U Zavodu „Komanski most“ u ovoj godini prijavljena su dva slučaja obolijevanja od zarazne bolesti šuga, a prema važećim standardima, prema kojima se epidemija šuge proglašava završenom nakon dvostrukog maksimalnog perioda zaraznosti koji iznosi ukupno 86 dana, smatra se da je epidemija šuge u ovoj ustanovi završena nakon njenog višegodišnjeg i konstantnog prisustva, konstatovao je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
NPM je krajem jula obavio ad hok obilazak „Komanskog mosta“, u cilju analize zatečenog stanja i otklanjanja eventualnih nepravilnosti i prevencije torture povodom anonimnih prijava.
– U 2025. godini evidentirana su samo dva slučaja šuge među korisnicima, što je vrlo nizak broj s obzirom na specifičnosti kolektivnog smještaja i kontinuirani kontakt korisnika. Ovaj podatak dodatno potvrđuje da ustanova pridaje veliki značaj higijeni korisnika, naglašavajući važnost redovne higijenske njege, praćenja zdravstvenog stanja i primjene preventivnih mjera, jer čak i izolovani slučajevi u kolektivnom okruženju mogu brzo da se prošire. Stoga su održavanje visokih standarda higijene i stalna pažnja osoblja ključni za očuvanje zdravlja i sigurnosti svih korisnika – ocijenjeno je u izvještaju.
Zamjenica zaštitnika Mirjana Radović i glavna savjetnica zaštitnika Marijana Sinđić, koje su činile tim za obilazak, konstatovale su da je u momentu njihove posjete „Komanskom mostu“, u toj ustanovi bilo smješteno 118 korisnika, dok se jedan nalazio na liječenju u Specijalnoj bolnici „Dobrota“. Tim je obišao paviljon „A“ u Zavodu koji je namijenjen za smještaj muške populacije, u kojem je zatečeno 60 korisnika.
– Obilaskom prostorija, kako zajedničkih prostorija, tako i spavaćih soba, uočili smo da je higijena bila adekvatna, u pojedinim zajedničkim prostorijama novi mobilijar. Određeni dio soba ima električne krevete gdje borave korisnici koji su nepokretni, a ostale sobe posjeduju standardne metalne ili drvene bolesničke krevete. Osim kreveta, u sobama se nalaze ormari i lične natkasne. Sobe su većinom četvorokrevetne, uredne, higijena je bila na visokom nivou. Tim NPM-a zatekao je dio korisnika u zajedničkom dnevnom boravku sa radnim terapeutima i različitim aktivnostima u kojima su učestvovali i zaposleni. Tokom iznenadnog obilaska predstavnika NPM-a, korisnici su zatečeni urednog i higijenski prihvatljivog izgleda (obrijani, čiste garderobe), što upućuje na to da se radi o rezultatima kontinuirane brige Zavoda o održavanju lične higijene i urednosti korisnika, a ne o prethodno pripremljenom stanju – navodi se u izvještaju.
NPM je konstatovao da zbog ograničenog broja osoblja, organizacija izlazaka korisnika na otvoreno, naročito onih sa smanjenom pokretljivošću, predstavlja složenu i zahtjevnu aktivnost koja često zahtijeva i uključivanje pomoći drugih korisnika.
– Pristup otvorenom prostoru, za pojedine korisnike, nije svakodnevna aktivnost i u velikoj mjeri zavisi od vremenskih prilika, kao i od dnevnog rasporeda planiranih aktivnosti. Zavod raspolaže prostranim holom koji korisnici mogu koristiti za kretanje i rekreaciju, što djelimično kompenzuje ograničeno vrijeme provedeno na otvorenom prostoru – piše u izvještaju.
NPM konstatuje da je u toku ove godine bilo pritužbi od strane roditelja korisnika, te da je jedna rješavana u saradnji sa nadležnim Centrom za socijalni rad, a u radu je i kod Zaštitnika ljudskih prava.
<h2>Dokumentovati incidente</h2>
Zavodu je preporučeno da se preduzmu mjere za praćenje i dokumentovanje svih incidenata samopovređivanja korisnika uz analizu učestalosti i uzroka. Preporučeno je i da se preduzmu mjere podrške zaposlenima – uključujući finansijsku stimulaciju, stručne supervizije i motivacione aktivnosti – čija učinkovitost se može ocijeniti kroz godišnje ankete zadovoljstva i praćenje fluktuacije kadra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Završena višegodišnja epidemija šuge u Zavodu „Komanski most“

