Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić donijela je Plan potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore za period od tri godine.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, Planom se utvrđuje ukupan broj pripravnika koji se mogu primiti na stručno osposobljavanje u sudovima tokom 2026, 2027. i 2028. godine, u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta u stručnom osposobljavanju mladih pravnika i jačanja kadrovskih kapaciteta sudova.
Prema usvojenom Planu, broj pripravnika koji se mogu primiti u sudove na nivou Crne Gore u navedenom trogodišnjem periodu iznosi 110, raspoređenih po sudovima u skladu sa njihovim kadrovskim potrebama i organizacionim kapacitetima.
- Broj pripravnika određen je na osnovu broja sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim, višim, Privrednom i Upravnom sudu Crne Gore, po pravilu jedan pripravnik na troje sudija, u skladu sa važećom Odlukom o broju sudija u sudovima, kao i sistematizacijom radnih mjesta u sudovima - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Naglašeno je da Plan ne predstavlja podatak o trenutnom nedostatku pripravnika u sudovima, već okvirni i planski broj pripravnika koji se mogu sukcesivno primati u sudove tokom naredne tri godine, putem javnih oglasa, shodno zakonu i potrebama sudova.
- Plan je donijet u skladu sa članom 6 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, a u periodu njegovog važenja biće raspisivani javni oglasi za prijem pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore. Plan ostaje podložan izmjenama u slučaju promjene okolnosti koje su bile osnov za procjenu potrebnog broja pripravnika - poručuju iz Vrhovnog suda.
Donošenjem ovog Plana, kako je rečeno, Vrhovni sud nastavlja da doprinosi unapređenju sistema stručnog osposobljavanja i jačanju efikasnosti i kvaliteta rada sudova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vrhovni sud: Planiran prijem do 110 pripravnika u sudove u naredne tri godine

Jačanje efikasnosti i transparentnosti sudova u sjevernoj regiji, uz unapređenje uslova za rad i obezbjeđivanje jednakog pristupa pravdi za sve građane, zaključak je sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa predsjednikom i sudijama Višeg suda u Bijelom Polju, predsjednicima osnovnih sudova u Bijelom Polju, Beranama, Kolašinu, Plavu, Pljevljima i Rožajama i Suda za prekršaje u Bijelom Polju.
Na sastanku je dogovoreno da se dodatno unaprijedi primjena procesnih mehanizama kojima se skraćuje trajanje sudskih postupaka, naročito u radu drugostepenih sudova prilikom odlučivanja o pravnim ljekovima. Posebno je istaknuto očekivanje građana da se njihovo pravo na suđenje u razumnom roku dosljedno obezbijedi u svim sudovima.
Pavličić je tokom diskusije ukazala na izazove u kadrovskim resursima sudova na sjeveru i zatražila nove informacije o aktuelnom stanju efikasnosti i prepoznatim problemima u njihovom radu. Istakla je da je posjeta Bijelom Polju podrška daljem radu sudija i sudske administracije u ovoj regiji. Podsjetivši da je prošla godina od njenog izbora, naglasila je da, kao jedan od prioriteta svog mandata, vidi uspostavljanje snažne i kontinuirane saradnje sa svim sudovima u Crnoj Gori.
Govoreći o ulozi predsjednika sudova, Pavličić je podvukla važnost njihovog aktivnog rukovođenja, praćenja rada sudske uprave i pravovremenog planiranja. Predsjednici sudova pozvani su da blagovremeno pripreme planove rada za narednu sudijsku godinu, u cilju jačanja principa nezavisnosti, odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti sudske vlasti.
Kao pozitivan primjer, predsjednica je istakla praksu Vrhovnog suda Crne Gore u rješavanju starih predmeta i ukazala na značaj njegove uloge u konsolidaciji sudskog sistema.
- Predsjednici sudova sjeverne regije ukazali su na problem nedostatka policijskog obezbjeđenja u sudskim zgradama i izrazili očekivanje da će se ovo pitanje sistemski riješiti u najkraćem roku, kako bi se obezbijedila puna sigurnost zaposlenih i stranaka u postupku - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Tokom sastanka u Višem sudu u Bijelom Polju istaknuto je da sudnice ovog suda posjeduju savremenu opremu i u potpunosti zadovoljavaju tehničke i procesne standarde, što predstavlja važan preduslov za efikasno, profesionalno i transparentno sudsko postupanje. Savremena sudska infrastruktura doprinosi kvalitetu pravde koja se isporučuje građanima i jača povjerenje javnosti u rad pravosuđa.
- Na kraju sastanka konstatovano je da se sudstvo u ovoj regiji profesionalizuje, što potvrđuje posvećenost jačanju sudske vlasti i obezbjeđivanju ravnopravnog pristupa pravdi svim građanima Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.

