U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Izvjestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula komentarisao je za N1 Zagreb situaciju u Srbiji godinu dana poslijee pada nadstrešnice u Novom Sadu. On je ocijenio da odlaganje političkog rješenja ovog "neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji" može da dovede cijelu zemlju u rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji, kako kaže, mogu završiti još jednom tragedijom.
Prema njegovim riječima protesti neće tako lako prestati jer je situacija u zemlji sve polarizovanija, a demonstrante vlast vidi kao ugrožavajuće.
- Mislim da se reaguje sve više represijom, nasiljem prema svima onima koji izražavaju svoje mišljenje na ulicama, ali ne samo na ulicama. Meni se čini da je ovo jedna od etapa tog građanskog bunta i svako odlaganje nekog političkog rješenja ove krize, neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji, možda dovodi cijelu zemlju u povećani rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji naprosto mogu završiti i sa nekakvom tragedijom. Ja sam prije nekoliko mjeseci rekao da se najviše bojim 17. žrtve, odnosno pored 16 ljudi koji su stradali u padu nadstrešnice, ako se dogodi neki tragičan slučaj i tokom samih protesta, tada će situacija zaista postati krajnje ozbiljna - kazao je Picula.
Izvjestilac smatra da do ovog trenutka političkog rješenja nema na vidiku.
- Studenti su vrlo jasno artikulisali želju da se izbori raspišu što prije, međutim oni naprosto sami izbore ne mogu raspisati, to zavisi od vlasti. A ona oklijeva kao da osjeća, prije svega Aleksandar Vučić, da izbori ovog trenutka nijesu onaj instrument koji mu je toliko puta ranije u zadnjih 5-6 godina pomagao zapravo da ostane na vlasti."
Na pitanje da li se u ovom trenutku može vjerovati u poštene izbore u Srbiji, ako do njih dođe prije vremena, Picula kaže da u ovom trenutku postoji mnogo argumenata za negativan odgovor.
- Nakon zadnjih izbora u Srbiji, koji su se održali krajem 2023. godine, međunarodni posmatrači su ocijenili da Srbija mora preinačiti mnogo toga u svom izbornom zakonodavstvu, preporučili su 25 tačaka promjena, od kojih gotovo da nijedna nije ispunjena. Prema tome, nemamo razloga da vjerujemo da bi izbori održani pod ovim okolnostima rezultirali zapravo slobodnim i poštenim izborima. Jer je u Srbiji u ovome trenutku i dalje potpuna dominacija stranke na vlasti, odnosno jednog čovjeka kome sigurno nije u interesu da ispuni ono što od njega očekuju, naravno, najprije građani Srbije, ali onda i međunarodna zajednica, pogotovo Evropska unija, čiji dio deklaratorno Srbija želi da bude."
<h2>Oštra rezolucija EP o Srbiji</h2>
Picula ocjenjuje da u Evropskom parlamentu postoji kontinuirani interes za stanje u Srbiji.
- Mi smo od početka ove godine imali već tri rasprave u Evropskom parlamentu o Srbiji, koja ima status kandidata za članstvo još od 2012. godine. Međutim, već četiri godine ona nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, ali situacija u Srbiji svakako se odražava i na kvalitet politike proširenja koji je jedan od deklariranih prioriteta upravo ove evropske komisije. Dakle, ako Aleksandar Vučić očito ne želi ili nema kapacitete da realizuje preko potrebne reforme, on ima jednu drugu sposobnost, a to je da po svom nahođenju može da proizvodi krize u nekim drugim djelovima Zapadnog Balkana. Tako da, situacija u Srbiji je zapravo jako bitna i u tom pogledu. Ja očekujem sjutra, u utorak, prilikom objavljivanja tog zbirnog izveštaja Evropske komisije o stanju u državama kandidatkinjama, da ovaj put skine rukavice ili barem jednu rukavicu kada govori o Srbiji, što nije bio slučaj proteklih godina."
Picula je konstatovao da je Evropska komisija ta koja i te kako odlučuje o kvalitetu samih pregovora sa Srbijom, pa ono što se tu kaže "zaista ima i ozbiljne reperkusije na put Srbije prema Evropskoj uniji".
- Dugo vremena je odnos Evropske unije, zapravo prije svega Evropske komisije, prema Vučićevom Beogradu bio je neopravdano blag. Brisel je dugo godina ignorisao sve jasnije znakove jačanja autokratije u Srbiji i s njom povezane pojave korupcije, slabljenja institucija pravne države, kao i odbacivanja temeljnih vrijednosti na kojima počiva Evropski poredak. Nemojmo zaboraviti da to nije bilo slučajno. Dugo godina je Aleksandar Vučić imao i posebnu podršku uglednih evropskih političara koji su imali posebnu težinu, prije svega Angela Merkel, ali i nekih drugih političara iz država članica Evropske unije. Ja se nadam da se taj odnos pomalo mijenja, jer kao što sam rekao, ako se zaista jasno i oštro ne prokomentariše ovo što se događa u Srbiji gotovo godinu dana, tada ne dolazi samo u pitanje put Srbije prema Briselu, nego se ugrožava i politika proširenja kao takva - kazao je Picula.

