Predsjednica Odbora direktora Eko-fonda Svetlana Drobnjak kazala je da je ministar ekologije Damjan Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana tog tijela, uključujući i nju. Ona mu se zahvalila na istupanju u medijima i na prilici da "javnosti razjasni šta se istinski dešava i šta se krije iza napada na ljude čija je jedina greška što nisu pristajali da žmure kroz svoje obaveze u povjerenom mandatu".
- Uvaženi ministre Ćulafiću, znam da ste i sami svjesni činjenice da je postupanje odbora direktora bilo i u tom i u svakom slučaju u skladu sa zakonom, ali vjerujem da niste svjesni činjenice da ste, pokušavajući da naudite mom ugledu, pucajući iz političke puške, najbolje sebe predstavili građanima Crne Gore. Da niste to uradili Vi, vjerovatno mi nikada ne bi palo na pamet da javnost opterećujem činjenicama da ste baš Vi Izvještaj o radu Eko fonda držali u fioci od februara, kada ga je isti ovaj odbor usvojio, pa do jula, kada ste ga potegli kao poslednji pokušaj da svom kandidatu obezbijedite mandat - navedela je Drobnjak u obraćanju za javnost.
Ona je istakla da Ćulafić zna odlično da po svim pravnim aktima članove odbora direktora Eko fonda imenuje i razrješava osnivač, odnosno Vlada, i da Vlada nije razriješila aktuelni odbor direktora, te da on radi u punom mandatu u skladu sa zakonom.
- Vaša namjera da pribjegnete pokušaju blaćenja nečijeg rada, lika i djela, nije prouzrokovana našim radom nego činjenicom da nam u tom radu nije promaklo da ni Vaš, kao ni još dva prijavljena kandidata, nisu imali potpunu dokumentaciju. A o svemu postoji, u skladu sa statutom, elektronski zapis sa sjednice - naglasila je Drobnjak.
Ona je istakla da je začuđena pred činjenicom da ministar, "kome ovih dana riječi zakon i zakonski ne silaze sa usana i ne izlaze iz saopštenja, sebi dozvoljava da previdi činjenicu da je prethodnom sazivu odbora direktora na prethodnom rešavanju konkursa „promaklo“ da konstatuje da je kandidatu koga ste tada izabrali i koga niko ne razrešava nego mu ističe mandat, osim silne želje da bude direktor bilo potrebno i da ispunjava uslove konkursa, između ostalog da ima nostrifikovanu diplomu, kako je to predviđeno Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija".
- Možda niste u toku, uvaženi ministre, ali može se zaključuti na osnovu dokumentacije koju je sam dostavio, aktuelni direktor je svoju diplomu nostrifikivao u februaru 2025. godine, pa se postavlja pitanje i zakonitosti njegovog izbora ne u novom nego u prethodnom mandatu. Na primjer, u pogledu stručne kvalifikacije i radnog staža u konkursom predviđenom nacionalnom okviru kvalifikacije, koji se računa od dana priznavanja inostrane fakultetske diplome - naglasila je Drobnjak.
Poručila je da nestrpljivo čeka da nadležni organi ispitaju i utvrde činjenice nakon čega će, najavljuje, u skladu sa zakonom, pristupiti zaštiti svojih pravnih interesa i ličnog dostojanstva u odnosu na Vaše današnje istupanje.
Drobnjak je napomenula da je njen rad u Odboru Eko fonda isključivo volonterski.&nbsp;
- I da budemo do kraja otvoreni, uvaženi ministre, upravo zbog tih silnih miliona kojima se gađate ovih dana po medijima, a koji nisu ni vaša ni privatna svojina uvaženog gospodina, još uvijek, do sjutra, izvršnog direktora, nego je to novac građana Crne Gore, neću pokleknuti ma koliko se trudili da me na sve načine "uplašite" i neću dozvoliti da moj potpis, kao predsjednice odbora direktora, u još uvijek punom i validnom mandatu, bude stavljen na predlog bilo kog kandidata koji nije imao adekvatnu dokumentaciju u prijavi na konkurs. Pa ni na predlog za Vašeg kandidata, koga ste svim silama, pa i zaključavanjem prostorija, probali da zadržite na mjestu direktora, a koji za to nije predložen makar iz jednog razloga – zbog toga što je upravo on sam sebe diskvalifikovao, nedostavljanjem tražene dokumentacije - napomenula je Drobnjak.
Kako je kazala, o ispravnosti i zakonitosti ovog upravnog postupka donošenja predloga odrediće se onaj organ koji je i nadležan.
- Nepostojeću krivičnu odgovornost će zahvaljujući vama ustanoviti nadležno tužiilaštvo, a nakon tih aktivnosti epilog ovog vašeg pokušaja zastrašivanja će biti i u parničnom postupku, pa će javnost Crne Gore imati više dokaza i o zakonitosti, ali i o istinitosti naših tvrdnji - zaključila je Drobnjak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Drobnjak Ćulafiću: Boljević diskvalifikovao sam sebe, neću dozvoliti da moj potpis bude na neadkvatnoj dokumentaciji

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici imenovala Renatu Gojković za savjetnicu potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove (Filipa Ivanovića), Svetlanu Drobnjak za generalnu direktoricu Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, a Stevana Đurišića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za strateško planiranje u Ministarstvu sporta i mladih.
Na sjednici kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić Fadil Zejnelagić određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i IPA projekte u Ministarstvu dijaspore, a Dragana Đurišić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za nekretnine - rukovoditeljke Sektora za državni premjer i kartografiju.

