Međunarodni dan borbe protiv side obilježava se 1. decembra, a u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta terapije koju koristi veći broj pacijenata, koji su obaviješteni od Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo da će biti obezbijeđen drugi lijek, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije Crne Gore, Boris Vuksanović.
– Znamo da će ta hitna intervencija oko uvoza lijeka da potraje. Naše informacije govore da to neće biti ni za 10–15 dana, a da prvobitna terapija koja je kontinuirana neće stići čak ni do kraja mjeseca – rekao je Vuksanović.
Ukazuje da nedostatak terapije znači ugrožavanje zdravlja samog pacijenta, jer osoba koja ima HIV mora svakodnevno uzimati terapiju u tačno određeno vrijeme.
– U slučaju preskakanja terapije ugrožava se zdravlje pacijenta, jer svako neuzimanje te terapije dovodi do same replikacije virusa u organizmu. Nekako ljekari koji liječe osobe sa HIV-om, Savjetovalište pri Institutu i mi iz Fondacije se trudimo da damo veliki efekat na značaju uzimanja te terapije i da svakom pacijentu koji se nama javi, naravno i Infektivnoj klinici i Savjetovalištu, kažemo da se terapija mora piti u određeno vrijeme i da se ne preskače. Ovo vodi do toga da se ugrožava zdravlje, jer ako terapije neće biti 10–15 dana znači da će određeni pacijenti ostati bez same terapije. Ovo u suštini ne bi trebalo da bude praksa, što se tiče ove godine i nije bilo. To se dešava prvi put ove godine, dok je prošle i pretprošle godine falilo terapije u više navrata, i to čak po mjesec dana – istakao je Vuksanović.
Podsjeća da se crnogorsko zdravstvo hvali kako ima dobar odgovor na HIV, iako je nedostatak terapije praksa u posljednjih par godina, što dovodi do poremećaja liječenja oboljelih od tog virusa.
– Sama terapija dovodi do toga da osoba koja redovno koristi terapiju ima mjerljivo stanje virusa u organizmu nula, što znači da ta osoba ne može da prenese na bilo koji način virus, ali neuzimanjem terapije se povećava rizik. Ako se terapija ne uzima, replikacija virusa u organizmu se nastavlja. Jedini odgovor je da 96 posto osoba koje uzimaju terapiju za HIV su nedetektabilni, znači nemjerljivo im je stanje virusa u organizmu i samim tim oni nijesu prijetnja nikome. Moram reći prijetnja jer imamo neka ustaljenja razmišljanja da je osoba sa HIV-om opasnost i slično. Do 2030. godine se moraju postići neki efekti da se AIDS smanji na nulti nivo i za testiranje i za liječenje i sve ostalo. Crna Gora prednjači u tome da osobe koje su na terapiji su nemjerljive i ne mogu prenijeti virus nikome, ali sa ovim ih dovodimo u neku drugu situaciju i stvaramo neku drugu sliku – zaključio je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