Portal ETV

Picula: Rješenje neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji može da dovede do rizika od ozbiljnijih sukoba

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

1250x600

1084x550

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
On je to poručio u razgovoru za Večernji list, a nakon usvajanja još jednog izvještaja o Srbiji.&nbsp;
Ova rezolucija je povodom godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu. Šta mislite, može li ova rezolucija pomoći ili nešto promijeniti za sve one u Srbiji koji se nadaju pravdi?
- U pravu ste. Ovo je još jedna rezolucija koja je u posljednje vrijeme ispregovarana ovdje u Evropskom parlamentu. Ja sam vodio pregovore. Dobro je što se radi o ozbiljnoj ocjeni pet političkih grupacija u Evropskom parlamentu, uključujući i EPP (Evropsku narodnu partiju).&nbsp;
To je važno naglasiti jer je Vučićeva stranka pridružena članica EPP-a, pa se može reći da je i EPP podijelio sa nama ocjenu stanja u Srbiji godinu dana nakon pada nadstrešnice na zgradi željezničke stanice u Novom Sadu. Već sam naslov - polarizacija i sve jača represija - govori o osnovnom motivu za donošenje ovakvog dokumenta.
Kada pitate o efektima ovog dokumenta, treba reći da je on dio, nadam se, šireg skupa događaja koji se odnose na Srbiju u okviru institucija Evropske unije. Ne zaboravimo, danas je dodijeljena Saharovova nagrada aktivistima koji se bore za ljudska prava. Iako je nisu dobili, važno je da su srpski studenti, zahvaljujući volji članova Parlamenta, ušli u najuži izbor za tu nagradu.
Ali, naravno, svi sa nestrpljenjem čekamo šta će se desiti početkom novembra, kada Komisija objavi svoje izvještaje o stanju u pojedinim zemljama kandidatima. Nadam se da će ton izvještaja Komisije o Srbiji u što većoj mjeri biti usklađen sa osnovnim porukama naše rezolucije.
Bugarski poslanik, koji je govorio u ime evropskih narodnjaka, tokom rasprave je zaključio da će se evropska budućnost Srbije ostvariti onda kada ljudi koji protestuju na ulicama smijene one koji su danas na vlasti, i da Evropa treba biti spremna da to podstakne ili pomogne. To je nešto što dosad nismo čuli, posebno ne takve poruke iz redova narodnjaka. Da li je ta poruka nešto što osjeća i podržava čitav Evropski parlament, ili je to samo njegov lični stav?
&nbsp;- Već sama ova rezolucija, iza koje stoji, kao što sam rekao, pet različitih političkih grupacija, predstavlja snažnu poruku sama po sebi i prije...

Picula: Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula poručio je da rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji nije napad na nju, te da nije Evropa iznevjerila Srbiju, već da vlast u Srbiji iznevjerava svoje građane, prenosi N1.
Picula je sa govornice Evropskog parlamenta poručio da je najbolji način odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu razotkrivanje korijena problema, koji su doveli do tragedije.
- Tragedija u Novom Sadu pokazuje da korupcija nije običan kriminal, korupcija uništava institucije i odnosi živote. Ova nesreća reflektuje neke od ključnih strukturnih problema u Srbiji – netransparentnu uključenost stranih aktera u projekat, izostanak kontrola koje bi omogućile korišćenje objekta jer sigurnosni standardi nijesu ispoštovani, ometanje istrage i nezavisnosti pravosuđa nakon tragedije, te represiju prema građanima koji žele odgovornost i promjene - naveo je Picula.
Izvjestilac EP istakao je i da vlast u Srbiji ponavlja kako želi da uđe u Evropsku uniju, ali da svakog dana sve više odstupa od njenih vrijednosti.
- Napredak se mjeri konkretnim reformama, a ne obećanjima bez pokrića. Nezavisne institucije, slobodni mediji i građani trebaju biti partner vlasti, a ne mete raznih teorija zavjera. Ova rasprava i rezolucija nisu napad na Srbiju, nije Evropa iznevjerila Srbiju, vlast u Srbiji iznevjerava građane - poručio je Picula.

