— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Penzionisani američki general Vesli Klark svjedočiće u odbranu bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Specijalizovanim sudskim vijećima za Kosovo u Hagu.
Tačijeva odbrana je saopštila da je Klark dobio dozvolu od Vlade Sjedinjenih Država da svjedoči u njegovu odbranu.
Tačiju, zajedno sa trojicom bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), U Hagu se sudi za ratne zločine.
Klark je predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv srpskih vojnih ciljeva 1999. godine.
NATO-ova kampanja bombardovanja ciljeva u Srbiji, koja je trajala 11 nedjelja, sprovedena je kako bi se zaustavila rasprostranjeno nasilje srpskih snaga prema Albancima na Kosovu, i prekinuta je u junu 1999. godine, dan nakon potpisivanja sporazuma u Kumanovu.
Suđenje Tačiju, Kadriji Veseljiju, Jakupu Kasnićiju i Redžepu Seljimiju, koji negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti prije i tokom rata 1998. - 1999. godine, približava se kraju.
Vesli Klark biće posljednji koji će svjedočiti u korist Tačija, čija odbrana je započela pozivanje svjedoka u septembru.
Nije jasno kada će tačno Klark sjesti na klupu svjedoka odbrane, ali prema saopštenju odbrane, on je obavijestio da neće moći da svjedoči prije 18. ili 19. novembra.
Odbrana Tačija je ranije planirala da završi sa svjedocima do 14. novembra, ali je sud već odobrio dodatno vrijeme.
Do sada su u odbranu Tačija svedočili bivši pomoćnik državnog sekretara SAD Džejms Rubin, pravni savetnik kosovske delegacije tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Vilijams, i bivši britanski diplomata Džon Dankan.
Svi su u svojim svedočenjima naveli da Tači nije imao autoritet nad OVK.
Specijalizovana sudska veća očekuju da će suđenje bivšim liderima OVK biti okončano do kraja decembra.
Tači je bio politički lider OVK pre i tokom rata 1998. – 1999, Veselji je bio vođa obaveštajne službe, Krasnići portparol, a Seljimi član Generalštaba.
Optužnica protiv njih uključuje optužbe za ilegalno zatvaranje, mučenje, ubistva, zločine protiv čovječnosti, nasilno nestajanje i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama.
Ovi zločini su se, navodno, dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na različitim mjestima u Kosovu, ali i na sjeveru Albanije.
Prema navodima Specijalizovanih sudskih vijeća, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali su svi negirali krivicu.
Odbrana je izjavila da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao neki zločinački plan, kako tvrde tužioci.
Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