Nakon pisanja Portala ETV o četrnaestogodišnjoj djevojčici koja četiri nedjelje nije primila obaveznu biološku terapiju, stigli su i odgovori menadžmenta Doma zdravlja.
Njihove odgovore prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovori menadžmenta na pitanja novinarke Danijele Jovanović, ETV portal, upućenih 27.oktobra 2025. na zvaničnu adresu Doma zdravlja Glavnog grada:
- Prije svega, menadžment Doma zdravlja Glavnog grada ograđuje se od izjava Zaštitnice prava pacijenata, koje su navedene u tekstu objavljenom na Vašem portalu 25. oktobra 2025. godine. One ne izražavaju stav ustanove, već lične stavove.
Situacija koja je nastala povodom primjene biološke terapije za ovu pacijentkinju zavrijedila je punu pažnju menadžmenta ustanove.
Održani su sastanci sa zaposlenima i uzeta pisana izjašnjenja. Pokrenut je niz procedura u pravnom i stručnom smislu. One su još uvijek u toku i zato ih nećemo komentarisati.
Tačno je da je u oktobru bilo na raspolaganju lijeka Metotreksat – tačnije, od 1. do 27. oktobra dato je ukupno 37 ampula ovog lijeka pacijentima u biološkoj ambulanti.
Ono sa čime građani – naši pacijenti – treba da budu upoznati jeste da se distribucija lijeka ne vrši odjednom za cijeli mjesec, već sukcesivno (postepeno). Čim lijek stigne iz Montefarma u centralnu apoteku Doma zdravlja, obave se kratke neophodne procedure i bez zadržavanja se isti prosleđuje biološkoj ambulanti, u koju lijek dolazi istog dana, a ponekad i sljedećeg, u slučaju da je dostavljanje izvršeno u periodu od 14 do 15 časova prema centralnoj apoteci.
Uvidom u elektronski sistem, 7. oktobra nije bilo lijeka (trenutno) u ambulanti – male količine koje su postojale već su bile aplicirane pacijentima koji su došli prije javljanja ove pacijentkinje toga dana. Nove količine stigle su već 8. oktobra.
Zaposlene sestre u biološkoj ambulanti imale su mogućnost da pozovu majku i obavijeste je o tome, ali to nije urađeno.
Sljedeći put majka se javila (telefonski, prema našim saznanjima) 14. oktobra, sa nalogom koji je sadržao koncentraciju Metotreksata u dozi od 15 mg. U ambulanti je u tom trenutku bio na raspolaganju samo Metotreksat od 20 mg (fabrčki postoje pakovanja od 15 i 20 mg).
Rečeno joj je da pedijatar napiše novi nalog i da dođe 15. oktobra u ambulantu.
Pedijatar je napravio novi nalog, ali majka i dijete nijesu došle jer su nastupile akutne zdravstvene tegobe kod pacijentkinje koje su mogle da odlože primjenu lijeka, o čemu je majka obavijestila zaposlene u biološkoj ambulanti.
Nalog je zatvoren.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-vec-cetvrtu-nedjelju-bez-obavezne-bioloske-terapije-ko-je-odgovoran-za-posljedice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zašto je važno zatvoriti nalog i zašto nalog ne može biti trajan?
Radi javnosti i objektivnog uvida u funkcionisanje sistema, pojašnjavamo da su ljekovi koji dolaze u dom zdravlja kao biološka terapija relativno skupi (cijene pojedinih ljekova su i preko 500 eura po ampuli), te da naša ustanova ima jake i intenzivne kontrole potrošnje ove terapije.
Svaki nalog mora pratiti i vrijeme dolaska pacijenta, tj. ne smije se desiti da nalog dugo ostane otvoren, a pacijent ne dođe da primi terapiju, jer sistem u tom slučaju prikazuje da je lijek utrošen (a zapravo nije). Time bi se stvarale nepotrebne zalihe koje nijesu odraz pravog stanja.
Građani Crne Gore su u prednosti u odnosu na mnoge države Evrope jer su ovi ljekovi obezbijeđeni o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, za razliku od velikog broja evropskih zemalja gdje pacijenti moraju plaćati ili doplaćivati lijek.
Dakle, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje ljekova iz domena biološke terapije – nikako da bi se pacijentu nanijela neprijatnost ili uskratilo njegovo pravo na lijek. Tako je i ovaj nalog od 14. oktobra bio zatvoren jer pacijent nije došao da primi terapiju.
Dana 21. oktobra majka pacijentkinje kontaktirala je zaposlenog u biološkoj ambulanti i obavijestila je da joj je nalog zatvoren. Tog dana medicinska sestra bila je na terenu, tj. u kućnim posjetama u cilju davanja ove terapije teško pokretnim i nepokretnim pacijentima. Druga sestra bila je opravdano odsutna tog dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-konacno-primila-terapiju-menadzment-trazi-pismeno-izjasnjenje-odgovornih-sestara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijentkinja je 22. oktobra došla u ambulantu sa nalogom i primila terapiju.
Takođe, uvidom u elektronski sistem, radi upoznavanja sa detaljima ovog slučaja i transparentnosti i preciznosti u odgovoru javnosti, nijesmo pronašli nijedan nalog za ovu pacijentkinju tokom jula i avgusta 2025. godine, iz čega se može zaključiti da se u tom periodu nije javljala za lijek.
U zaključku, ponavljamo da svaki pacijent ima neprikosnoveno pravo da prima propisanu i odobrenu biološku terapiju. Zaposlene u biološkoj ambulanti imaju evidenciju pacijenata i dužnost da ih pozovu čim lijek stigne, ukoliko prethodno nije bio dostupan u ambulanti.
Takođe, njihova je obaveza da eventualno neispravan nalog koji napiše ljekar vrate na ispravku, ali bez vraćanja pacijenta nazad do ljekara, jer pacijent nije odgovoran za neadekvatno napisan nalog. U tom slučaju treba obavijestiti izabranu sestru iz tima ljekara da se nalog odmah koriguje i pacijentu izađe u susret. Ovo je vrlo izvodljivo, naročito za djecu, jer korisnika biološke terapije do 15 godina u našem domu zdravlja ima 15. Isto važi i za odrasle pacijente.
Dakle, sve što se može uraditi da se skrati put pacijentu, naloženo je da se sprovede. Rad u biološkoj ambulanti biće strogo kontrolisan u narednom periodu od strane menadžmenta.
Sa druge strane, želimo da poručimo našim pacijentima da biološka ambulanta na Zlatici radi od 7 do 14 časova svakog radnog dana i da mogu slobodno da pozovu zaposlene na broj 067/632-186 kako bi se informisali o trenutnom stanju ljekova, obavijestili osoblje o eventualnim zdravstvenim tegobama koje bi mogle da odlože primjenu lijeka i dogovorili termin za dolazak.