1250x600

Gojković savjetnica Ivanovića, Drobnjak generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Produženi boravak se organizuje u četrdeset školskih objekata na teritoriji Crne Gore i zavisi od prostornih kapaciteta škole u sklopu koje se organizuje - kazala je za E uživo, na Televiziji E, v.d. direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje Svetlana Drobnjak.
- U školama u Podgorici nam nedostaje najviše prostornih kapaciteta. Sve što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uradilo u prethodnih deset mjeseci, i što je plan da se radi u narednom periodu, usko je vezano za izvođenje redovne nastave, ali i samim tim za organizaciju produženih boravaka. Dakle, sve što radimo na adaptaciji, nadogradnji na novim objektima, radimo u cilju da možemo, između ostalog, da realizujemo i produžene boravke, koji su itekako neophodni za funkcionisanje - rekla je Drobnjak.
Sa problemom produženog boravka se suočavamo decenijama unazad, objašnjava Drobnjak i napominje da je najveći problem manjak prostornih kapaciteta, broj đaka koji, kako kaže, skoro trostruko premašuje kapacitete pojedinih škola.
- Četrdeset miliona eura opredijeljeno je za &nbsp;realizaciju rekonstrukcije, adaptacije ili novih objekata, u prethodnih deset mjeseci, i u narednom periodu, za šta već postoji planska dokumentacija. Kroz rekonstrukciju tih objekata biće prostora i za produženi boravak, ali prvenstveno moramo da radimo na tome da redovnu nastavu organizujemo za sve učenike - naglasila je Drobnjak.
Izvori finansiranja, za ovakav vid adaptacija, sanacija ili izgradnje novih objekata, su nacionalni budžet, donacije, kao i, kako kaže Drobnjak, kreditna sredstva, mnogo načina da bi &nbsp;omogućili svim učenicima da pohađaju redovnu nastavu.
Sagovornica E uživo podsjeća da su tokom ljeta imali radove na više od šezdeset školskih objekata, i, kako kaže, ušli su u izrade projekata za nove objekte.
- Javnost je već upoznata da se bira lokacija za izgradnju škole na Zabjelu, da će uskoro biti planska dokumentacija za školu na Starom aerodromu, Siti kvartu. Što se tiče adaptacije i dogradnje prostora, tokom ljeta je nadograđen jedan dio prostora na školi Radojica Perović, radi se na opremanju devet novih učionica u školi Štampar Makarije, deset novih učionica u školi Oktoih, hiljadu i po kvadrata novog prostora u školi Vlado Milić, planoi na izgradnji škole Vladimir Nazor idu predviđenom dinamikom, tako da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zaista je dalo sve od sebe, kako bi se ti školski prostori jednostavno prilagodili onom broju učenika koji pohađa naše škole - istakla je Drobnjak.&nbsp;
U Podgorici je najveći broj učenika, pa samim tim i najveća potreba za produženim boravkom, kaže Drobnjak i dodaje da je potreban i dodatni prostor za izvođenje redovne nastave.
Jutarnje čuvanje za učenike prvog razreda je obavezno, pojašnjava Drobnjak, dok se produženi boravak organizuje u skladu sa kapacitetima škole, kaže ona i dodaje da ta vrsta boravka nije obavezna.
- Možemo reći da je taj broj između trideset pet i četrdeset, škola na teritoriji Crne Gore, koje organizuju produženi boravak. Što se tiče samog uređenja, javnost zna, da škole funkcionišu po određenim standardima i kad je produženi boravak u pitanju ništa nije drugačije u odnosu na redovnu nastavu. Radi se u produženom boravku po planu produženog boravka, ali sve ostalo je isþo što je i potrebno za redovnu nastavu - rekla je Drobnjak.
Izmjenama i dopunama Statuta koji važi za školske objekte, ističe Drobnjak, predviđeno je da nastavni kadar koji već radi u školama, može da radi još dva dodatna časa, kaže ona, u produženom boravku.
U okviru produženog boravka učenici rade domaće zadatke, gledaju edukativni sadržaj, druže se, podsjeća Drobnjak i dodaje da su predviđene i likovne, muzičke i fizičke aktivnosti.
- Škole koje već imaju prostorne kapacitete već angažuju nastavni kadar, i ne treba za to neki poseban uslov. Odnosno, u produženom boravku mogu da rade vaspitači i nastavnici u okviru svog radnog vremena - zaključila &nbsp;je Drobnjak.

Drobnjak: Nove škole na Zabjelu, Starom aerodromu, Siti kvartu, više mjesta i za produženi boravak

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: svetlana-drobnjak