1250x600

Vesli Klark biće svjedok u odbrani Hašima Tačija

Suđenje osmorici Cetinjana, optuženih za krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, nastavljeno je danas pred Osnovnim sudom na Cetinju, javlja Radio Cetinje.
Na optuženičkoj klupi nalaze se Budimir Latković, Vido Jovanović, Nikola Latković, Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović, Dejan Jablan i Tomo Borilović. Njima se sudi zbog događaja ispred Sportskog centra na Cetinju, u martu 2023. godine, uoči promotivnog skupa tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, zakazanog unutar tog prostora.
Danas su u svojstvu oštećenih svjedočili policijski službenici Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović i Ratko Radulović, dok će njihove kolege biti saslušane na narednim ročištima.
U svojstvu oštećenog, prvi je svjedočio policijski službenik Vlajko Ljumović, koji je saopštio da se ne pridružuje krivičnom gonjenju i ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
On je naveo da se ne sjeća svih detalja konkretnog događaja zbog protoka vremena, ali da ostaje pri navodima koje je dao tokom službene zabilješke tužiocu.
- Sjećam se da je mene tom prilikom odgurnuo okrivljeni Budimir Latković, koji me uhvatio za uniformu, sadržaja riječi se ne sjećam u tom trenutku koje mi je uputio, bile su neke psovke, a razlog njegovog ponašanja bilo je to što je prethodno neko njega udario, on je mislio da sam to ja, kako mi je tada rekao. Naknadno se izvinio zbog takvog ponašanja. Pored mene je bio i kolega Ratko Radulović i primijetio sam da je njega odgurnuo okrivljeni Sreten Vujović. Takođe, vidio sam okrivljenog Sretena Vujovića da je, od momenta kada je ugledao predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, počeo da se gura sa namjerom da prođe. Mi kao policijski službenici spriječili smo da uđu okupljeni, a da li je neko ušao od građana, u ovom momentu se ne sjećam – kazao je Ljumović.
Na ove navode izjasnio se okrivljeni Budimir Latković, rekavši da je, u jednom trenutku, bio u polusavijenom položaju zbog guranja građana koji su protestovali, te da se policijskom službeniku Vlajku Ljumoviću obratio riječima: „Udario me neko od tvojih kolega“.
- To se sve odvijalo nakon što je predsjednički kandidat Jakov Milatović ušao u Sportski centar. U tom trenutku policijski službenik Darko Pajović je podigao ruku i vikao „policija“, jer je bio obučen u zelenkastoj jakni i farmerkama, toga se sjećam dobro. Nisam imao fizički kontakt sa policajcem Pajovićem – kazao je Latković.
Nakon toga, za riječ se javio okrivljeni Vido Jovanović, pitajući policijskog službenika Ljumovića zbog čega je bio zabranjen ulaz prisutnim građanima s obzirom na to da se radilo o javnoj tribini, te napomenuo da je bilo građana koji su htjeli da uđu i odslušaju predstavljanje.&nbsp;
Policijski službenik Ljumović odgovorio je da u tom momentu nije znao da li je tribina bila javna, te je dodao da je bilo građana koji su ulazili i izlazili i pratili predstavljanje.
Danas je pred sudom svjedočio i policijski službenik Boban Petrović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
- Ja sam spriječio okrivljenog Stefana Vuletića da drvenim stolom krene prema predsjedničkom kandidatu. Mi smo ispred Sportskog centra regulisali odvijanje konvencije predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića. Regulisali smo javni red i mir, tim prije što smo imali saznanja o dvije suprotstavljene strane koje su se nalazile ispred Sportskog centra, a sve u cilju da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira. Detalja samog događaja se ne mogu sjetiti, ali se sjećam da su tenzije bile velike i da je bilo guranja. Mi nismo određivali ko će da uđe u Sportski centar, a ko ne, jer nemamo to pravo. Već na ulazu su bili ljudi iz te partije koji su dozvolili ulaz ljudima sa pozivnicom čiji su dolazak očekivali. Prisustvo policije tog dana je spriječilo da dođe do težih posljedica – dodao je Petrović.
Danas je saslušan policijski službenik Ratko Radulović, pojašnjavajući da je on bio zadužen konkretno za okrivljene Sretena Vujovića i njegovog sestrića Filipa Martinovića.
- Moj fokus je bio samo na ova lica koja sam naveo, jer sam takvo naređenje i dobio od starješina, a za ostale okrivljene ne znam što su radili i da li su nekog ugrozili. Pojašnjavam da sam ja bio sa desne strane kordona kada se gleda prema Sportskom centru i još jednom ponavljam da sam ja bio zadužen za ova dva lica. Sem činjenice da se čula graja i vika, ne mogu da potvrdim što su radili ostali okrivljeni i koje su konkretno radnje preduzimali u odnosu na koje policijske službenike – izjavio je pred sudom policijski službenik Radulović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Policajac Radulović je na pitanje branioca okrivljenih Nikole Belade o tome da li ostaje pri tvrdnji da Sreten Vujović nije imao namjeru da ga udari, izjavio da se Vujović gurao sa njim, ali da se nije osjećao ugroženo od njega.
- Nisam smatrao da će da me udari, vjerovatno iz nekog poštovanja prema meni. Dakle, nijesam imao osjećaj da će da me ugrozi. Da je bilo guranje, bilo je, i normalno da me sprečavao da obavljam službenu radnju na taj način, ali, kao što sam rekao, ja se nijesam osjećao ugroženim – naveo je Radulović.
Za kraj današnjeg ročišta svjedočio je i policijski službenik Miloš Marinović, navodeći da se zbog protoka vremena ne sjeća svih detalja događaja, ali da ostaje pri iskazu koji je dao kod tužioca i pri navodima iz sačinjene službene zabilješke. Naveo je da se pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenog Vida Jovanovića i da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Na narednom ročištu pozvani su da svjedoče preostali policijski službenici koji imaju status oštećenih: Vladimir Leković, Beloica Bojan, Pavle Dragović i Darko Pajović, kao i svjedoci Ivan Marković, Ratko Popović, nekadašnji načelnik OB Cetinje Dalibor Šaban i Rajko Bojanić. Naredno ročište zakazano je za 10. i 11. novembar.
U ovom predmetu postupajuća sutkinja je Marija Ćupić, dok je državna tužiteljka Aleksandra Adžić Živković.