Danijela Jovanović

Nedostatak lijeka je bio trenutan, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Crna Gora je, kada je riječ o dostupnosti terapija za rijetke bolesti poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, iznad prosjeka u regionu, a za dalji napredak ključno je uspostavljanje registra rijetkih bolesti koji bi omogućio bolje praćenje pacijenata.
To je poruka sa panela o rijetkim bolestima: Duchennova mišićna distrofija i Friedreichova ataksija, koji su organizovali Nacionalna organizacija za rijetke bolesti (NORB) i Medical.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Vuk Kadić, istakao je da je politika države jasno usmjerena ka tome da svi pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima dobiju adekvatnu zaštitu, bez obzira na to da li je riječ o rijetkim ili češćim bolestima.
- Uvijek pokušavamo da nađemo sredstva za liječenje i rijetkih bolesti. Ne dijelimo pacijente na one sa češćim ili rjeđim dijagnozama, već nastojimo da obezbijedimo zdravstvenu zaštitu za sve naše osiguranike - naglasio je Kadić.
Govoreći o rijetkim bolestima poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, Kadić je istakao da Fond u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i stručnjacima iz oblasti neurologije i pedijatrije obezbjeđuje terapije koje su neophodne pacijentima.
Posebna komisija, kako je pojasnio, odlučuje o uvođenju inovativnih terapija, ne da bi se komplikovao proces, već da bi se osigurala kontrola i jednaka dostupnost svima kojima je terapija potrebna.
- Bez obzira na to što je budžet za zdravstvo u 2025. godini ograničen i nedovoljan, našli smo način da obezbijedimo terapiju i za pacijente koji su trenutno kandidovani za liječenje rijetkih bolesti. Trudićemo se da svima pružimo adekvatnu i pravovremenu terapiju - poručio je Kadić.
On je istakao da je Crna Gora po dostupnosti inovativnih, bioloških i onkoloških terapija na nivou država Evropske unije, a da je u nekim segmentima ispred država u okruženju, pa čak i pojedinih finansijski jačih država.
- To je rezultat jasne politike države – da obezbijedi svojim građanima najbolju moguću zdravstvenu uslugu i zaštitu. Medicina napreduje iz sata u sat, a mi želimo da pratimo te trendove i budemo u korak sa savremenim dostignućima - rekao je Kadić.
Iako pojedine procedure u državi još uvijek nijesu dostupne zbog nedostatka dovoljnog broja pacijenata i iskustva stručnjaka, Kadić je ocijenio da je Crna Gora, kada je riječ o savremenim terapijama, na visokom nivou.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Mladen Debeljević, pojasnio je da je Duchennova mišićna distrofija (DMD) rijetka, progresivna bolest koja se nasljeđuje X-vezano recesivno, prenoseći se sa majke koja je nosilac na muško potomstvo.
- Prevalenca bolesti iznosi oko dva pacijenta na 100.000 stanovnika, dok je učestalost novooboljelih dječaka jedan na 3.500 do 5.000 novorođenih dječaka. Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 djece, od čega je polovina muškog pola, očekuje se da se u prosjeku jedno dijete sa ovom bolešću rodi svake godine do godinu i po - naveo je Debeljević.
Ukazao je da u Crnoj Gori ne postoji registar rijetkih bolesti, pa tako ni za ovu bolest.
- Na osnovu zdravstvene dokumentacije i kontakata sa zdravstvenom službom, procjenjuje se da u našoj državi ima oko desetoro djece sa ovom dijagnozom - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da se bolest najčešće manifestuje između druge i pete godine života.
- Djeca uredno prohodaju, ali se javljaju smetnje u kretanju: hod na prstima, nestabilnost, otežano ustajanje iz čučnja. Od pete godine simptomi postaju izraženiji: otežano penjanje uz stepenice, potreba za ortopedskim pomagalima, a već oko osme godine djeci je neophodno pomagalo za hod. Bez liječenja, pacijenti oko desete godine postaju vezani za invalidska kolica - naveo je Debeljević.
Prema njegovim riječima, osim problema sa kretanjem, bolest je praćena i ozbiljnim komorbiditetima, navodeći da gotovo svi pacijenti nakon 18. godine razvijaju ozbiljne srčane tegobe – aritmije i kardiomiopatiju.
- Javljaju se i deformiteti kičme (skolioza, kifoza) i stopala, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da zbog svega navedenog liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, navodeći da osim neurologa, u brizi o pacijentima učestvuju kardiolozi, ortopedi, fizijatri, a da je neophodna i psihološka podrška.
- Poseban izazov predstavlja kasno postavljanje dijagnoze. Prosječno kašnjenje iznosi godinu do dvije, što je problem i na globalnom nivou. S obzirom na razvoj novih terapija, ključno je da pacijente što ranije dijagnostikujemo kako bi se pravovremeno započelo liječenje - poručio je Debeljević.
Govoreći o Friedreichovoj ataksiji, Debeljević je pojasnio da oba roditelja moraju biti nosioci defektnog gena, a vjerovatnoća da će bolest biti prenesena na dijete iznosi 25 odsto.
- Učestalost je jedan do dva oboljela na 50.000 stanovnika. Prema podacima kojima raspolažemo, u Crnoj Gori postoji oko četvoro djece mlađe od 16 godina i 7 do 8 odraslih pacijenata sa ovom dijagnozom - naveo je Debeljević, ponovo naglašavajući značaj formiranja registra rijetkih bolesti.
Ukazao je da se bolest se najčešće javlja između 5. i 12. godine života.
- Prvi simptomi koje roditelji primijete su nestabilan hod i smetnje u koordinaciji. Kako bolest napreduje, javljaju se abnormalni pokreti očiju, gubitak sluha, smetnje vida i srčane komplikacije – inicijalno hipertrofična kardiomiopatija, a kasnije dilatativna, koja vodi do srčane slabosti. Deformiteti kičmenog stuba (skolioza) prisutni su kod čak dvije trećine oboljelih - naveo je Debeljević.
Kazao je da se dijagnoza često postavlja značajnim zakašnjenjem.
- Pacijenti se u početku obraćaju kardiologu ili ortopedu zbog deformiteta kičme, a tek kasnije neurologu. U svijetu prosječno kašnjenje u postavljanju dijagnoze iznosi više od tri godine. Za potvrdu dijagnoze ključna su genetska testiranja, dok klinički nalazi uključuju smanjene mišićne reflekse, pozitivan Babinski znak, kao i promjene na magnetnoj rezonanci kičmene moždine - rekao je Debeljević.
Ocijenio je da je i kod ove bolesti, kao i kod Duchennove distrofije, rana dijagnostika od ogromnog značaja, naročito zbog razvoja novih terapija koje pacijentima daju jasniju perspektivu i mogućnost kvalitetnijeg života.
Neuropedijatar u Institutu za bolesti djece, KCCG dr Nelica Ivanović Radović, kazala je da smo u posljednjih 20 godina svjedoci prave revolucije u pronalasku novih terapija koje mijenjaju ishode teških bolesti.
- Više nismo samo posmatrači loših prognoza, već aktivno učestvujemo u liječenju svojih pacijenata - istakla je Ivanović Radović.
Prema njenim riječima, rijetke bolesti pogađaju oko 300 miliona ljudi širom svijeta, a terapija postoji za svega deset odsto oboljelih.
- Kod mišićne distrofije, iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, multidisciplinarni pristup ostaje osnova liječenja: od neuropedijatra, neurologa i fizijatra, preko kardiologa i pulmologa, do nutricionista i psihologa - rekla je Ivanović Radović.
Kazala je da su prvi značajan iskorak u farmakološkoj terapiji bili kortikosteroidi koji su produžili pokretljivost i očuvali mišićnu i plućnu funkciju, uz kontrolu neželjenih dejstava.
- Napredak u razumijevanju molekularne osnove bolesti i razvoj novih terapija pružaju nadu. Iako bolest ne možemo u potpunosti zaustaviti, produžavamo samostalnu pokretljivost pacijenata i poboljšavamo kvalitet života. Multidisciplinarni pristup ostaje ključan - poručila je Ivanović Radović.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Jevto Eraković, istakao je veliko zadovoljstvo što je dio istorijskih promjena u liječenju neuroloških bolesti.
Podsjetio je na vrijeme kada su terapijske mogućnosti bile veoma ograničene, a liječenje pacijenata znatno teže.
- Danas, zahvaljujući inovativnim terapijama, pacijentima se produžava ne samo životni vijek, već i značajno poboljšava kvalitet života. Od 2018. godine u Crnoj Gori bilježimo sve veći napredak, a ono što rade kolege iz Fonda za zdravstveno osiguranje na tom planu zaslužuje svaku pohvalu - rekao je Eraković.
Posebno je ukazao na multidisciplinarni pristup u liječenju rijetkih bolesti poput Friedreichove ataksije, gdje pored neurologa važnu ulogu imaju fizijatri, kardiolozi, endokrinolozi i ortopedi.
- Samo ovakav komplementarni pristup daje rezultate i omogućava pacijentima bolju pokretljivost, koordinaciju i kontrolu pridruženih oboljenja - rekao je Eraković.
Ukazao je da je do skoro jedina dostupna terapija bio idebenon, koji nije davao značajan klinički efekat, ali je kod pacijenata donio poboljšanja u emocionalnom i socijalnom aspektu.
- Danas, međutim, na raspolaganju su i novi lijekovi poput dimetilfumarata i riluzola, koji se već koriste u drugim oblastima neurologije, a pokazuju potencijal u liječenju Friedreichove ataksije. Ohrabruju i prvi rezultati ispitivanja u oblasti genske terapije - naveo je Eraković.
Ocijenio je da Crna Gora u ovoj oblasti može da se mjeri i sa mnogo razvijenijim zemljama.
- Pratimo trendove, uvodimo nove terapije, idemo na edukacije i vidimo veliki stepen posvećenosti naših ljekara, što se direktno odražava na kvalitet liječenja pacijenata - zaključio je Eraković.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti (NORB) Nataša Bulatović, istakla je da je misija organizacije jasna – obezbijediti bolji i dostojanstveniji život ljudima koji žive sa rijetkim bolestima i njihovim porodicama.
- Naše djelovanje je usmjereno na to da niko ne ostane sam u borbi sa bolešću. Zbog toga pružamo psihosocijalnu podršku, jer rijetka bolest ne pogađa samo pojedinca, već cijelu porodicu. Takođe radimo na edukaciji i informisanju pacijenata, pružanju provjerenih podataka o dijagnozi, pravima i mogućnostima liječenja, kao i pravnom savjetovanju i zastupanju - kazala je Bulatović.
Posebno je naglasila značaj podizanja svijesti javnosti kroz kampanje, događaje i konferencije, ocijenjujući da su za deset godina postojanja NORB-a pacijenti oboljeli od rijetkih bolesti postali vidljiviji nego ikad ranije.
Bulatović je ocijenila da je cjelovit pristup je ključan – od medicinske brige, psihološke i socijalne podrške, do obrazovanja koje uvažava potrebe oboljelih i stvaranja zajednice koja ih prihvata.
- Naša poruka je jasna – niko ne treba da bude sam u borbi sa rijetkim bolestima - rekla je Bulatović.
Majka dječaka oboljelog od Duchennove mišićne distrofije, Zorica Pavićević, kazala je da smatra ključnim da roditelji nakon uspostavljanja dijagnoze dobiju psihološku pomoć, ukazujući na važnost podrške porodice.
- Na udaru je naša mala porodica i to treba da se preživi, ali čovjek mora da se bori i da pokušava da to prevaziđe. Život se promjeni za 360 stepeni, ali snaga da se očuva porodica nas je tjerala da gledamo pozitivno i da idemo dalje. Odlučili smo da se borimo sa pozitivnim stavom - navela je Pavićević.
Ona je kazala da joj napredak terapije za ovu rijetku bolest uliva nadu kao roditelju. &nbsp;