Picula: Nije Evropa iznevjerila Srbiju, već vlast svoje građane

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Anja Ivanović

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E u 19 sati večeras pogledajte:
- Zemljotres ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici targetiranih medija premijeru Spajiću sjutra predaju inicijativu za smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. 
 
- Predsjednik države Jakov Milatović posthumno dodijelio najviši državni orden mitroplitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne Crkve Amfilohiju Radoviću 
 
- Filmska pljačka u muzeju Luvr u Parizu, ukradeno 9 dragulja 
 
- Nove linije Wizz aira neće biti značajne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Tonino Picula

Predstavnik u Evropskom parlamentu i nekadašnji izvjestilac za našu državu Tonino Picula ističe kako put Crne Gore ka Evropskoj uniji ne protiče onako kako je bilo očekivano - iako napretka ima.
- Čini mi se da približavanje Crne Gore Evropskoj uniji ide, ali baš i ne onim tempom koji je bio najavljivan i podstican - smatra on.
Do skoro je, konstatuje Picula za Novu M, naša država bila viđena kao predvodnik u evropskom integracionom procesu.
- Na kraju krajeva, prije se ekskluzivno govorilo isključivo o Crnoj Gori kao o predvodniku politike proširenja. Ali, sada se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u Evropsku uniju - zaključio je Picula.
Podsjetimo, Picula od prošle godine obavlja dužnost izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju.

Picula: Sada slušamo o zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU, do skoro nije bilo tako

Brisel ne može ponuditi šargarepu Srbiji, dok predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić svojim građanima nudi batinu, izjavio je večeras izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, dok su se u debati čula i mišljenja da Brisel ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije, koja ima demokratski i legalno izabranu vlast.
Picula je u debati pred Evropskim parlamentom rekao da u Srbiji nema dovoljno reformi, da napredak nije dovoljan i da nema usaglašavanja sa evropskim sankcijama Rusiji.
Eskalacija nasilja nad demonstrantima, provokativni spoljno-politički potezi, najnoviji napadi na novinare i projekat potpune kontrole medija – razlozi su za još jednu ozbiljnu raspravu o Srbiji, naglasio je Picula.
Picula je ocijenio i da je paradoks što EU sprovodi sankcije ruskom režimu, a ćuti kada je u pitanju država kandidat za članstvo, čiji šef javno odbija uvođenje sankcija Moskvi.
Davor Ivor Šter iz Evropske narodne partije rekao je da je Srbija sve više polarizovana.
- Upozorili smo i ranije da se problemi ne mogu riješiti samo promjenom jedne osobe, problemi su strukturne prirode, uključujući i neke predstavnike opozicije - rekao je on i ocenio da je u Srbiji nacionalizam jači od borbe protiv korupcije.
Ne možemo dati blanko ček ni opoziciji, rekao je Šter i poručio da nije posao EU da mijenja vlast u Srbiji, već da traži ispunjavanje kriterijuma za koje se Srbija obavezala predajom kandidature.
Poslanik Evropske stranke zelenih Vladimir Prebilič naglasio je da EU ne može da prihvati Srbiju u kojoj huligani napadaju mirne demonstrante, niti zemlju čiji predsjednik naziva predstavnike Evropskog parlamenta ološem.
- Demokratska Srbija nije nešto što je potrebno samo građanima, već je to i potrebno Evropi da bismo imali stabilan region - rekao je Prebilič.

Burna rasprava u EP o stanju u Srbiji: Brisel ne može dati Beogradu šargarepu, dok Vučić na ulici ljudima nudi batine

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: tonino-picula