Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

Portal ETV

610x380

500x500

1084x550

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Najznačajniji ekonomski rizik za Crnu Goru u narednoj godini predstavlja velika zavisnost ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora, druga godina zaredom u padu broja noćenja. Usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje uslova za dobijanje privremenog boravka strancima, može imati dodatni negativan efekat kako na turističku aktivnost, tako i na ukupnu ekonomsku dinamiku - rekao je Fabris u intervjuu Vijestima.
On je dodao da u ovom trenutku ne postoje izraženi makroekonomski rizici, ali da postoje izazovi i niz potencijalnih unutrašnjih i spoljnih faktora koje je neophodno pažljivo pratiti i na vrijeme preduprijediti.
- Među spoljnim rizicima posebno se izdvajaju usporavanje privrednog rasta u eurozoni, povećanje geopolitičke tenzije i izražena volatilnost cijena energenata. Ti faktori mogu imati negativan uticaj na ključne kanale prenosa u crnogorskoj ekonomiji, prije svega turizam, spoljnu trgovinu i, investicije i inflatorna kretanja - kazao je Fabris.
On je naveo da dosadašnje iskustvo Crne Gore pokazuje da režim eurizacije pojačava efekte eksternih šokova u periodima ekonomske ekspanzije, pa kod glavnih trgovinskih partnera - EU i zemalja regiona, domaći rast je brži, dok u fazama usporavanja ili recesije dolazi do većeg pada privredne aktivnosti u odnosu na glavne partnere. 
- Zbog toga je kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanjau okruženju od suštinskog značaja za vođenje ekonomske politike - saopštio je Fabris.
On je dodao da su unutrašnji rizici dominantno strukturne prirode, a da je prije svega riječ o visokoj zavisnosti ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, uz relativno nizak stepen sektorske diversifikacije.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora. U prošloj godini zabilježen je pad broja noćenja od 4,85 odsto u odnosu na 2023. godinu, dok podaci za tekuću takođe ukazuju na nepovoljna kretanja – u prvih deset mjeseci ostvaren je pad noćenja od 1,6 odsto, pri čemu je nominalni rast prihoda niži od stope inflacije, što implicira pad realnih prohoda“, kazao je Fabris.
Dodatno usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje ualova za dobijanje privremenog boravka, može, prema njegovim riječima, imati dodatno negativni efekat na turističku aktivnost i ukupnu ekonomsku dinamiku.
- Produžetak negativnih trendova u turizmu mogao bi dovesti do pada realnih prihoda turističkih preduzeća i pružalaca usluga individualnog smještaja, što bi se dalje reflektovalo kroz smanjenje javnih prihoda, pogoršanje fiskalnih performansi, produbljivanje platnobilansne neravnoteže i slabljenje agregatne tražnje sa posljedičnim usporavanjem privrednog rasta - rekao je Fabris.
On smatra da je, u tom kontekstu, neophodno hitno pristupiti izradi i implementaciji sveobuhvatne strategije za unapređenje konkurentnosti turizma.