1084x550

Crna Gora iznad prosjeka u regionu po dostupnosti terapija za rijetke bolesti

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić već mjesec je bez terapije jer mu uprava UIKS-a ne dozvoljava da lijekove uzima pod kontrolom ljekara kojima vjeruje, piše Antena M.&nbsp;
Katnić, po cijenu dramatičnog ugrožavanja vlastitog zdravlja, ne želi da uzima terapiju od zatvorskih ljekara i tehničara.
Antena M pisala je o tom slučaju, prije tačno dvije sedmice i narednih dana, a naše pisanje izazvalo je brojne reakcije. Uprava UIKS ostala je čvrsta u stavu da se drži krutih propisa i poručila da će za eventualni fatalan ishod biti kriv sam Katnić.
Iz UIKS su na pitanja Antene M odgovorili odmah. Na istovjetna pitanja, upućena istog dana, još uvijek ćuti Viši sud u Podgorici!?
Odlukom da ne uzima terapiju od zatvorskih ljekara i tehničara Milivoje Katnić svjesno je doveo u opasnost svoj život. Bivši specijalni tužilac (68 godina) je dugotrajnim štrajkom glađu i žeđu poslao poruku javnosti da je izložen političkom procesu, a neuzimanje terapije plod je njegove sumnje da sistem želi da se konačno obračuna sa njim ili mu onemogući koncentrisano iznošenje odbrane pred sudom.&nbsp;
Za Milivoja Katnića je dokazivanje nevinosti i odbrana lične i profesionalne časti važnija od golog života. Zato je i tražio da u junu i julu bude održano što više ročišta, jer je svjestan da mu stanje zdravlja ne garantuje da će i na jesenjim ročištima biti u prilici da iznosi svoju odbranu.
Viši sud u Podgorici, međutim, još uvijek nije našao za shodno da odgovori na pitanja Antene M ili da se oglasi povodom slučaja koji apsolutno interesuje crnogorsku javnost.