Suđenje osmorici Cetinjana: Svjedočili policajci, tvrde da nisu određivali ko može da uđe na tribinu Milatovića

Kako je bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, na danas održanom ročištu u Višem sudu u Podgorici, kazala da je saznala da jedna osoba iz pravosudnog sistema koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću švercovala cigarete, neophodno je da je tužilaštvo u najkraćem mogućem roku sasluša, saopštila je Demokratska partija socijalista.&nbsp;
- Ozbiljnosti ovih optužbi doprinosi i činjenica je Perović istakla da Specijalno državno tužilaštvo raspolaže podacima o navedenim radnjama lica bliskog Novoviću, ali da ga, umjesto da radi svoj posao i da ga procesuira, sve ovo vrijeme štiti. Ovo na šta bivša direktorica ASK-a, čiji slučaj je najbolji primjer selektivnosti SDT-a, upozorava je na više nivoa veoma opasno – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Zato je, kako navode iz DPS-a, neophodno pred licem javnosti što prije raščistiti je li Novović povezan sa licem iz pravosuđa koje švercuje cigarete i da li cijela hajka oko Jelene Perović koja je sprovedena u njegovoj režiji, a po diktatu aktuelne vlasti, predstvalja progon zbog onoga što o ona o aktuelnom SDT-u zna.&nbsp;
- U krajnjem, kako je nedopustivo da tužilaštvo i ovo otćuti, zahtijevamo od istog da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se provjerili navodi koje je Perović tokom izlaganja svoje odbrane iznijela i kako bi se rasvijetlila istina u vezi sa djelovanjem Vladimira Novovića – zaključuju u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7987%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fperovic-becicu-tuziteljka-rekla-da-cu-biti-uhapsena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Tužilaštvo hitno da sasluša Perović, ozbiljne optužbe na račun GST-a

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu svjedočio je četvrti put na suđenju za korupciju, označivši optužbe protiv sebe "idiotskim".
Netanjahuu, prvom aktuelnom izraelskom lideru koji krivično okrivljen, sudi se za prevaru, zloupotrebu povjerenja i primanje mita u tri odvojena slučaja.
Bilo je predviđeno da on svjedoči u utorak, ali je svjedočenje odloženo pošto je tako zatraženo zbog, kako je navedeno, „bezbjednosnih razloga“.
Netanjahu je juče obišao vrh planine Hermon, dio sirijske tampon zone koju su izraelske snage zauzele poslije pada predsjednika Sirija Bašara al Asada prošle nedjelje. On je tako postao prvi izraelski lider koji je kročio u Siriju, navodi Asošiejted pres.
Netanjahu bi trebalo da svjedoči šest sati dnevno, tri dana tokom nekoliko nedjelja. Kritičari se zbog toga pitaju da li je on sposoban da vodi zemlju koja ratuje na jednoj strani, bavi se posljedicama rata na drugoj i vodi računa o drugim potencijalnim prijetnjama, uključujući Iran.
On je danas rekao da nije bio u stanju da pažljivo sluša svoju suprugu Saru kada mu je govorila kako joj je prošao dan ni prije rata.
Izraelski lider je to rekao aludirajući na optužbe da su on, njegovi članovi porodice i drugi zahtijevali da se o njemu pozitivno izvještava na novinskom sajtu Vala u zamjenu za donošenje propisa od kojih bi imao koristi vlasnik.
Netanjahu je tvrdio da on nije učestvovao o slanju poruka svoje supruge o izvještavanju o medijima jer nije imao ni vremena, ni telefon, da bi za njih saznao.