Zavisnost od lične potrošnje i turizma ključni rizici u narednoj godini

Ski turizam ne može biti prioritet jer je globalno u krizi. I da nema klimatskih promjena i da imamo snijega, imamo veliku konkurenciju, tako da nikad nismo u ski turizmu zavređivali međunarodnu pažnju - kazao je turizmolog Rade Ratković u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Ističe i da ski sezona skijanja kratko traje i ne treba da bude priroitet.
- Trebalo bi strateški da razmišljamo, u kontekstu klimatskih promjena, šta da radimo, da neka stručna ekipa procijeni da li postoje šansa za postojanost snijega na postojećim visinama, a kod nas nijedno nije više od 2.000 metara - naveo je Ratković.
Priroda uslova je, prema njegovim informacijama, dobra za skijališta na većim visinama.&nbsp;
- To sve treba da se istraži i da imamo strategiju - naveo je Ratković.
Smatra da imamo prednost za gastronomski turizam.
- Treba da obnovimo sela, poboljšamo saobraćajnu dostupnost, marketinški nastup, bezbjednost i sigurnost, domet u planinama za pozive i internet - naveo je, pored ostalog, Ratković.
Ocjenjuje da fali destinacijski menadžment, kao i podrška države.
- Što se tiče prostora, mi ga devastiramo, a naročito na primorju, uništavamo ga gradnjom nekretnina i nemamo odgovor države u tom pogledu. Naprotiv, imamo indicija da država takav antituristički razvoj podržava, da ne podržava ne bi usvojila sporazum sa stranom državom o razvoju turizma i nekretnina - ističe Ratković.
Najnovija inicijativa, za koju se nada da neće doći, vidi da nema protivljenja države projektu koji nije u skladu sa principima održivog i regenerativnog razvoja, a to je Slovenska plaža.
- Nagovještava se odluka da se sruši i da se zamijeni rezidencijalnim objektima, koji su po preporuci eksperata prijetnja turizmu - ističe Ratković.
<h2>Tragedija na Savinom kuku</h2>
Komentarišući nedavnu tragediju na skijalištu Savin kuk, kada je poginuo turista iz Njemačke, ocijenio je da je to jedna tužna vijest i jedna loša poruka.
- Posebno kad se ima u vidu da nema mnogo gostiju, niti snijega koji bi mogao da generiše turističke tokove - rekao je Ratković.
Podsjetio je i na ostavku direktora Turističkog centra Durmitor Marinka Purića, ocjenjujući da je to pokazatelj odgovornosti.
- Loše je počela turistička sezona, sa lošom viješću. Dešava se to i negdje drugo, ali mi smo dosta u krizi sa tom vrstom turizma koji je globalno u krizi, mi nemamo ni velike komparativne prednosti lokacijske u odnosu na druge velike evropske skijaške centre. I da imamo kapaciteta za vještački snijeg, nikad ne znamo da li će to biti pouzdano jer ne znamo da li će temperature biti ispod nule, a onda se snijeg topi i nismo ništa uradili - naveo je Ratković.
<h2>Ekološka država</h2>
Komentarišući ekološku zagađenost u Pljevljima, te kakvu poruku šaljemo svijetu ako smo prepoznati kao zemlja divlje ljepote, ističe da turisti traže čistu prirodu, kakva je ona kojom obilujemo, ali da ono što se dešava u Pljevljima ozbiljno zabrinjava.&nbsp;
- Rekonstrukcija izgleda nije dobro odrađena i trebalo bi kao država tome da posvetimo veliku pažnju, da princip iz Ustava da budemo ekološka država stvarno u praksi primijenimo - rekao je Ratković.
Smatra da niko ne može biti za zagađenje odgovoran bez vlast u Pljevljima, ne samo ova nego i prethodna, ali ističe da aktuelni problem mora da rješava aktuelna vlast u tom gradu.
J. B.&nbsp;

1250x600

Ratković: Ski turizam ne može biti prioritet, fali destinacijski menadžment

Prvi put se prešlo na konkretne korake kada je u pitanju zaštita svjetske baštine u Kotoru, a predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom je pozitivan iskorak - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma i prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
Poslije 11 -12 godina, kaže Županović, sa verbalnih obećanja prešlo se na konkretne korake u naporima da Kotor ne izgubi &nbsp;UNESCO zaštitu.&nbsp;
- Mislim da je tu bitno i liderstvo kad je premijer u pitanju i njegovo predsjedavanje Nacionalnom komisijom, mislim da je tu iskazana jedan pozitivni iskorak. Sa druge strane najavljena je izmjena legislative. Istini za volju ja sam te izmjene zakona mogao da vidim u medijima, nijesam našao taj neki nacrt prijedloga zakona i mislim da su na fonu toga da dođe do ključnih izmjena koje bi doprinijele čitavom nizu operativnih mjera koje bi slijedile u budućnosti, a koje bi doprinijele da Kotor ostane pod zaštitom i na UNESCO mapi- rekao je Županović.
UNESCO traži reviziju zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019.godine kako bi se zaštitila svjetska baština, a profesor Županović smatra da sve potiče od zakonskih izmjena. Bez zakonskih izmjena nije moguće operacionalizovati aktivnosti koje doprinose rješavanju problema Kotora.&nbsp;
- Ja bih tu dodao da je jako bitno da se poput susjedne Hrvatske, koja isto ima ogromne probleme kad su u pitanju odnosi apartmana i hotela, paralelno sa legislativom iz prostornog planiranja &nbsp;donese i izmjena Zakona o turizmu, gdje bi se jasni i mjerljivi parametri održivog turizma, takozvani Kevin capacity parametri uveli i u Zakon o turizmu. Onda bi mogli govoriti o paralelnim aktivnostima koje bi prekomjerni turizam doveli u neku normalnu ravan, jer se to ne može riješiti preko noći da jednostavno imamo dominaciju osnovnih parametara u turizmu, odnosno hotela- istakao je Županović.
Podsjećamo, ukoliko se preporuke iz poslednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje. U dokumentu se naglašava da hitne potrebe za očuvanjem Kotora zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju svih nadležnih institucija, uz jasno upozorenje da je upis na Listu svjetske baštine u opasnosti realna mogućnost ukoliko se preporuke ne sprovedu.&nbsp;

