Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

Ministarstvo sporta i mladih je za sufinansiranje programa sportskih organizacija opredijelilo Košarkaškom savezu 760, Rukometnom 750, a Vaterpolo plivačkom savezu 660 hiljada eura, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Odbojkaški savez iz budžeta dobio je 480, Atletskom opredijeljeno 295, a Bokserskom 220 hiljada eura.
Crnogorski olimpijski komitet dobio je na konkursu 780, dok je Paraolimpijskom komitetu dodijeljeno 320 hiljada eura.
Ministarstvo sporta i mladih saopštilo je da je na javnom konkursu pristiglo 45 prijava, od kojih su 43 bile potpune i one će dobiti sredstva iz budžeta.

Ministarstvo sporta i mladih iz budžeta najviše izdvojilo za COK, KSCG, RSCG, VSCG...

Poziv za sufinasiranje doktorskih i postdoktorskih programa, koji je objavljen u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija, otvoren je do 24. juna - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Iz MPNI su rekli da je to vodeći program Evropske unije (EU) za finansiranje doktorskih i postdoktorskih studija istraživača. 
 
- COFUND šema u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija usmjerena je na sufinansiranje novih ili postojećih doktorskih programa i postdoktorskih šema stipendiranja u zemljama EU ili zemljama pridruženim programu Horizont Evropa - istakli su oni. 
 
COFUND akcija, kako su naveli iz MPNI, omogućava sufinansiranje doktorskih programa, koji nude aktivnosti obuke istraživača usmjerene na razvoj i širenje vještina i kompetencija doktoranada, kako bi rezultirali dodjeljivanjem diplome doktorskih studija. 
 
Oni su kazali da COFUND akcija omogućava sufinasiranje i postdoktorskih programa, putem kojih se finansiraju individualne napredne istraživačke obuke za postdoktorande i obezbjeđuju stipendije za razvoj karijere. 
 
- Programi treba da ponude obuku za razvoj ključnih prenosivih vještina i kompetencija zajedničkih za sve oblasti, da podstiču inovacije i preduzetništvo, kao i da provomišu i nagrađuju praktikovanje otvorene nauke - navodi se u saopštenju. 
 
Predloženi programi, kako su rekli iz Ministarstva, mogu obuhvatati bilo koju istraživačku disciplinu (pristup bottom-up). 
 
Oni su kazali da fokus može biti i na disciplinama koje su povezane sa nacionalnim, ili regionalnim strategijama istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju. 
 
Iz MPNI su naveli da se, pored obavezne međunarodne mobilnosti, preporučuje da se u programe uključe elementi intersektorske mobilnosti i interdisciplinarnosti. 
 
- Istraživači treba da slobodno odaberu temu istraživanja i odgovarajuću organizaciju koja će ih ugostiti, u skladu sa svojim individualnim potrebama - naglasili su u MPNI. 
 
Kako se navodi, programi koji se finansiraju moraće uzeti u obzir i važne aspekte kao što su otvorena nauka, komunikacija i disiminacija rezultata, preduzetništo, rodno ravnopravnost, etiku, visokokvalitetni nadzor kao i angažovanje zajednice. 
 
Iz MPNI su rekli da se putem COFUND akcija pokrivaju fiksni iznos ekvivalentan minimalnoj plati istraživača, dodatak za dugoročno odsustvo i dodatak za posebne potrebe, ukoliko je primjenjivo. 
 
Poziv je, kako su naveli, otvoren do 24. juna ove godine. 
 
- Kandidati koji žele da se prijave za doktorske i postdoktorske pozicije u okviru COFUND akcije treba da se prijave na projekte finansirane kroz COFUND pretragom otvorenih radnih mjesta koja se oglašavaju na međunarodnom nivou, uključujući i na portalu EURAXESS (<a href="https://euraxess.ec.europa.eu/jobs">https://euraxess.ec.europa.eu/jobs</a>) - dodaju u MPNI.
Više detalja o samom pozivu i uslovima prijavljivanja može se naći na linku COFUND - Marie Skłodowska-Curie Actions, putem kojeg se i podnosi projektna prijava.

Objavljen poziv za sufinansiranje doktorskih i postdoktorskih programa

Na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje programa u oblastima saradnje sa dijasporom i iseljenicima Ministarstvo dijaspore sufinansiralo je 107 projekata u vrijednosti od 210 hiljada eura.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da su stigle 133 prijave koje je kandidovalo 80 organizacija dijaspore iz 15 država.
On je kazao da je sufinansiranje važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju crnogorku dijasporu širom svijeta.
- Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, jačamo vezu dijaspore sa svojom maticom - naveo je Azemoviću saopštenju medijima.
On je kazao da će ovo biti jedan od načina na koji će Ministarstvo podsticati njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

1250x600

Sufinansirano 107 projekata saradnje sa dijasporom

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sufinansiranje