Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

U novom izdanju emisije „Znak Podznak“, koje je na programu ove subote, gledaoci će imati priliku da upoznaju astropsihološki profil najpoznatije crnogorske tattoo umjetnice Bojane Vukčević.
Emisija donosi jedinstven pogled na ličnost i stvaralaštvo ove prepoznatljive umjetnice, kroz prizmu astrologije i psihologije.
„Znak Podznak“ se emituje subotom u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlv_Pd-0vXNY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojana Vukčević u emisiji „Znak Podznak“ na Televiziji E

Ovonedjeljni gost sportske emisije „Dres, nacija – reprezentacija“ biće Matija Roganović, evropski prvak u boksu.
Gledaoci će imati priliku da sa jednim od najuspješnijih crnogorskih sportista razgovaraju o njegovom sportskom putu, uspjesima na evropskoj sceni i planovima za nastavak karijere.
Emisija „Dres, nacija – reprezentacija“ emituje se subotom u 21 čas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJrUkqrKRkY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Matija Roganović gost emisije „Dres nacija – reprezentacija“

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

U posebnom izdanju emisije Srećan dan vraćamo se lijepim trenucima godine iza nas. Emisija donosi izbor inspirativnih razgovora, muzike koja je budila emocije, recepata koji su spajali ukuse i priče.
Tu je i naš Srećni AI - simbol duhovitosti i topline, koji je obilježio brojne emisije i donio osmijeh u jutarnje sate.
Gledajte Srećan dan - Best of 2025, praznično izdanje na TV E.

Posebno izdanje emisije Srećan dan: Vraćamo se lijepim trenucima 2025.

Kako prepoznati toksičnu pozitivu tokom praznika i koja feng shui pravila mogu učiniti 2026. godinu harmoničnijom i uspješnijom – neke su od tema današnje emisije "E uživo" na Televiziji E.
Tim povodom, gošća emisije je Milena Knežević, prvi feng shui master u Crnoj Gori, koja će govoriti o energiji prostora, ličnom balansu i praktičnim savjetima za novu godinu.
Iako su praznici najčešće asocijacija na odmor, džudistkinja Marija Kipa govoriće o značaju fizičke aktivnosti i kretanja za očuvanje zdravlja, ističući da je – kako i tema razgovora poručuje – zdravlje u pokretu.
Panelisti emisije osvrnuće se i na niz drugih aktuelnih i inspirativnih tema iz svakodnevnog života.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E danas od 16 do 18 sati.

"E uživo": Tokšična pozitiva, feng shui za 2026. i zdravlje u pokretu

U emisiji „Budilnik“ na Televiziji E bavimo se aktuelnim temama koje su obilježile početak godine i otvorile ključna društvena pitanja.
Obilne padavine koje su ponovo pogodile Crnu Goru stavile su na test spremnost sistema i izazvale brojne probleme širom zemlje. Analiziramo koliko su institucije spremne da odgovore na krize i da li su naučene lekcije iz prethodnih iskustava.
Od reformi koje na papiru djeluju obećavajuće, do izazova koji se svakodnevno osjećaju u praksi – otvaramo pitanje stanja u pravosuđu i sagledavamo koji su bili najveći testovi sa kojima se ovaj sektor suočavao tokom 2025. godine.
Poseban fokus stavljamo i na položaj novinara, pitajući da li će 2026. godina donijeti veću bezbjednost i slobodu rada za one koji i dalje djeluju pod pritiscima i prijetnjama.
Na kraju, razgovaramo o ulozi građana – koliku su snagu pokazali tokom prethodne godine i da li su dovoljno uključeni u procese koji oblikuju društvo u kojem živimo.
„Budilnik“ – teme koje bude pitanja i otvaraju dijalog.

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: televizija-e