Katnić već mjesec bez terapije, Viši sud ćuti

Klinički centar Crne Gore (KCCG) obezbijedio je kontinuiranu primjenu implantabilnog venskog porta-Port-a-Chat sistema (hemoport), saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
Kako su kazali, u pitanju je medicinski uređaj koji se koristi za dugotrajno davanje intravenoznih terapija, uključujući hemoterapiju, kod pacijenata kojima je potrebna česta i dugotrajna aplikacija infuzije.
- Postavlja se potkožno u lokalnoj anesteziji, a sastoji se od male komore (jastučeta). Funkcioniše tako što omogućava ljekovima i tečnostima da se direktno aplikuju u centralnu krvnu cirkulaciju, što smanjuje potrebu za čestim ubadanjem iglom u periferne vene, čime se umanjuje bol i nelagodnost pacijenta. Postupak traje najviše sat vremena i pacijent se istog dana otpušta iz bolnice - pojasnili su u saopštenju.
Kako su podsjetili, krajem 2024. godine, kada je počela primjena ove metode u ovoj ustanovi, hemoport je ugrađen kod nekoliko pacijenata.
- Od kraja februara 2025. godine, od kada je započeto redovno sprovođenje ove procedure, do danas je ugrađeno njih 36. Postavljanje hemoporta obavlja hirurg Centra za vaskularnu hirurgiju KCCG dr Tahir Kalač, koji je prethodno u Njemačkoj završio edukaciju za primjenu ove metode. Procedura se primjenjuje zahvaljujući timskom radu Instituta za onkologiju, Hirurške klinike, Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Operacionog bloka KCCG uz punu podršku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), AU “Montefarmom” i menadžmenta KCCG - naglasili su.
Kako su dodali, onkološki pacijentki koji su kandidati za ugradnju hemoporta su: pacijenti sa metastatskom malignom bolešću sa potrebom za čestom infuzijom specifične onkološke terapije (npr. hemoterapija, imunoterapija, ciljana terapija), kao i pacijenti koji primaju citotoksičnu terapiju koja djeluje toksično na periferne krvne sudove.
- Pacijenti kod kojih je planirana dugotrajna primjena intravenske specifične onkološke terapije (najčešće kod primjene duže od šest mjeseci). Pacijenti koji imaju problema sa perifernim venama - piše u saopštenju.
Iz Kliničkog centra su istakli da su pacijenti koji ne mogu da koriste hemoport: pacijenti sa ozbiljnim infekcijama ili alergijama na materijale od kojih je hemoport napravljen; pacijenti sa problemima u koagulaciji krvi (kao što je hemofilija) koji bi mogli imati problema sa krvarenjem tokom procedure; pacijenti sa ozbiljnim srčanim ili vaskularnim bolestima koje bi mogle otežati postavljanje katetera.
- Uvođenje redovne primjene hemoporta u našoj ustanovi, Crnu Goru svrstava rame uz rame sa razvijenim evropskim zemljama kao što su: Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Španija i Švajcarska, koje ovu metodu redovno primjenjuje u liječenju onkoloških pacijenata. Ona se takođe koristi i u drugim razvijenim zemljama sa modernim zdravstvenim sistemima, jer nudi pacijentima značajne prednosti u pogledu kvaliteta života tokom liječenja - poručili su.
Kako su pojasnili, brojni su benefiti ugradnje hemoporta za pacijente.
- Manje nelagodnosti jer pacijenti ne moraju da podnose česta ubadanja iglama, što može biti bolno i neugodno; bezbjednost i tačnost jer se hemoterapija ili druge infuzije mogu precizno aplicirati direktno u centralnu cirkulaciju, čime se smanjuje rizik od iritacije ili oštećenja perifernih vena; veća udobnost jer Hemoport smanjuje rizik od infekcija i drugih problema koji mogu nastati pri primjeni intravenske terapije; poboljšan kvalitet života - ukazuju iz Kliničkog.
Kako su dodali, da bi onkološki pacijent ostvario pravo na ugradnju hemoporta, potrebno je da ima medicinsku indikaciju.
- Preporuku za hemoport daje specijalista/supspecijalista onkolog koji procenjuje da je ugradnja hemoporta potrebna, uzevši u obzir stadijum maligne bolesti, očekivanu dužinu primjene specifične onkološke terapije, komorbiditete kod pacijenta. Ima Konzilijarnu odluka: Nekada specijalisti donose zajedničku odluku, posebno kod složenijih slučajeva. Ima uput od izabranog ljekara: Pacijent pribavi uput od izabranog ljekara za bolničko liječenje radi kratkotrajnog boravka na Odjeljenju medikalne onkologije, kada će biti sprovedena procedura - naglasili su.
Prema njihovim riječima, obavlja se u lokalnoj ili kratkotrajnoj opštoj anesteziji te je za samim tim za pacijenta bezbolna.
- Prije hospitalizacije potrebno je da pacijent obavi preoperativnu pripremu koja podrazumijeva Doppler krvnih sudova vrata i grudnog koša i laboratorijske analize (KKS, biohemiju i faktore koagulacije). Samo u pojedinačnim slučajevima, kada postoji procjena vaskularnog hirurga da će ugradnja Hemoporta biti komplikovana, procedura se obavlja u opštoj anesteziji, uz prethodnu pripremu pacijenta, koja obuhvata: saglasnost specijaliste interne medicine i anesteziološku saglasnost za izvođenjem procedure - &nbsp;istakli su.
Iz KCCG su napomenuli da je onkološkim pacijentima koji imaju medicinsku indikaciju za primjenu hemoporta, obezbijeđen flajer o najvažnijim informacijama o ovom uređaju, kao i o proceduri vezano za ostvarivanje prava na ovaj vid zdravstvene usluge.
- Dakle, kada ordinirajući ljekar ili Konzilijum postavi medicinsku indikaciju za ugradnju hemoporta, uz specijalistički, odnosno, Konzilijarni izvještaj, pacijent će dobiti i flajer sa najvažnijim informacija - zaključuju u saopštenju.