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

Za ponos je što se Crna Gora našla na BBC Travel List 2026. i velika obaveza da se opravdaju očekivanja turista koji će stizati u Crnu Goru već od 16.maja kada British Airways uvodi direktnu liniju London -Tivat - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista &nbsp;turizma i direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović.
Dodaje da zbog mjesta na toj listi i načina kako je predstavljena Crna Gora, mora se opravdati kad turisti budu posjetili crnogorsku destinaciju.&nbsp;
,- Biti na BBC-evoj listi i u kontekstu novih povezivanja &nbsp;Crne Gore kao turističke destinacije avio putem, jer znamo da od 16.maja 2026.godine British Airways će saobraćati između londonskog Hitroa i Tivta i svakako nam to otvara prozor i vrata u svijet i povezuje nas sa onim destinacijama koje definitivno pružaju mogućnost pristupa tom premium segmentu turista - rekao je Golubović.
Postoji ogromna razlika između luksuznog i premium gosta, objašnjava on, jer je luksuz više mjerljiva kategorija koja se vezuje za novac, dok je premium nešto što se vezuje za iskustvo.&nbsp;
- Mi kao destinacija trebamo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo. Premium iskustvo predstavlja nešto što je neopipljivo, neki osjećaj i jeste ovo jedan pozitivan pomak, sli kao destinacija moramo definitivno i jasno se odrediti prema tome šta je to što je naš turistički proizvod, šta je to što mi kao destinacija nudimo inostranom turistima, konkretno turistima iz Velike Britanije. Promocija i biti na BBC-ju je samo jedan dio, fali nam tu i proizvod jasno definisan, zatim je tu i cijena tog proizvoda ako smo se odredili ka tom tržištu, dakle kako ćemo se cjenovno pozicionirati u odnosu na konkurentne destinacije i nadajmo se da ćemo to uspjeti, ali to je zaista jedan izazovan zadatak. Kada pričamo o iskustvu, naravno da pričamo o premium pozitivnom iskustvu, a isto je iskustvo putovati od Tivta do Budve dva sata, ali jedno veoma negativno iskustvo kojim svakako ne želimo da dočekamo turiste - istakao je Golubović.&nbsp;
Smatra da prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore sigurno mogu ponuditi probirljivim zapadnim turistima premium iskustvo, što je značajnu u kontekstu statistike o smanjenju broja noćenja u prethodnoj sezoni. &nbsp;
- Mi smo u Centru to analizirali i kada smo odradili &nbsp;strukturu noćenja vidimo da u u strukturi noćenja najviše padaju državljani Rusije, preko 300.000 noćenja manje za 10 mjeseci i dolazimo do toga da isključivo jedno tržište čini sveukupni pad, što znači da ga možda nijesmo nadomjestili sa nekih drugih tržišta - zaključio je Golubović.

