Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Zbog toplotnog talasa u Grčkoj, koji je tokom ove sedmice uzrokovao temperature i do 43 stepena, za turiste je zatvoren drevni Akropolj u Atini, najposjećenije mjesto ove zemlje, a na Halkidikiju su zatvoreni alterantivni putevi.
Irena Rosić sa turističkog portala "Nikana" kaže da su vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, te da je situacija pod kontrolom. Rosić za N1 navodi da je zbog izuzetno visokih temperatura ovih dana, koje idu i do 43 stepena, na snazi zabrana rada na otvorenom u najtoplim djelovima dana - od 12 do 17 časova.
Dodaje da se već od ponedjeljka očekuju malo niže temperature i prijatnije vrijeme. Prema njenim riječima, u prethodna dva dana kao preventivna mjera za saobraćaj i turiste bili su zatvoreni šumski, alteranativni putevi.
- Ti putevi predstavljaju rizičnije regije za kretanje, zato što su to šumski predjeli, tu ima dosta suvih borovih iglica, suvog lišća, suvog rastinja. Zatvoreni su kako turisti ne bi prolazili, kako neko ne bi bacio staklo ili opuške od cigareta, što zaista može veoma lako da dovede do požara. U tom smislu ti alternativni putevi jesu zatvoreni, glavni putevi nisu - objašnjava ona.
Podsjeća da su se i ovog ljeta širom letovališta u Grčkoj događali požari, ali da nije bilo velikih problema.
- Vatrogasne jedinice, helikopteri, kanaderi sve vrijeme u pripravnosti, tako da je situacija pod kontrolom. Turisti nisu ugroženi, stanovnici takođe nisu ugroženi, Grčka je puna turista, tako da ono što samo primjećujemo je da se, usljed ovih visokih temperatura, turisti češće povlače sa plaže u svoje sobe, u svoje apartmane, odmaraju pod klimom, zato što ni ispod suncobrana nije toliko prijatno, tako da su trenutno najpopularnije te plaže koje imaju prirodnu hladovinu - navodi Rosić.
U regionu Atine, najavljene su temperature između 39 i 42 stepena i zbog velikih vrućina za posjetioce je zatvoren i Akropolj, što, kako kaže, grčke vlasti praktikuju kada naiđe toplotni talas.
- U tom najtoplijem dijelu dana od 12 do 17 časova Akropolj bude zatvoren, što zbog bezbjednosti radnika, što zbog bezbjednosti turista, zato što zaista veliki broj turista posjećuje tu atrakciju i to je preventivna mjera - navela je ona.

Grčka: Zbog velikih vrućina za turiste zatvoren Akropolj i alternativni putevi na Halkidikiju

Blizu 2.300 ljudi preminulo je od posljedica povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova tokom teškog toplotnog talasa koji je završio prošle sedmice, prema naučnoj analizi objavljenoj ove sedmice.
Studija se fokusirala na period od 10 dana, koji je završio 2. jula, tokom kojeg su veliki djelovi zapadne Evrope bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su u Španiji prelazile 40 stepeni Celzijusa, dok su u Francuskoj izbili šumski požari.
Od oko 2.300 ljudi za koje se procjenjuje da su preminuli tokom ovog perioda, 1.500 smrti povezano je s klimatskim promjenama koje su učinile toplotni talas znatno intenzivnijim, prema studiji koju su sproveli naučnici s Imperijal koledža u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.
- Klimatske promjene su dovele do znatno viših temperatura nego što bi inače bile, što vrućine čini mnogo opasnijima - rekao je dr Ben Klark, istraživač s Imperijal koledža u Londonu.
Studija je obuhvatila 12 gradova, uključujući Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači naveli da su klimatske promjene povećale temperature tokom toplotnog talasa i do četiri stepena Celzijusa.
Istraživači su koristili etablirane epidemiološke modele i istorijske podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj preminulih, koji obuhvata smrti kod kojih je vrućina bila osnovni uzrok, uključujući i slučajeve gdje je izloženost vrućini pogoršala već postojeća zdravstvena stanja.
Naučnici su naveli da su koristili recenzirane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj umrlih, jer većina smrti povezanih s vrućinom nije službeno evidentirano, a neke vlade ne objavljuju te podatke.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji jun ikad zabilježen na planeti, iza istog mjeseca u 2024. i 2023. godini, navela je Evropska služba za klimatske promjene Kopernikus u svom mjesečnom biltenu objavljenom u srijedu.
Zapadna Evropa je imala najtopliji jun ikad, s velikim djelovima regije koji su doživjeli "vrlo jak toplotni stres", što podrazumijeva uslove u kojima se temperatura osjeća kao 38 stepeni Celzijusa ili više, naveo je Kopernikus.
- U svijetu koji se zagrijava, toplotni talasi će vjerovatno postati češći, intenzivniji i pogađati veći broj ljudi širom Evrope - rekla je Samanta Burges, strateška direktorica za klimu u okviru programa Kopernikus.
Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta su 2023. godine izvijestili da je čak 61.000 ljudi možda preminulo tokom paklenih toplotnih talasa u Evropi 2022. godine, što sugeriše da napori na pripremi za ekstremne vrućine ozbiljno zakazuju.
Nakupljanje stakleničkih gasova u atmosferi, koji uglavnom dolaze iz sagorijevanja fosilnih goriva, dovelo je do postepenog povećanja prosječne temperature na planeti. Ovo povećanje osnovne temperature znači da, kada dođe toplotni talas, temperature mogu dostići još više ekstremne vrijednosti.

1250x600

1084x550

Zbog toplotnog talasa koji je pogodio Evropu preminulo blizu 2.300 ljudi

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: toplotni-talas