Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Snježna oluja Johanes danas je pogodila polovinu Švedske, što je za posljedicu imalo i to da je 40 hiljada domaćinstava bez električne energije. Mnoge saobraćajnice nisu prohodne zbog toga što su se stabla srušila na njih. Ima i žrtava.
Nadležni su pozvali stanovništvo gradova na sjeveru zemlje Dalarna, Gavleborga i Vasternorlanda te grada na jugu zemlje Jamtlanda da ne izlazi iz svojih domova.
U Sandvikenu je poginuo 50-godišnjak, preminuo je od posljedica povreda zadobijenih nakon što se na njega srušilo drvo.
Nekoliko osoba je povrijeđeno. Sanira se šteta sa ciljem ponovne distribucije električne energije.
U pojedinim dijelovima Švedske još je na snazi upozorenje na snažne vjetrove. Pojedine željezničke linije nisu u funkciji.

500x500

1250x600

1084x550

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Švedska turistička organizacija pokrenula je kampanju koja poziva posjetioce da dođu u zemlju i namjerno uspore — putuju bez žurbe, planova i pritiska, kako bi otkrili "čari dosade".
<h2>Zemlja koja nudi mirniji i sporiji odmor</h2>
Prema naučnim istraživanjima koja Švedska citira, dosada pomaže mozgu da se oporavi od složenosti svakodnevnog života. Istovremeno, predstavljaju se kao savršeno mjesto za bjekstvo, piše Klix.
Kao jedna od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi, sa ogromnim šumama i bezbroj jezera, Švedska je, prema Visit Sweden, idealno mjesto za spavanje, opuštanje i razmišljanje.
- Mnogo toga možete da radite u Švedskoj, ali jedna od najboljih stvari bi mogla biti da dođete ovdje, prigrlite tišinu i dosađujete se - kaže šef organizacije Visit Sweden.
Dosada o kojoj govore ne mora da znači da ne radite apsolutno ništa tokom posjete zemlji — već mirniji ili sporiji odmor: digitalni detoks, provođenje vremena u prirodi, koliba u šumi.
Među opcijama koje predlažu su: odlazak u udaljenu kolibu, posmatranje zvijezda na sjeveru (npr. u Laponiji), hodanje na krpljama ili sporije zimsko planinarenje.
Takođe navode mogućnost istraživanja tradicionalne hrane (kao što su pečena bijela riba, dimljeno meso irvas i meso sjevernog jelena), opuštanje uz hladne kupke u spa hotelima ili kupalištima ili duge vožnje (kao ruta poznata kao „Plavi autoput“ koja povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku).
Cilj kampanje — umjesto brzih, ispunjavajućih avantura — jeste da privuče turiste koji žele sporiji „velnes i spori putnički“ odmor, sa manje obaveza, više mira i mogućnošću da odmore mozak.

Švedska otkriva "čari dosade"

Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

U okviru prve zvanične posjete Švedskoj, predsjednik države Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom švedskog Parlamenta - Riksdaga Andreasom Norlanom i predstavnicima švedskih partija na temu evropske budućnosti Crne Gore.
- Ova istorijska, prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Švedskoj je signal da želimo da produbimo našu političku i ekonomsku saradnju i osnažimo odnose. Švedska je važna članica Evropske unije, država čija javnost, prema posljednjim istraživanjima, snažno podržava politiku proširenja. Crna Gora je sa druge strane najnaprednija među državama kandidatima, i spremni smo da postanemo punopravna članica EU do 2028. godine-poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je naša zemlja institucionalno najviše napredovala, otvarajući sva poglavlja u pregovorima sa Unijom, da je do sada zatvorila sedam poglavlja i da će do kraja godine zatvoriti još najmanje pet. Istakao je i da zemlja u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom, da je kao članica NATO-a kredibilna saveznica i primjer dobrosusjedske politike u regionu.
- Članstvo u EU nije nagrada, već obaveza Crne Gore. Zato je Evropska unija radna akcija kojoj smo posvećeni. Naš ulazak u EU bio bi dobra poruka da se reforme isplate, i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da je fokus i dalje na proširenju Unije- kazao je predsjednik Milatović.
Predsjednik i poslanici švedskog Parlamenta izrazili su snažnu podršku procesu pristupanja zasnovanom na reformama i kazali da su dosadašnji rezultati Crne Gore impresivni i da naša zemlja ide u pravom smjeru.

Milatović sa Norlanom: Podrška Crnoj Gori na evropskom putu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: svedska