Podaci o masovnim zloupotrebama subvencija za putovanja osoba sa invaliditetom, koji su ovih dana dospjeli u javnost, još jednom pokazuju koliko je postojeći zakon manjkav i podložan manipulacijama. Kada jedna opština, poput Rožaja, u jednom mjesecu prijavi preko 10.000 putovanja, uglavnom ka istoj destinaciji – Herceg Novom, jer je najudaljenija i za nju se refundira najveći iznos – jasno je da se ne radi o izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ozbiljno pustoši državni budžet, kazao je Admir Mustajbašić iz Stranke evropskog progresa (SEP).
Stranka evropskog progresa izražava duboku zabrinutost zbog ovakve prakse, koja ne samo da narušava kredibilitet socijalne politike, već, kaže Mustajbašić, direktno šteti poštenim korisnicima koji ne učestvuju u manipulacijama.&nbsp;
- Trenutni sistem omogućava neprovjerljive isplate, dok stvarne potrebe osoba sa invaliditetom ostaju zanemarene - naveo je Mustajbašić.
Zbog toga su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da hitno pristupe izmjeni Zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom.
- Naš prijedlog je konkretan i jasan: Ukinuti postojeće subvencije za putovanja, koje se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, a ta sredstva preusmjeriti na povećanje dodatka za tuđu njegu i pomoć sa 97,69 eura na najmanje 150 eura mjesečno. Na taj način bi svi korisnici bili obuhvaćeni podjednako i pravedno, bez prostora za manipulacije, a država bi ostvarila efikasniju, odgovorniju i humaniju socijalnu politiku - istakao je Mustajbašić.
Prema njegovim riječima, ovakva promjena bi imala i praktične koristi za sistem – značajno bi se smanjio obim poslova u centrima za socijalni rad, koji su već hronično preopterećeni.
- Zaposleni u centrima svakodnevno se suočavaju sa nizom ozbiljnih izazova iz oblasti porodične, dječje i socijalne zaštite a uklanjanjem ovakvih administrativno zahtjevnih i često problematičnih procedura, stvorio bi se prostor da se njihov rad fokusira na suštinske potrebe korisnika i kvalitet pruženih usluga - istakao je Mustajbašić.
On podsjeća da je Crna Gora po Ustavu zemlja socijalne pravde i poručuje da ne smijemo dozvoliti da se pravo na pomoć zloupotrebljava, dok oni koji stvarno trebaju podršku ostaju uskraćeni.
- Stranka evropskog progresa ostaje posvećena borbi za socijalnu pravdu, zaštitu javnih sredstava i jednak tretman svih građana, a posebno ranjivih grupa i onih kojima je pomoć najpotrebnija - zaključio je Mustajbašić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SEP: Stati na put malverzacijama, povećati dodatak za tuđu njegu i pomoć OSI

Za tuđu njegu i pomoć je prošle godine izdvojeno 30 miliona eura, dok je za povlastice na putovanja izdvojeno čak oko sedam miliona eura - podaci su Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji.
Iz ovog resora su za Antenu M pojasnili da povlasticu za putovanja koristi oko osam odsto građana koji na nju imaju pravo. Navode da od nešto više od 29.000 korisnika dodatka na tuđu njegu i pomoć drugog lica, te oko 3.000 korisnika lične invalidnine, pravo na povlastice koristi samo oko 2.800 korisnika, s tim da svi ne koriste svih 12 vožnji.
Za tuđu njegu i pomoć, prema komparativnim podacima, 2015. godine izdvojeno je oko devet miliona eura, dok je za povlastice za putovanja opredijljeno oko milion i po eura.
Antena M je juče pisala o tome kako, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Crnoj Gori ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015.
Antena M navodi da podaci izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. Tu, kako dodaju, sumnjama u zloupotrebe nije kraj.
Korisnici tuđe njege i pomoći osim novčanog iznosa od 89 eura mjesečno imaju pravo i na druge povlastice, kao što je povlašćena vožnja, odnosno popusti u javnom prevozu. Korisnici tuđe njege imaju pravo na 12 mjesečnih besplatnih vožnji na teritoriji Crne Gore, koje im nakon dostavljanja potrebne dokumentacije refundiraju Centri za socijalni rad.&nbsp;
Antena M je u saznanju da postoje zloupotrebe u korišćenju ovog prava, na način što osobe borave više dana u drugom gradu gdje svakog dana uzimaju potvrde o ostvarenom putovanju. Prema njihovim saznanjima, na taj način pojedini građani uzimaju refundaciju novca i od 800 do 900 eura - iako putovanja nijesu ostvarili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su na pitanje da li su upoznati sa ovom vrstom zloupotreba odgovorili potvrdno.
- Ministarstvo je upoznato sa pojedinim oblicima zloupotreba, ali nije bilo upućenih zahtjeva za konkretne primjere. U svakom slučaju, nadležni centri za socijalnu rad takve zahtjeve mogu odbiti u okviru upravnog postupka na koja rješenja stranke imaju pravo žalbe, s tim da do sada ni jedna žalba po tom pitanju nije podnijeta. Centri imaju mogućnost da svaku sumnju na zloupotrebe prijave inspekciji socijalne i dječije zaštite, neposredno ili preko Ministarstva - navode u odgovorima dostavljenim Anteni M.&nbsp;
Kako kažu planirano je i donošenje novog Zakona o povlastici na putovanje osoba sa invaliditetom.
- Formirana je radna grupa koju čine članovi iz nadležnih organa i predstavnika nevladinih organizacija. Preciziraće se pojedine odredbe zakona, odnosno otkloniti postojeće pravne praznine koje mogu dovesti do zloupotrebe prilikom ostvarivanja i korišćenja prava - kažu iz Ministarstva socijalnog staranja.&nbsp;
Smatraju da su eventualne zloupotrebe samo izuzetak, a ne pravilo, te da će se novim zakonskim rješenjima i to spriječiti.

Za tuđu njegu i pomoć lani izdvojeno 30 miliona eura, za povlastice na putovanja oko sedam miliona eura

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

1250x600

1084x550

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: tuda-njega-i-pomoc