ko bi se u takvim okolnostima prijavio za tu funkciju, a da nije partijski kandidat, spreman na takav "partijski" tretman- kazali su iz HRA. &nbsp;&nbsp;
&nbsp;Podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;- Ovakva situacija očigledno ne narušava samo zaštitu ustavnosti i ljudskih prava, već dovodi u pitanje i napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji- zaključili su iz HRA.

HRA: Neuspjeh u popunjavanju Ustavnog suda ugrožava zaštitu ljudskih prava i put ka EU

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: sudije-ustavnog-suda