Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras je, na poziv kralja Danske Frederika X, na svečanoj večeri u Kopenhagenu, zajedno sa brojnim evropskim liderima, uoči sjutrašnjeg Samita Evropske političke zajednice.&nbsp;
- Ovo je još jedna prilika da predstavim jasnu viziju Crne Gore: članice EU do 2028. godine - bez odlaganja i kalkulisanja - naveo je Milatović na mereži X.&nbsp;
Taj cilj je, kako je rekao, naša radna akcija kojoj moramo biti posvećeni svakog dana i na svakom mjestu.&nbsp;
- EU nije samo politički projekat - EU je garant stabilnosti, razvoja i sigurnosti. Crna Gora ne čeka, Crna Gora vodi. Ostajemo predvodnici integracija na Zapadnom Balkanu - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1973472090910065008%3Ft%3DkN2FmbEJzk8fHczLb71yTw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović na večeri kod kralja Danske: Crna Gora ne čeka, ona vodi

Današnja Crna Gora je pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanoj večeri za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom priredio je svečanu večeru za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Tom prilikom Milatović je rekao da večerašnje okupljanje nosi dodatnu simboliku, imajući u vidu da se održava u godini kada obilježavamo vijek i po od osnivanja Kancelarije za spoljne poslove Crne Gore. - Pokazujući svoju državničku viziju, knjaz Nikola Petrović, tadašnji vladar Crne Gore, prepoznao je značaj uspostavljanja organizovane diplomatske službe, koja će u vremenu globalne preraspodjele moći pred Berlinski kongres svojim djelovanjem odlučno doprinijeti međunarodnom priznanju Crne Gore. U istorijskim zapisima naše zemlje, vojvoda Stanko Radonjić, prvi šef Kancelarije za spoljne poslove i prvi ministar vanjskih poslova, pominje se s posebnim poštovanjem. Zajedno sa vojvodom Gavrom Vukovićem, koji ga je naslijedio na ministarskoj poziciji, može se smatrati utemeljivačem crnogorske diplomatije. Rezultat vizije knjaza Nikole i napornog rada i talenta ljudi poput vojvode Stanka jeste činjenica da je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla međunarodno priznanje. Taj trenutak imao je svoj istorijski nastavak u crnogorskom ustanku 1941. godine, koji danas obilježavamo kao naš Dan državnosti, na koji smo ponosni - naveo je Milatović u govoru. On je istakao da je današnja Crna Gora pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam. U tom kontekstu, iz uloge predsjednika, nastoji da, kako je kazao, podrži sve ključne spoljnopolitičke ciljeve naše zemlje. Istakao je da je tokom protekle godine njegov kabinet bio izuzetno aktivan.&nbsp; - Realizovali smo brojne posjete na visokom nivou, uključujući prvu zvaničnu posjetu Kraljevini Holandiji, kao i posjete Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj. Velika mi je čast bila da predstavljam svoju zemlju na brojnim multilateralnim forumima, ali i da budem domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa dragim slovenačkim i hrvatskim kolegama. Vratili smo stari diplomatski sjaj našoj prijestonici Cetinju, gdje smo ugostili ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika EBRD-a - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Milena i Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašva da je kroz ove diplomatske aktivnosti, dosljedno isticao ključne nacionalne interese i posvećenost da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Učešćem na važnim multilateralnim forumima i sastancima sa najvišim zvaničnicima, nastojao je, ističe on, da pokaže da "nas svakodnevna politika i razlike nikada neće i ne smiju odvratiti od izabranog strateškog kursa". Milatović je istakao i da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa za Crnu Goru ključno.&nbsp; - Kažu da je geografija vaša sudbina; međutim, čak i kada bismo mogli birati drugačije, nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju naš evropski put — put koji ne bi bio moguć bez njih. Posebno priznanje ide Hrvatskoj i Sloveniji za njihove napore — kako političke, tako i tehničke — u našem procesu integracije u EU - istakao je on. Prema njegovim riječima, izazovi kojima smo svjedočili u protekloj godini najbolja su potvrda važnosti diplomatske službe, kao jednog od nezaobilaznih mehanizama za ostvarivanje međunarodne saradnje i prosperiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  - Nažalost, gdje prestaje dijalog, počinju konflikti, koji završavaju patnjom i tragedijom. Zato je, više nego ikada, potrebna intenzivna diplomatska aktivnost na svim nivoima - dodao je Milatović. Večerašnje okupljanje vidi kao priliku da se zahvali predstavnicima diplomatskog kora na posvećenosti jačanju političkih, kulturnih i ekonomskih veza između Crne Gore i njihovih matičnih zemalja. - Dosadašnje iskustvo u vršenju predsjedničke funkcije uvjerilo me u značaj i potrebu da, razmjenom stavova i mišljenja, dodatno doprinosimo međusobnom povjerenju i razumijevanju. Stoga želim da vas ohrabrim da i u budućnosti nastavimo saradnju u istom duhu - naglasio je Milatović. On je dodao da je doprinos predstavnika državnih i opštinskih institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija ostvarivanju evropskog sna naše zemlje, kao i svih drugih važnih spoljnopolitičkih ciljeva, na našem putu demokratskog razvoja, neizmjeran i dragocjen. - Podižem čašu dobrodošlice za lični i profesionalni napredak svakog od vas, za dobrobit i prosperitet vaših zemalja i Crne Gore, te za saradnju i sve buduće zajedničke uspjehe. Živjela Crna Gora! I živjelo naše prijateljstvo sa svim vašim zemljama", poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima - poručio je Milatović.

Milatović: Nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju CG, dosljedni smo spoljnopolitičkim ciljevima

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tramp se oglasio o Iranu, tvrdi da Teheran želi pregovore: Razmatramo jake opcije, donijećemo odluku

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Tag: svecana-vecera

Milatović na večeri kod kralja Danske: Crna Gora ne čeka, ona vodi

Milatović: Nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju CG, dosljedni smo spoljnopolitičkim ciljevima

Tramp se oglasio o Iranu, tvrdi da Teheran želi pregovore: Razmatramo jake opcije, donijećemo odluku

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

PRATITE TVe UŽIVO