Pavličić: Jačanje sudske efikasnosti i podrška sudovima sjeverne regije

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan je zadatak pravosuđa, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.
Ona je, na konferenciji posvećenoj unapređenju odnosa sudova sa javnošću, koju su organizovali Vrhovni sud i AIRE Centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici, naglasila da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima.
Pavličić je istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta.
– Povjerenje građana u pravosuđe ne gradi se preko noći, ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas – dodala je Pavličić.
Ona je navela da je, uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno bolja.
Pavličić je rekla da se odgovori na medijske upite pružaju pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, ali, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je, kako je saopšteno, ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
– Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti – naveo je on.
Iz Vrhovnog suda su kazali da je, uoči konferencije, održan sastanak Pavličić i Makmanusa, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
Kako su kazali, razgovarano je o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenja građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti, uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
– Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima – navodi se u saopštenju.
Na sastanku je zaključeno da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti.
– Sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer povjerenje javnosti predstavlja najveću presudu koju pravosuđe može da dobije – poručeno je na sastanku Pavličić i Makmanusa.

Bolja komunikacija sa javnošću u središtu reforme sudova

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, u dopisu koji su dostavili preko advokata Nikole Tomkovića.
- Pritvorenici spuškog zatvora obavještavaju javnost i Komitet za za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT), preko advokata Nikole Tomkovića, da sporazumi koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa prisutnim predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo, već naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije - naveli su oni.
Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada, kažu, traju dva puta po 30 minuta u toku dana.
- U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježen vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu.
Advokati, kažu, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom a nekada zbog prevelike gužve odustanu i ne obave posjetu klijentu.
- Zdravstvena služba nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi - dodali su pritvorenici.
U sobama se, kažu, dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti.
- A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko niste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu.
Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više.
- U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici.
Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu.
U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk.
- Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.
- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Pritvorenici u Spužu ponovo najavljuju generalni štrajk: Situacija je još teža i gora nego ranije

Povodom današnje prijave da je postavljena eksplozivna naprava u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i učestalih prijava ovakvog sadržaja a čiji je krajnji cilj motivisan odlaganjem i prekidanjem suđenja, dominantno od strane pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, Uprava policije će donijeti Plan hitnih preventivnih mjera na podizanju nivoa bezbjednosti u ovim objektima, saopšteno je iz policije.
Cilj je, kako su rekli, da se onemogući, odnosno osujeti namjera osoba koje na ovakav način izazivaju uznemirenost javnosti i destruktivno djeluju na organe za sprovođenje zakona, motivisani prekidanjem suđenja, odlaganjem ročišta i u krajnjem nedonošenjem presuda u zakonskom roku.
Uprava policije će od predsjednika nadležnih sudova zatražiti sedmičnu listu zakazanih ročišta za suđenja članovima visokorizičnih kriminalnih grupa, kako bi, poručuju, svojim kontinuiranim aktivnostima prevenirali ovakve situacije.
Kako su rekli iz policije, plan hitnih preventivnih mjera će podrazumijevati mjere fizičko-tehničke zaštite i po procjeni, pa čak i ako to podrazumijeva svakodnevni protivdiverzioni pregled suda, i prije podnošenja prijave, "kako bi na efikasan način održali režim rada u ovim objektima".
- Uzimajući u obzir i samu činjenicu da se radi o štićenim objektima sa dvadesetčetvoročasovnim obezbjeđenjem, u sklopu Plana preventivnih mjera i aktivnosti uspostaviće se standardne operativne procedure za procjenu nivoa rizika, odnosno cijeniti postojanje realne prijetnje a vodeći se stalnim prisustvom policijskih službenika i sprovedenim mjerama protivdiverzione zaštite - ističe se u saopštenju policije.
Na taj način će se, kako kažu u policiji, minimizirati uticaj destruktivnog djelovanja i smanjiti nivo bezbjednosnog rizika, odnosno isključiti eventualna evakuacija zaposlenih, bez prekidanja suđenja, stvaranjem osnova za nesmetani i efikasan rad sudova.
- Službenici Uprave policije će u realnom vremenu, u koordiniranim aktivnostima nadležnog državnog tužilaštva i Grupe za visokotehnološki kriminal preduzimati izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela i identifikaciji i procesuiranju izvršilaca - poručuju iz Uprave policije.