Klinički centar obezbijedio kontinuiranu primjenu hemoporta

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) smatraju da na njima ne bi bila odgovornost ako bi došlo do fatalnih posljedica zbog činjenice da bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, čije je zdravlje ozbiljno ugroženo, ne uzima terapiju za liječenje hronične bolesti koja je zbog toga uznapredovala.
- U konkretnom slučaju ne bi bila riječ o odgovornosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, već pacijenta koji odbija da uzima propisanu terapiju - poručili su oni u odgovoru na pitanje Antene M.
Bivši glavni specijalni tužilac odbija da prima terapiju od zatvorskog ljekara i tehničara i insistira na liječenju na klinici i kod ljekara u koje ima povjerenje. On sumnja da bi medicinska terapija koju bi primao u UIKS mogla biti iskorišćena za konačan obračun sa njim ili da ga onesposobi za koncentrisano iznošenje odbrane u sudnici.&nbsp;
Tragom zabrinjavajućih informacija, čiju je tačnost Anteni M potvrdila i Katnićeva porodica, taj medij obratio su se juče UIKS i Višem sudu u Podgorici u namjeri da saznaju je li striktna primjena rigidnih propisa za njih važnija od zdravlja čovjeka koji gotovo 15 mjeseci zatvoren u Spužu.&nbsp;
- Da li će uprava UIKS insistirati na protokolu koji propisuje da zatvorenik može dobiti terapiju samo od zatvorskog ljekara i tehničara i time dodatno dovesti u opasnost zdravlje i goli život Milivoja Katnića ili će uvažiti okolnost da bivši GST nema povjerenja u njih i pronaći način koji bi omogućio da Katnić počne da uzima terapiju uz neki vid institucionalne kontrole - pitanje je Antene M.
U UIKS-u su naveli da na prava zatvorenika i pritvorenika, u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata.
- Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zdravstvena zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, opšte i specijalizovane bolnice, a pri čemu UIKS ostvaruje kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim institucijama radi obezbjeđivanja adekvatne medicinske zaštite - naveli su oni.
U slučaju kada osoba iz određenog razloga odbija da uzima propisanu terapiju, onda se, kako su kazali, upozorava na moguće posljedice takvog postupanja.
- Odbijanje terapije se evidentira u propisanoj medicinskoj i službenoj dokumentaciji, a preduzimaju se i dalje odgovarajući koraci radi praćenja zdravstvenog stanja tog lica - istakli su u UIKS-u.
Odgovornost za posljedice koje mogu nastupiti u ovakvim slučajevima snosi, kako su kazali, lice lišeno slobode.
- A imajući u vidu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može lice da primora na uzimanje terapije protiv njegove volje - naveli su oni.
U Višem sudu u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja ovim povodom.
Milivoje Katnić je u pritvoru od aprila prošle godine, pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja.
Sam Katnić a i brojni nezavisni intelektualci, organizacije i politički subjekti smatraju da je bivši glavni specijalni tužilac politički zatvorenik i žrtva osvete aktuelne vlasti zbog toga što je spriječio državni udar u Crnoj Gori, na dan izbora 2016.

UIKS: Katnić će biti kriv ako posljedice neuzimanja terapije budu fatalne, a ne mi

Onkološkim pacijentima je krajem prošle sedmice, u četvrtak i petak, rečeno da se vrate iz Instituta za onkologuju, jer terapije nema. Pacijenti su kazali redakciji da im je rečeno da je to zbog toga što je Klinički centar ispunio „kvotu“ koju je odredio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz KCCG je pojašnjeno da su svi onkološki pacijenti kojima je planirana terapija pregledani, napisani su izveštaji i preporučeno je vrijeme kada bi trebalo da se jave ordinirajućem onkologu radi nastavka terapije.
- Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmcu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije, ne kompromituje efikasnost iste – naglasili su iz KCCG.
Pojasnili su da je u konkretnom slučaju, tokom prošle sedmice došlo do nestašice pojedinih ljekova, prije svega „keytrude“.
- Sada ga imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe pacijenata do kraja sedmice, i očekujemo nesmetan nastavak terapije za početak maja. Takođe, tokom prethodna dva radna dana nije bilo ljekova „phesgo“, „bevacizumab“, „nivolumab“, „alvelumab“, „cetuximab“, kao i pojedinih citostatika, te je navedena terapija sada pristigla u manjim količinama i očekujemo njihovu nesmetanu primjenu početkom maja – kazali su Pobjedi iz KCCG.
<h2>Racionalizacija</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi juče potvrdili navode pacijenata da je FZO u saradnji sa Minstarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova.
- Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja u potpunosti uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je i da uslijed trenutnih uvećanih potrošnji („pikovi“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, a do čega je došlo u prethodnim danima – odgovoreno je Pobjedi iz Kliničkog centra.
Ističu da su ipak, sinhronizovanim komunikacijama sa FZO i Ministarstvom finansija, ovakvi nedostaci ljekova kratkotrajni i da za sada ne kompromituju liječenje onkoloških pacijenata.
Kazali su i da ne predstavljaju ništa neuobičajeno, što se ne dešava i u većim onkološkim centrima.
Podsjetili su i na činjenicu da je u prethodnim godinama, dolazilo do nestašice pojedinih citostatika i po nekoliko mjeseci, te da se to sada ne dešava.
Pobjeda je prethodih godina pisala o tim nestašicama ljekova, na koje su onkološki pacijenti dugo čekali i bili vraćani jer u Institutu nijesu imali potrebnu terapiju. Bilo je i situacija da nijesu znali ni kada će je primiti, te su se bojali da ne ugroze kontinuitet primanja neophodnih ljekova.
<h2>Pregledi redovni</h2>
Iz KCCG je pojašnjeno da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju od strane ordinirajućih medikalnih onkologa i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj, s tim što se iz svih navedenih razloga planira rad i za dane državnog praznika 21. i 22. maja.
- Ovo će dovesti do kratkotrajnog odlaganja terapije, ali neće uticati na kontinuitet liječenja naših pacijenata koji su na sistemskoj terapiji – odgovorili su Pobjedi iz KCCG.
Naglasili su da je u budućnosti neophodno voditi računa o kontinuitetu primjene onkološke terapije, kod pacijenata kod kojih je ista započeta, te u tom cilju treba i planirati potrošnju i zalihe navedenih ljekova.
<h2>Obnavljaju Dnevnu bolnicu</h2>
Još ranije planirana rekonstrukcija Dnevne bolnice Instituta za onkologiju, kako bi se proširili kapaciteti i postavile nove terapijske stolice biće obavljena tokom ove sedmice. Na taj način će se iskoristiti praznični dani.
- Zbog toga je planirano da tokom tri radna dana ove sedmice, redukujemo i gotovo obustavimo primjenu intravenske onkološke terapije, dok će se primjena subkutanih ljekova, intramuskularnih formi i HT potencijacija nesmetano odvijati – istakli su iz KCCG.
Pobjedi je iz Montefarma prekjuče rečeno da, kada je riječ o isporuci ljekova za onkološke pacijente koji terapiju primaju u JZU, kao i Kliničkom centru Crne Gore, isporučuju neophodnu terapiju shodno iskazanim potrebama i zahtjevima pomenutih ustanova, u skladu sa važećim protokolima i odobrenim terapijama.
Pobjeda je ranije pisala o nestašicama ljekova za onkološke pacijente i o problemima nabavke jer dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek najčešće zbog problema u proizvodnji i u takvim situacijama nastaje trenutni zastoj u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Početkom mjeseca se dogodio i zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku kada, kako je objavio portal Standard, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog.
Fond je nedavno saopštio da ustanove same planiraju potrebe koje moraju biti usklađene sa opredijeljenim budžetom te „Montefarm“ ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio budžet u iznosu od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je izjavio da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde te da će morati da se napravi rebalans u posljednjem kvartalu.
On je kazao i da ljekova u ovoj godini neće nedostajati iako je smanjen budžet za njihovu nabavku.