Golubović: Moramo ići u pravcu premium destinacije koja nudi premium iskustvo

Na novoj BBC listi putovanja za 2026. Crna Gora je odabrana kao jedna od najpoželjnijih destinacija zbog impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacije tokom cijele godine, a tamošnji novinar i urednik Eliot Stajn rekao je u intervjuu za emisiju Srećan dan na Televiziji E da im je želja da buduće putnike ohrabre da istraže kontinentalni dio Crne Gore.
- A naročito planinski predio i najveći kanjon u Evropi - rijeke Tare - naglasio je on.
BBC svake godine, kaže Stajn, sa svojim novinarima, lokalnim stručnjacima i vodećim svjetskim turističkim organizacijama izdvoje turistička mjesta koja promovišu lokalno nasljeđe, štite životnu sredinu i kreiraju inovativna i interaktivna iskustva za posjetioce.
- Ono što mi zapravo ohrabrujemo jeste da putnici provedu vremena u zemlji i zaista istraže gradove i planinski unutrašnji dio zemlje. To je za nas jedna od pravih atrakcija Crne Gore. Postoji niz novih planinarskih staza uključujući Dinaride, Prokletije i stazu Vrhovi Balkana, koje otvaraju pristup udaljenim planinskim zajednicama - rekao je Stajn.
On cijeni i da je Crna Gora zanimljiva jer se nalazi blizu poznatih turističkih mjesta poput Venecije i Dubrovnika na Jadranu, ali je, kaže on, još nedovoljno istražena - ako se izuzme Bokokotorski zaliv.
- To je jedini prirodni fjord u cijeloj južnoj Evropi, prelijep zaliv u čiju infrastrukturu je uloženo mnogo novca. Mi ohrabrujemo putnike da istraže i ostatak zemlje &nbsp;i mnoga mjesta u zemlji koja aktivno dočekuju putnike. Novi planinarski putevi otvaraju mogućnost za boravak u domaćinstvima, u kojima turisti imaju mogućnost da pomažu održavanju zajednica koje su vjekovima žive istim stilom života i koji ostavljaju u nasljeđe budućim generacijama - istakao je Eliot.
Najavljuje različite turističke trendove koji će biti značajni za 2026. godinu, poput trendova ,,putevi umjesto aerodroma”, ,,tišina iznad svega” i ,,kultura umjesto hedonizma”.
- Ideja je da kada imate samo jedan godišnji odmor ili ograničeno vrijeme, želite da uložite svoje vrijeme i novac u iskustva koja vas obogaćuju, a ne samo u hedonističke zabave. Crna Gora sa svojom dugom istorijom i različitim kulturama koje su koje su prolazile kroz ovu malu državu pruža duboko kulturno iskustvo. Još jedan trend je moj lični favorit, zove se ,,tišina iznad svega”, u svijetu gdje smo stalno povezani i često radimo sa bilo kojeg mjesta, dobro je isključiti se i potpuno posvetiti okolini i destinaciji - naveo je on.
&nbsp;Sa velikim, netaknutim unutrašnjim planinskim predjelima Crna Gora, smatra on, nudi mnogo prilika za ovakva iskustva.
- To pokriva mnoge potrebe putnika - zaključio je Stajn.
Cijeli intervju možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9OOWqUHRt1M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stajn: Crna Gora pruža duboko kulturno iskustvo