Netanjahu svjedočio četvrti put, optužbe za korupciju nazvao „idiotskim“

Svjedočki iskaz koji je specijalni državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić dao svojim kolegama u SDT-u 07. avgusta 2023. godine djelimično otkriva i ostale veze koje je Radonjić imao sa policajcima i drugim licima osumnjičenim za saradnju sa organizovanom kriminalnom grupom „Kavač“ i njenim dijelom koji je pod optužnicom SDT-a u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića.
Djelimično otkriva, zato što se iz zapisnika svjedočkog iskaza ne vidi da li su Radonjiću njegove kolege postavljale dodatna pitanja na mjestima koja nijesu bila logična, poput onog kada u jednom dijelu pominje da je kao tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu radio na slučaju skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a nedugo potom u drugom kontekstu objašnjava da nije znao ni kako se zove jedinica kojom je rukovodio Zoran Lazović jer ODT nije direktno sarađivao sa tim dijelom policije. Specijalno državno tužilaštvo u kojem je Radonjić nastavio karijeru tereti Lazovića upravo za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici srpskih kriminalaca. Sa druge strane, iz istog zapisnika se vidi da se Radonjić do najsitinijih detalja sjeća npr. dokaza u postupku protiv Nikole Vujotića, poput toga da su pronađeni njegovi otisci „na GPS trakeru koji nije njen integralni dio (eksplozivne naprave, prim. aut)“.
Međutim, najzanimljiviji dio Radonjićevog svjedočkog iskaza odnosi se na odbjeglog policajca Ljuba Milovića, kojeg je upoznao preko policajca Ivan Stamatovića sa kojim je tužilac imao ozbiljno prijateljstvo. Govoreći o druženju sa Stamatovićem, kojeg SDT tereti da je kao pripadnik policije sarađivao za grupom koja je švercovala preko 4 tone kokaina, Radonjić je kazao da se poznaju od 2014. godine i da su se gledali jednom u par mjeseci. U nekim od tih druženja upoznao je i Ljuba Milovića kao kuma Ivana Stamatovića.
- ...Dakle upoznali su se preko Ivana i sjeća se da je ovo lice dva puta došlo nakon njegovog i Ivanovog višečasovnog druženja i oba puta platilo račune. U ovim situacijama nije se radilo o nekim enormnim iznosima računa, ali su isti svakako bili relativno visoki da bi ih platio neko ko sa njima nije sjedio. Dodao je dalje da je tada Ivana pitao čime se bavi ovo lice i isti mu je rekao da je policijski službenik-inspektor za droge iz Kotora, da je suspendovan, a da privatno ima firmu koja se bavi prodajom i distribucijom šećera - stoji u zapisniku o Radonjićevom saslušanju.
Milović je, očigledno, bez obzira na to kratko poznanstvo odlučio da bude široke ruke prema Radonjiću:
- Takođe, napomenuo je i to da je iz ličnih razloga htio svoju svadbu organizovati u hotelu „Podgorica" budući da mu se sviđao taj ambijent i lokacija. Pošao je lično i tamo ga je dočekalo lice Bojan Madžgalj sa kojim se dogovarao sve i svadba se desila 24. 9. 2021.godine. Takođe je objasnio da kada je donio dogovoreni novac u kešu da plati, Bojan Madžgalj mu je rekao da on lično ima određeni popust i da je tako rekao vlasnik, pa kada ga je pitao „ko je vlasnik", on mu je rekao „Ljubo Milović i još dva lica", čini mu se da je spomenuo nekog Jabučanina i još neko lice. Nakon toga nabavio je broj Ljuba Milovića, moguće i u tom trenutku od Madžgalja, a kojeg je pozvao na običnu vezu i predstavio se nakon čega mu je isti spustio slušalicu i nazvao ga na neku od socijalnih aplikacija, misli da je „Telegram" bio u pitanju. Tom prilikom mu se zahvalio, a Ljubo Milović mu je rekao, „Sve je u redu, samo nemoj više da me zoveš na običnu vezu" i to je bio čitav njihov razgovor - stoji u zapisniku svjedočkog iskaza specijalnog tužioca Vukasa Radonjića.
On je objasnio da se poznanstvo sa Ivanom Stamatovićem razvilo „i do nivoa da su izlazili zajedno u grad ili na večeru sa suprugama te da kod činjenice da je on njega pozvao i on je njega pozvao i bio je gost na njegovoj svadbi“.
Potom je Radonjić objasnio da je nakon tekstova objavljenih na portalu Liberatas o Ljubu Miloviću pitao Stamatovića „je li ovo razlog zbog čega je Ljubo plaćao račune“, a on mu je odgovorio „da mu je bilo ružno da mu bilo šta spominje, a sve kako ne bi pomislio da on nešto krije od njega“.
- Takođe, naveo je i da budući da je u sredstvima javnog informisanja objavljeno da treba da pređem kao upućeni tužilac u Specijalno državno tužilaštvo Ivan Stamatović mu je rekao da će mu se neke stvari pokazati kad prede tamo. Ovaj susret je bio prije nego što je prešao u Specijalno tužilaštvo, čini mu se da je to bio maj, a vidjeli su se i nakon što je prešao u junu prošle godine, ne zna da li je to bio jun ili jul. Naveo je da ga je isti pitao da li njega ima u Sky prepiskama koje posjeduje Specijalno tužilaštvo, a na što mu je rekao da on zna nema i pitao ga da li treba da ga bude, a on mu je na to rekao da se on ničim nepoštenim nije bavio. Imajući u vidu sadržinu njihovog posljednjeg razgovora, od ovog trenutka više se nisu družili - stoji u zapisniku o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.

Ljubo Milović obezbijedio „određeni popust“ za svadbu Vukasa Radonjića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Peruničića.
Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Katnić danas svjedočio u postupku protiv Peruničića

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: svjedocenje