1250x600

Većina onkoloških pacijenata primiće terapiju naredne nedjelje

U našim apotekama su trenutno dostupne granule „Salofalk“, a u pojedinima i dalje ima i tableta od 500 miligrama i supozitorija.&nbsp;
To je saopšteno Portalu ETV iz Montefarma na pitanja o navodnoj nestašici lijeka koji je namijenjen oboljelima od ulceroznog kolitisa.
Oni su podvukli da ovaj lijek nije deficitaran - već da u ovom momentu nema baš svaka apoteka tablete tog lijeka od 500 miligrama.
<h2>SVAKI OBLIK IMA ISTI EFEKAT</h2>
Kako su pojasnili, Salofalk se proizvodi u više farmaceutskih oblika, različite jačine, odnosno: kao tablete, supozitorije, rektiole i granule - ali je, kažu oni, činjenica da svaki od njih postiže isti terapijski efekat.&nbsp;
- Takođe, postoje i paralele istog sastava, te je rijedak slučaj da svaki od navedenih oblika nedostaje - naglasili su u Montefarmu.
Naveli su i da nijesu upoznati sa činjenicom da specijalisti jedan lijek ne preporučuju u drugom farmaceutskom obliku koji ima isti sastav, ali se drugačije dozira ili aplikuje, ukoliko postoji trenutni zastoj u proizvodnji određene terapije.
<h2>PROBLEM KOD PROIZVOĐAČA</h2>
Dopunu zaliha, kako bi u svih 55 apoteka imali na raspolaganju dovoljne količine tableta od 500 miligrama ovlašćeni dobavljač „Farmegra“ najavio je, kako su nam saopštili u Montefarmu, do kraja ove sedmice.
- A informaciju u kojoj apoteci je trenutno dostupan pomenuti farmaceutski oblik, pacijenti mogu dobiti od farmaceuta Montefarma u svakom trenutku - poručili su oni.
Trenutni diskontinuitet u isporukama dovoljnih količina „Salofalka“ u obliku tableta i rektiola dobavljač je, kako su nam kazali u Montefarmu, pojasnio problemom kod proizvođača.
- Zbog prozvodnih problema dobavljač kasni sa isporukom dodatnih količina i stabilizaciju očekujemo do petka tekuće sedmice - istakli su u Montefarmu odgovarajući na pitanja Portala ETV uz napomenu da je ovaj posao ugovoren tenderskim postupcima još u prethodnoj godini - u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Montefarm je, kako su sami ustvrdili, više od tri decenije odgovoran za nabavku ljekova i medicinskih sredstava za potrebe sektora javnog zdravstva.
- I zaista imamo bogato iskustvo u djelatnosti koju obavljamo. Tokom našeg dugogodišnjeg postojanja više puta smo se susreli sa promjenama na tržištu ljekova, povlačenju nekih koji se više i ne proizvode i uvođenjem novih, inovativnih terapija ili pojave paralela - poručili su oni.