Crnogorsko tužilaštvo provjerava tvrdnje ljekarke, bivše saradnice Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, da su u toj ustanovi kasno reagovali na pojavu šuge, kao i da je bilo ozbiljnih propusta u liječenju pritvorenika.
Doktorka Sandra Đuranović je podnijela krivičnu prijavu protiv načelnice Zdravstvene službe spuškog zatvora jer, kako tvrdi, nije na vrijeme reagovala na njena upozorenja o pojavi šuge.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdva-pritvorenika-imaju-sugu-jedan-transportovan-u-brezovik-zbog-sumnje-na-tuberkulozu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ja sam bila prinuđena da je konstantno molim da prijavi šugu kod dva pacijenta za koje sam upoznata da su postojala u Istražnom zatvoru. To što ona nije prijavljivala jeste prekršaj zakona o prijavljivanju zaraznih bolesti - rekla je za Al Jazeeru doktorica Đuranović.
Iz UIKS-a demantuju da se kasno reagovalo na problem koji je, kažu, karakterističan za kolektivne smještaje.
- Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je pravovremeno reagovala izolacijom dva pritvorena lica kod kojih je dijagnostikovano oboljenje, obezbjeđivanjem adekvatne terapije i sprovođenjem dodatnih mjera za održavanje higijene prostorija - odgovoreno je Al Jazeeri iz UIKS-a.
Doktorka Đuranović je zaposlena u Institutu za javno zdravlje, a u UIKS-u je bila angažovana do 21. novembra kada joj je istekao ugovor. Ona u krivičnoj prijavi takođe navodi da pojedinim pritvorenicima nijesu uručeni ljekovi koje su im dostavljale porodice jer ih nijesu mogli nabaviti u zatvorskoj apoteci.
- Ne znam gdje su nestali ljekova. Rekla sam čak da su kutije "letjele" poslije pregleda službe obezbjeđenja. Ne znam da li su ih ikada i uzeli oni koji rade u apoteci te zdravstvene ambulante jer su to pacijenti naveli - saopštila je Đuranović.
Međutim, u UIKS-u tvrde da redovno nabavljaju i distribuiraju ljekove.
- U sljučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe - kažu u UIKS-u.
Međutim, nijesu naveli da li je do sada bilo žalbi na taj postupak.
U zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju ima više od 1.300 mjesta u ćelijama. Dok u bjelopoljskom nema gužvi, spuški je prebukiran, zbog čega Vlada, izgleda, odustaje od gradnje novog zatvora na sjeveru države, a taj novac uložiće u njegovo proširenje.&nbsp;
Prema zvaničnim podacima, broj pritvorenika u spuškom zatvoru je tokom ove godine iznosio 460, dok su smještajni kapaciteti za 292 osobe. To je za 168 pritvorenika više.
T.K.

500x500

Bivša saradnica UIKS-a podnijela krivičnu prijavu: Tužilaštvo provjerava da li se kasno reagovalo na pojavu šuge

Dva pritvorenika u Istražnom zatvoru imaju šugu, a jedan je zbog sumnje na tuberkulozu transportovan u specijalnu bolnicu za plućne bolesti - Brezovik.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Zatvorenici kojima je dijagnostifikovana šuga su, kako nam je rečeno, izolovani kako bi se spriječilo širenje bolesti.
- Trenutno se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u Istražnom zatvoru Podgorica, nalaze dva pritvorena lica kojima je dijagnostikovano zarazno oboljenje kože - šuga. U cilju sprječavanja širenja zaraze, ova pritvorena lica su izolovana od ostalih pritvorenih lica i obezbijeđena im je sva potrebna terapija - naveli su u UIKS-u.
Dodaju i da slučajevi obolijevanja od šuge nijesu zabilježeni u ostalim organizacionim jedinicama UIKS-a u kojima su smještena pritvorena i osuđena lica.
- Smatramo potrebnim istaći da su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni svi potrebni ljekovi i medicinska sredstva koja se primjenju u liječenju šuge, kao i stalni nadzor od strane ljekara. Takođe, u cilju sprječavanja pojave ovog oboljenja, koje nije rijetko u kolektivnom smještaju, preduzimaju se potrebne mjere za održavanje higijene prostorija u kojima borave pritvorena i osuđena lica - naveli su oni.
Sa druge strane, pritvoreniku za kojeg se sumnja da ima turbekulozu - isprva je ukazana medicinska pomoć u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
- Jedno pritvoreno lice koje je smješteno u zatvoru za kratke kazne, zbog određenih zdravstvenih problema, upućeno je na specijalističke preglede u Klinički centar Crne Gore. Nakon određenih dijagnostičkih procedura, a zbog sumnje da je oboljelo od tuberkuloze, to lice je upućeno na dalje ispitivanje u Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Brezoviku - istakli su u UIKS-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Napominju da su u cilju prevencije, iako još nijesu dobili zvanične rezultate o obolijevanju od tuberkuloze, izolovali pritvorenike koji su sa njim boravili.

Anja Ivanović

Dva pritvorenika imaju šugu, jedan transportovan u Brezovik zbog sumnje na tuberkulozu

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

Crnogorski vaterpolisti danas sa Mađarskom

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tag: suga