UP: Dojave o bombama motivisane prekidanjem suđenja, donijećemo Plan hitnih mjera za podizanje nivoa bezbjednosti

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Sigurnosna situacija u Crnoj Gori je sve složenija, smatraju stručnjaci koji kao argument navode podatak da se za pola godine dogodilo pet ubistava. U obračune kriminalnih klanova umiješane su osobe kojima sudovi u zakonskom roku nisu izrekli prvostepene presude po optužbama za teška kaznena djela. Dok iz Vlade odgovornost pripisuju sudovima, stručnjaci poručuju da je treba tražiti i u policiji i sigurnosnim službama, prenosi Al Jazeera.
Zbog toga što sudovi u zakonskom roku nijesu donosili prvostepene presude u Crnoj Gori na slobodi je 40 kriminalac, poručio je nedavno premijer Milojko Spajić. Rješenje ne vidi u uvođenju vanrednog stanja, već u produženju zakononskog roka za donošenje presuda sa tri na pet godina.
Iz Sudskog savjeta Spajićeve ocjene smatraju neprimjerenim i podsjećaju da su optuženima koji su pušteni iz pritvora određene mjere nadzora i praćenja što je posao policije.
I Kriminolozi su saglasni da odgovornost ne stanuje samo na jednoj adresi.
- Nije dobro prebacivati odgovornost na drugog. Sistem je tako postavljen da svi imaju svoj dio odgovornosti. Nije dobro ni da se za tri godine, bez obzira na kompleksnost slučajeva, da se ne izriču makar prvostepene presude jer se onda pritvor pretvara u zatvor - ocijenio je za Al Jazeeru kriminolog Velimir Rakočević.
Iz Vlade očekuju da će izmjenama Krivičnog zakonika i drugim mjerama dugoročno uspjeti da riješe problem i podržavaju prijedlog Pokreta Evropa sad o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika prema kojima bi se rok za donošenje prvostepene presude za krivična djela iz oblasti kriminala sa tri produžio na pet godina.
Pojedini pravnici, međutim, smatraju da država treba da propiše mjere koje bi spriječile odugovlačenje suđenja i slične zloupotrebe jer, kako ističu, puko produženje roka za donošenje presuda neće riješiti problem.
- U suštini nećemo dobiti ništa. Imaćemo samo odlaganja koja neće biti usmjerena na trajanje od tri godine već će se koristiti isti mehanizmi i zloupotrebe da odlaganja traju i pet godina - ocijenio je za al Jazeeru advokat Veselin Radulović.
Ministarstvo pravde uputilo je Grupi država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope hitne prijedloge izmjena Zakona koji će, kako očekuje premijer, riješiti 90 odsto problema. Tražiće uvođenje tzv. "blok suđenja" koja bi, kako smatra, onemogućila odgađanja ročišta i druge zloupotrebe u vezi sa trajanjem postupka.
T.K.

Vlada teret odgovornosti stavlja na sudove, stručnjaci upozoravaju da je imaju i policija i sigurnosne službe

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.
Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.
- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. 
- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.
Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.
Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. 
- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.
- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta
No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.
- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.
Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;
- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.
Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.
Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.
- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.
Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.
- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.
Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.
- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: sudovi