Privredna komora Crne Gore organizuje konferenciju, a drugi dan bio je posvećen temi razvoja premium turizma, kvalitetu iskustva i upravljanju vrijednostima, te prezentaciji premium projekata.
O premium turizmu kao uvodničar je govorio doc. dr Damir Krešić, direktor Hrvatskog instituta za turizam. On je učestvovao i na panelu koji je moderirala Mirjana Mrkalj, generalna direktorica hotela Splendid Conference &amp; Spa Resort, na kojem su takođe govorili prof. dr Bojan Zečević, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Yolanda Perdomo, strateg za globalni turizam iz Španije.
Damir Krešić je govorio o razvoju premium turizma i transformaciji destinacija iz pukog prostora boravka u autentičan doživljaj, ističući da se on često pogrešno poistovjećuje sa luksuzom. Kako je naglasio, premijum nije broj zvjezdica, već emocija, iskustvo i percepcija vrijednosti koju gost nosi sa sobom.&nbsp;
- Turistički proizvod čine smještaj, transport, infrastruktura i bezbjednost, dok se premium vrijednost stvara u dodatnom i proširenom proizvodu, kroz diferencijaciju i autentičnost, zato male zemlje moraju razvijati premijum ponudu jer ne mogu biti konkurentni sa velikim destinacijama- naveo je Krešić.
Kao ključne prepreke razvoju premijum turizma naveo je nedostatak (kvalitetne) radne snage, izraženu sezonalnost potražnje, dominaciju privatnog smještaja osrednjeg kvaliteta, loše prostorno planiranje i nizak nivo infrastrukturne opremljenosti.
&nbsp;- Prostor u kontekstu Hrvatske i Crne Gore predstavlja najvredniji resurs. Imate visoko vrijedni prostor sa kojim se treba odnositi sa poštovanjem- kazao je on.
Krešić je poručio da premium turizam znači manji pritisak na prostor, kvalitetnije upravljanje resursima i veću dodatu vrijednost, uz cilj da se ostvaruje manje noćenja, ali veća vrijednost po noćenju, što donosi bolje uslove rada, veće plate i manju fluktuaciju radne snage.
Moderatorka Mirjana Mrkalj je istakla jedinstvenu prednost Crne Gore za razvoj premjum turizma među kojima su blizina mora i planina, četiri lokaliteta pod zaštitom UNESCO, mogućnost autentičnih doživljaja i drugo.
&nbsp;- Premijum turizam znači doživljaj, autentičnost i emociju. Cijena se uvijek zaboravlja, a vrijednost se pamti. Premium turizam nije ono što se vidi, već što se osjeća. Autentičnost destinacije proizilazi iz spoja eno-gastro ponude i kulturno istorijskog nasljeđa. Hajde da zajedno kreiramo premijum budućnost Crne Gore- kazala je Mrkalj.
Yolanda Perdomo ukazala je da postoje dva elementa koji čine premijum iskustvo.
&nbsp;- Prvo je uživanje, jer trebate da uživate u onome što radite. Drugo je učenje, što je najvažnije za premijum proizvod. Masovna proizvodnja nema takve karakteristike. Luksuzni proizvodi moraju da ih imaju. Luksuzni klijenti to traže. Zahtijevaju određeni nivo usluge. Ljudi stare, duže žive, te se mijenja način na koji kupuju i šta traže. Destinacija mora imati strategiju koja reflektuje sve to- rekla je Perdomo.
Prema njenim riječima, bogato nasljeđe je prednost Crne Gore.&nbsp;
- Morate pokazati istoriju, kulturu, način na koji uživate u životu. Važno je da turisti imaju priliku da probaju lokalne ukuse, važni su socijalni kontakt i uživanje u hrani. Ako možete stvoriti narativ da je ovo mjesto koje je najbolje za uživanje na Mediteranu, ostvarićete uspjeh“, kazala je ona. Ukazala je na potrebnu boljeg istraživanja želja turista i duboka strategija sa tradicionalnom metodologijom kako bi se duboko razumjela potreba ljudi. „Kada precizirate vaše tržište i znate šta se sviđa ljudima sa tog tržišta stvorićete mnogo mogućnosti. Trebate da razmišljate izvan okvira To vam dozvoljava da budete konkurentni- dodala je Perdomo.
&nbsp;Bojan Zečević je ukazao da čak vodeći turistički magazini danas koriste pojam premium kao sinonim za luksuz iako to nije isto.&nbsp;
