Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Umjesto presude navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverc kokaina, sutkinja podgoričkog Višeg suda, Sonja Keković, pretvorila je u dokazni postupak.
Sutnkinja Keković, zahtijevala je od tužioca Specijalnog državnog tužilaštva , Zorana Vučinića, da sudu u roku od tri dana, dostavi originalnu dokumentaciju od državnih organa Holandije i Francuske, a među kojima je i dio dokumentacije koji se odnosi na SKY komunikaciju, a koji važan za postupjući predmet.
Advokat Marko Radović kazao je da je sud uvidio u toku vijećanja da dokumentacija u koju je izvršio uvid, a koja se odnosi na sky materijal i dokumentacija od holandskih nadležnih organa vezano za zapljenu droge, nije u originalu.&nbsp;
- Na zapisnicima o glavnom pretresu stoji konstatacija da se vrši uvid u dokumentaciju, što podrazumijeva da je ta dokumentacija originalna. Sada da vidimo kako će sud tehnički izaći iz ove situacije - rekao je Radović i dodao da se sudjenje nastavlja u ponedjeljak.&nbsp;
Iz istražnog zatvora na izricanje presude stigao je samo Igor Božović.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je učestvovao u švercu 743 kilograma kokaina, koji je otkriven i zaplijenjen u avgustu 2020. godine, u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kaćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je, u decembru 2023. godine, optužnicu &nbsp;&nbsp;protiv R.Z, D.K, M.V. i S.K, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je prije iz tužilaštva.

Ivona Đokić

Umjesto presude sud preotvorio postupak protiv kavčana za šverc 743 kilograma kokaina

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno je nedavno kod Kanarskih ostrva, sa trgovačkog broda čijih je devet članova posade uhapšeno, saopštila je španska policija.
Operaciju su sprovele specijalne jedinice španske policije, koje su presrele brod pod tanzanijskom zastavom kod Kanarskih ostrva, arhipelaga koji se nalazi kod obale sjeverozapadne Afrike, navela je policija.
- Kada su se ukrcali, devet članova posade je locirano i uhapšeno - navela je policija i dodala da je 6,5 tona kokaina pronađeno u dijelu skladišta broda, koji je isplovio iz Paname i bio je na putu ka luci Vigo, na sjeverozapadu Španije.
Američka savezna agencija zadužena za borbu protiv trgovine drogom, unaprijed je pružila ključne informacije koje su omogućile uspjeh operacije, navodi se u saopštenju.
Španska policija redovno objavljuje zapljenu velikih količina droge.
U oktobru 2024. godine, policija je otkrila 13 tona kokaina u luci Alhesiras, na jugu Španije, sakrivenog u kontejneru među bananama.
Vlasti su ovu zapljenu opisale kao najveću u istoriji trgovine drogom u zemlji.
Španiju stručnjaci za suzbijanje droge smatraju jednom od glavnih "kapija" za ulaz kokaina u Evropu, zbog svojih veza sa Latinskom Amerikom, gdje se droga proizvodi, kao i zbog svog geografskog položaja.

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno na brodu kod Kanarskih ostrva

Sutkinja Nada Rabrenović danas je u Višem sudu odbila prijedlog advokata da se postupak protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana koji su označeni da su organizovali šverc skoro 2, 5 tone kokaina, audio - vizeulno snima.
Osim njih trojice na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Nakon odluke vijeća optuženi Kašćelan je prokomentarisao: „Najbolje advokati da idu kućama i neka nas odmah osude“. Na što je Damir Mandić ponovio: Neka nas osude.
Jedan od branilaca, advokat Danilo Mićović rekao je da je svaka riječ bitna i zbog toga su tražili da se proces snima i ne zna zbog čega nije dozvoljeno u ovom predmetu kad u ostalim jeste i naveo primjer „državnog udara“.
Odbrana je tražila snimanje jer, kako su objasnili, imali su loša iskustva sa zapisnicima.
- Da ne bi došli u situaciju ovo je rečeno, ovo nije, najbolje je da se suđenja snima - kazao je jedan od advokata Dragolju Đukanović.
Ipak, stav vijeća je bio da to nije potrebno.

Marija Žižić

Kašćelan: Najbolje advokati da idu kući i neka nas odmah osude

Pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe iz Urugvaja, Baranin Ardijan Ajdarpašić (27) izručen je sinoć Crnoj Gori, nakon što je 2023. godine uhapšen u operaciji „Virtus“ kada je zaplijenjeno 1,2 tone kokaina.
Za Ajdarpašićem je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol-a Podgorica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Baru radi izdržavanja dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Krivičnog zakonika Crne Gore.
Ajdarpašić je uhapšen u Urugvaju 23. marta 2023. godine u operaciji kodnog naziva „Virtus“, kada je nacionalna policija te zemlje zaplijenila više od 1.200 kilograma kokaina. Tom prilikom je uhapšeno 10 osoba, među kojima i dva državljanina Crne Gore - Ajdarpašić i S.D.&nbsp;
- A.A. je po odležanoj kazni zatvora u Urugvaju, uhapšen po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Podgorica, te je izvršena njegova ekstradicija iz Urugvaja u Crnu Goru od strane službenika NCB Interpol-a Podgorica uz asistenciju Posebne jedinice policije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Urugvaj izručio Crnoj Gori člana OKG: Ajdarpašić uhapšen zbog šverca 1,2 tone kokaina

Ognjenu Iliću, Mladenu Raduloviću i Vuku Mićiću Miranoviću, osumnjičenima za šverc 509 kilograma kokaina, danas je određen pritvor do 30 dana. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici - saznaje Portal ETV.
Osim Ilića, Radulovića i Mićića Miranovića prijave su podnijeti i protiv V.R. i B.S., i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima.
Osumnjičeni su uhapšeni zbog sumnje da su povezani sa švercom 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom “Budva”. Droga je na tom brodu otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. Godine.
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine dostavili spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;

Osumnjičenima za šverc pola tone kokaina određen pritvor

Ognjenu Iliću, Mladenu Raduloviću i Vuku Mićiću Miranoviću nakon saslušanja u SDT određeno je zadrđavnje od 72 sata zbog sumnje da su umiješani u šverc 509 kilograma kokaina . Oni će sjutra biti privedeni sudiji za istrage koji će se izjasniti o pritvoru.
Osim Ilića, Radulovića i Mićića Miranovića prijave su podnijeti i protiv V.R. i B.S., i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima.
- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - naveli su iz SDT.&nbsp;
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;

Iliću, Raduloviću i Mićiću Miranoviću određeno zadržavanje

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sverc-kokaina