Anja Ivanović

„Salofalka“ u granulama ne fali, do petka stiže dopuna zaliha tableta od 500 miligrama

Najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država, saznaje portal Standard.&nbsp;
Prema informacijama koje je saopštilo više izvora iz te bolnice, sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima su na listi ljekova koju je usvojila Vlada.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog. Portal Standard posjeduje dopise Fonda.
Sagovornik Standarda kaže da 15 pacijenata koji su trebali da prime lijek „Tecentriq“ u drugoj polovini marta, nije primilo terapiju koja je odložena, jer bolnica nije mogla da dobije lijek.
Osim toga, iz izvještaja Montefarma za mjesečnu potrošnju od 19.03.2025. godine do kraja marta, nijedna kutija „Tecentriqa“ nije isporučena Brezoviku, iako se vidi da su na stanju imali 70 kutija.
<h2>SB Brezovik: Imali smo kratkotrajnih problema u nabavci ljekova</h2>
Iz bolnice u Brezoviku Standardu su potvrdili da je tokom posljednje sedmice marta „došlo do kratkotrajnog problema u isporuci tražene količine pojedinih ljekova“. Naglasili su da takav problem nije bio samo kod njih, ali da su protekle nedjelje svi pacijenti &nbsp;primili planiranu terapiju.
Iz SB „dr Jovan Kljajić“ nijesu demantovali navedene informacije da tokom marta 15 pacijenata nije primilo „Tecentriq“, kao ni to da najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo terapiju.
Sagovornik Standarda, koji je želio da ostane anoniman, a čije navode nijesu demantovali iz bolnice u Brezoviku, kaže da je ta bolnica krajem nedjelje tražila 20 kutija istog lijeka, a da im je poslato samo 15, iako je napravljen plan za primjenu svih 20 pacijenata. Informacije govore da u Montefarmu ovog lijeka ima dovoljno na lageru.
U bolnici u Brezoviku imali su problema i sa lijekom „Imfinzi durvalumab“ proizvođača „Astra“.
- Najmanje tri pacijenta nijesu primila nastavak terapije, a tri nova, spremna i odobrena, nijesu započela sa terapijom - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Odlaganje terapije rizik za gubitak efekta liječenja</h2>
Treba podsjetiti da protokoli za liječenje uznapredovalog karcinoma pluća precizno definišu vrijeme na koje se prima terapija (npr. dvije ili tri nedjelje).
Odlaganjem primjene terapije tokom poslednjih deset dana marta neće se primiti najmanje jedan ciklus liječenja. U slučaju da to postane praksa rizikuje se gubitak efekata liječenja koji su postignuti prethodnim terapijima i povećava vjerovatnoća progresije bolesti. Na ovaj način se do sada uložena sredstva od strane države u dijagnostiku i liječenje ovih pacijenata kompromituju.
Novi pacijenti nijesu dobili propisanu terapiju iako je njihovo liječenje predloženo od strane stručnog konzilijuma i odobreno od strane komisije Fonda za zdravstveno osiguranje.
Podatak da u bolnici „Dr Jovan Kljajić“ nedostaju i potrošni materijal, fiziološki rastvor, rukavice, iz te ustanove su demantovali.
- Što se tiče potrošnog materijala i rastvora, kao i ljekova neophodnih za liječenje pacijenata u SB Brezovik, isključujući onkološke pacijente, nijesmo imali problema u radu, &nbsp;niti nedostatak navedenog - saopšteno je Standardu.
<h2>I KCCG imao problema u nabavci ljekova</h2>
I u KCCG imaju problem sa ljekovima, posebno sa lijekom „Entyvio“ proizvođača Takeda.
- Dva pacijenta za lijek “Entyvio” iz gastro odaljenja su pomjerena za ovu nedjelju, a obrazloženje iz KCCG je bio da čekaju isporuku lijekova od prošle nedjelje - kaže sagovornik Standarda. 
 
KCCG se prošle nedjelje obratio Fondu za “Avastin”, “Vectibix”, “Humani albumin”, “Keytrudu”, “Abraxane”, “Diphereline”…
Standard saznaje da je iz Fonda KCCG odgovoreno, da se pridržavaju sredstava koja su opredijeljena na mjesečnom nivou, te ih upozorili da su u januaru i februaru prekoračili odobrena sredstva, te ponovo poslali mjesečne iznose odobrenih sredstava do kraja godine.
<h2>Dopis Fonda JZU – ljekova nema preko planiranog</h2>
Iz Fonda za zdravstveno osiguraje su početkom marta upozorili javne zdravstvene ustanove da troše ljekova onoliko koliko je predviđeno.
- Shodno odluci Fonda o rasporedu sredstava za 2025 godinu , potrebno je da nabavku redovnih ljekoba od AU Montefarm vršite u okviru mjesečno planiranih finansijskih sredstava , odnosno 1/12 oprediljenog budžeta za ljekove. To znači da iznos ispostavljene cesije može odstupiti u odnosu na mjesečni plan isključivo za iznos odobrenih ljekova od strane komisije Miniistarstva zdravlja čija potrošnja je posebno planirana i izdvojena kao posebna stavka kod AU Montefarm - piše u dopisu Fonda.
Dodaju da ljekove koje odobrava Komisija Ministarstva zdravlja je potrebno da uz cesiju dostave i Odobrenje komisije Ministarstva zdravlja za dati lijek koji je isporučen od AU Montefarm.
- „Ujedno vas obavještavamo da ćemo cesije za januar i februar 2025. godine prihvatiti u iznosu koji je već definisan, ali da će se za eventualno prekoračenje mjesečnog limita u januaru i februaru umanjiti ukupni godišnji iznos opredijeljenih sredstava. U cilju racionalizacije potrošnje ljekova potrebno je da vršite strogu kontrolu planiranje zaliha i stvarnih potreba ustanove za dati mjesec - precizirano je u dopisu Fonda JZU.
<h2>Sadašnji način planiranja potrošnje ljekova neodrživ</h2>
Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.
- Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacujenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci… - kaže sagovornik Standarda.&nbsp;
Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.
- Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni - kaže izvor.
On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje. 
 
- Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo - precizira izvor sa Instituta za onkologiju.
Dosta manjkavosti ima oko planiranja potrosnje i odredjivanja budžeta za ljekove sa Instituta za onkologiju.
Prema mišljenju više upućenih sagovornika ovakav način planiranja potrošnje može dovesti do odlaganja terapija i dodatnog opterećenja u narednom mjesecu.

U SB Brezovik 40 pacijenata sa rakom pluća nije primilo terapiju

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: terapija