- Premium nije isto što i luksuz, ali luksuz dugoročno mora postati premijum. Luksuz se isporučuje na nivou proizvoda, a premijum na nivou destnacije- rekao je Zečević. Kaže da je premijum iskustvo destinacijsko, kontekstualno, vezano za karakter destinacije, ljude i kulturu ponašanja, niz elemenata koji su izgrađeni iznad kvalitetnog proizvoda i vanredne usluge.&nbsp;
Premijum destinaciju ne možete napraviti na drugom mjestu i nema mogućnosti imitacije.&nbsp;
- Taj pristup gradi reputaciju, lojalnost i jača tolerantnost gostiju prema promjenama, poput aktuelnih u visini poreza-- kazao je Zečević. Dodaje da premijum radna snaga mora biti sposobna da pruži premijum uslugu te da za to bude bolje plaćena, te da posjeduje situacionu inteligenciju, operativnu pismenost i emocionalnu stabilnost da bi gosta motivisala da ponovo dođe. Crnoj Gori je poručio da uradi istraživanje tržišta premijum gostiju, uradi njegovu segmentaciju, kao i diferencijaciju mikro destinacije.
Interaktivnu sesiju posvećenu premijum projektima vodila je Anđa Vukčević Zorić, direktorica Turističkog centra Vučje. Projekte su predstavili arhitektica Vlasta Mandić, Sokol Hoxha, počasni konzul naše države u Albaniji, predsjednik Udruženja turoperatora Albanije i osnivač agencije „Shkodra Travel“, te Luka Bulatović, vlasnik i izvršni direktor kompanije „Explorer“.
Anđa Vukčević Zorić, govoreći o održivom razvoju turizma, istakla je da se Ski centar Vučje oslanja na ekološke proizvode i najbolje resurse koje priroda nudi, uz stalni fokus na očuvanje životne sredine, te da su strateški radili na diversifikaciji ponude i razvoju novih proizvoda, prevazilazeći isključivo standardne zimske usluge. Istakla je da je deja vodilja da se od prirode uzme samo ono najbolje, ali na odgovoran i dugoročno održiv način.&nbsp;
- Naš cilj je da koristimo ekološke proizvode i da smanjimo uticaj na životnu sredinu, jer samo tako možemo graditi održiv i kvalitetan turistički proizvod- kazala je ona. Pametno korišćenje prirodnih resursa, odgovorno upravljanje i ekološka svijest, mogu biti ključni faktor u pozicioniranju premium turističke destinacije.
Vlasta Mandić upozorila je da nekontrolisana urbanizacija i masovni turizam ugrožavaju univerzalne vrijednosti Kotora, uz opasnost da grad bude izbrisan sa Liste svjetske baštine UNESCO-a. Kaže da današnji razvoj vodi ka saobraćajnom, prostornom i društvenom kolapsu, uz iseljavanje starog jezgra i degradaciju kulturnog pejzaža, što dugoročno šteti i turizmu i lokalnoj zajednici. Predstavila je uspješne „premium“ projekte kulturnog turizma zasnovane na nematerijalnoj baštini, gastronomiji, tradiciji i identitetu Kotora, koji su doprinosili kvalitetnijem i održivijem razvoju.&nbsp;
- Nova strategija turizma i usklađeni prostorni planovi moraju biti imperativ, ako želimo očuvati baštinu i ostvariti cilj boljih dana turizma- zaključila je Mandić.
Prema riječima Sokola Hoxhe, Crna Gora ima potencijal da bude premijum destinacija Mediterana, a to traži infrastrukturu. Kvalitet čini profesionalna usluga i moderna infrastruktura, autentičnost, lokalna kultura, priroda i gastronomija,. a trajnost – zelena gradnja i odgovorno upravljanje. Smatra da Albanija i Crna Gora treba da imaju blisku saradnju u turizmu.&nbsp;
- Potrebno je osmisliti zajedničke premijum turističke pakete te da turisti ovdje dolaze i sa aerodroma u Tirani. Balkan može da bude premijum destinacija sa ponudom za cijelu godinu i to kroz integrisane balkanske ture- rekao je.
Luka Bulatović, predstavio je bogat portfolio svoje kompanije koji obuhvata hotele, restorane, avanturističke parkove i kampove. Ukazao je na ekološke prakse koje slijede svi projekti kompanije Explorer, ali i upozorio na ograničenja koja dolaze proglašavanjem prostora za parkove prirode i zaštićena područja.&nbsp;
- Crnoj Gori za premijum proizvod nedostaje kvalitetno planiranje. Većinu zemlje smo zaštitili zato što nismo radili na planskoj dokumentaciji. Sve češće dobijamo neki novi prostor koji je prepoznat kao park prirode. Crna Gora može da izgradi toliko stvari i premijum proizvode, ali ne dozvoljavamo ljudima koji imaju ideju i viziju da ti proizvodi zažive- poručio je Bulatović.

PKCG: Premium turizam, manji pritisak na prostor, a kvalitetnije upravljanje resursima i veća dodata vrijednost

Uvođenje viza turskim državljanima i najava uvođenja viza ruskim državljanima će imati negativne efekte po crnogorski turizam, jer se bilježi najveći broj dolazaka i noćenja baš sa ta tva tržišta, pa je neophodno biti spreman za supstituciju određenih tržišta - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, redovni profesor za ekonomiju i biznis Ivo Županović.
Podaci pokazuju da je od uvođenja viza gotovo 9000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, a odlazak tih ljudi se već na neki način odražava na sektor turizma, na hotelski smještaj, ugostiteljstvo, ali i poslovne aktivnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi negativne posljedice mogle zahvatiti i firme u turskom vlasništvu, od kojih neke razmatraju već smanjenje obima poslovanja. Kampanja u Turskoj pod nazivom ,,Bojkotujmo Crnu Goru” dodatno komplikuje bilateralne odnose i povjerenja investitora.&nbsp;
Još uvijek nijesu dostupni podaci, kaže Županović, čijom obradom bi se vidjeli određeni efekti ukidanja bezviznog režima turskim državljanima i najavljenog uvođenja viza ruskim državljanima.
Smatra da će se uvođenje viznog režima negativno odraziti na turizam, pa je, po njegovim riječima, potrebno naći način da se proširi paleta ponude ka drugim tržišta, a dobra stvar je uvođenje 14 novih linija preko Wizzaira i direktni letovi sa Velikom Britanijom.
- Moram da kažem da smo sa ta dva tržišta imali u 2024.godini oko 3,4 miliona noćenja, 2,7 sa ruskog tržišta i 700 i nešto hiljada sa turskog tržišta. Za 10 mjeseci 2025. godine imamo oko 600 hiljada noćenja sa turskog tržišta i 2,2 miliona sa ruskog tržišta. Uvođenje viza je uvijek rizik, ja sad neću ulaziti u političke aspekte, međutim sigurno je da moramo biti spremni za supstituciju određenih tržišta u određenoj mjeri u narednom periodu, &nbsp;jer nas očekuje vizno usaglašavanje sa politikom EU. Takođem tu ne treba zanemariti Azerbejdžan i Kinu, koji imaju jedan konstantan uspon i konstantan rast na crnogorskom tržištu i sigurno da naša primarna obaveza, prevashodno kad je u pitanju turizam, &nbsp;a potom i kompletna ekonomija, kako i na koji način da nađemo substituente za određena tržišta- rekao je Županović.
Kaže da treba sačekati sa procjenom koliki je stvarni efekat odlaska turskih državljana, iako je to u prvom momentu bio &nbsp;šok za kompletnu ekonomsku sferu, a efekat po turističku privredu će se odraziti u narednom periodu.&nbsp;
- Mislim da ne treba neke ishitrene zaključke da donosimo, treba da vidimo na koji će način bilateralni razgovori uspjeti te odnose da dovedu u jednu normalnu ravan. S druge strane kao što je u turizmu, tako i u ukupnoj ekonomiji treba da imamo disperziju i diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, pogotovu što uglavnom strani investitori, i sa turskog i sa ruskog tržišta, i sa ostalih tržišta uglavnom ulažu u ono što im je najprofitabilnije i gdje im je najveći povrat novca, a to su investicije u stanogradnju. Mislim da treba da imamo daleko širu lepezu ponude, a s druge strane potražnje, kada su u pitanju ekonomske aktivnosti. Treba da pospješujemo one grane privrede koje su dugoročno održive za Crnu Goru, tu prije svega mislim na energetiku, odnosno zelenu ekonomiju i diversifikaciju u tom dijelu- zaključio je Županović.

Županović: Uvođenje viznog režima građanima Turske negativno će se odraziti na turizam, potrebno proširiti ponudu ka drugim tržištima

Svijetom je u prvih devet mjeseci ove godine putovala 1,1 milijarda turista, što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je UN Tourism.
&nbsp;Podaci iz Svjetskog turističkog barometra UN Tourisma pokazuju da se globalni rast turizma ove godine nastavio i s dolascima turista i prihodima, uprkos visokoj inflaciji turističkih usluga i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih napetosti.
&nbsp;Afrika je prema tim podacima među svjetskim regijama u devet mjeseci ove godine ostvarila najveći rast dolazaka turista u odnosu na uporedni period, od deset odsto, s time da su slični dvocifreni porasti ostvareni i u njenim podregijama sjevernoj i podsaharskoj Africi, prenosi Hina.
&nbsp;Evropa je potvrdila status vodeće globalne turističke regije s 625 miliona međunarodnih dolazaka turista u devet mjeseci, čime je u plusu četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
&nbsp;Sve evropske podregije ostvarile su solidne rezultate, posebno u trećem tromjesečju, dokazujući snažnu ljetnu potražnju.
&nbsp;Zapadna Evropa u devet mjeseci primila je pet odsto više turista nego prošle godine, južna mediteranska Evropa tri odsto više, a i srednja i istočna Evropa imale su rast dolazaka turista od osam odsto.
&nbsp;Time još nijesu dostigle nivo iz predpandemijske 2019. Sjeverna Evropa to je dostigla, ali je i jedina evropska podregija s manje dolazaka nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, od jedan odsto.
&nbsp;Na Bliski istok došlo je dva odsto više međunarodnih turista.
&nbsp;Porasli su osam odsto u devet mjeseci ove godine i dolasci turista u Aziju i Pacifik, čime su dostigli 90 odsto broja prije pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i sjeveroistočna Azija u koju je ove godine došlo 17 odsto više turista nego prošle, ali je još 12 odsto ispod nivoa iz 2019.
&nbsp;Među zemljama s najvećim stopama rasta turističkih dolazaka u devet mjeseci ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan.

Svijetom ove godine putovalo preko milijardu turista

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do sedam, najviša dnevna od minus šest do 11 stepen

Sjutra oblačno i vjetrovito, do 11 stepeni

Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija utakmicama 14. kola nastaviće sjutra takmičenje u Admiralbet ABA ligi.
Budućnost Voli će u dvorani "Krešimir Ćosić", u 17 sati i 30 minuta, igrati protiv Zadra.
SC Derbi će dva sata kasnije u Podgorici ugostiti Partizan.
Budućnost je u B grupi upisala devet pobjeda i dva poraza, dok je SC Derbi na začelju A grupe sa svega &nbsp;dva trijumfa.

Budućnost Voli u Zadru, SC Derbi domaćin Partizanu

Iran je ušao u 14. noć protesta uz pojačanu represiju, dok su zapadni lideri, uključujući predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, pojačali pritisak na vlasti u Teheranu.
Govoreći na sastanku sa direktorima naftnih i gasnih kompanija u Bijeloj kući u petak, Tramp je kazao da je „Iran u velikoj nevolji“.
- Čini mi se da ljudi preuzimaju određene gradove za koje niko nije vjerovao da je to moguće prije samo nekoliko sedmica- dodao je.
On je naveo da Vašington pažljivo prati situaciju i upozorio da bi Sjedinjene Države reagovale ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.&nbsp;
- To ne znači slanje vojnika na teren, ali znači snažan udar tamo gdje najviše boli- rekao je Tramp.
Američki državni sekretar Marko Rubio saopštio je u subotu na društvenoj mreži X da SAD „podržavaju hrabri narod Irana“. Protesti, koji su počeli na Velikom bazaru u Teheranu 28. decembra, ubrzo su se proširili na desetine gradova širom zemlje.
Do večeri 8. januara pristizali su video-snimci iz gotovo svih dijelova Irana, na kojima se vide masovne kolone građana kako marširaju i skandiraju. Vlasti su prvo usporile internet širom zemlje, a zatim su 8. januara u 22.15 časova po lokalnom vremenu uvele gotovo potpuno isključenje interneta i telefonskih veza.
S obzirom na to da prekid komunikacija traje duže od 40 sati, nema pouzdanih podataka o broju poginulih, povrijeđenih i privedenih. Aktivisti strahuju da se blokada koristi kako bi se prikrilo nasilje bezbjednosnih snaga nad demonstrantima.
Amnesti internešnel je saopštio da istražuje „uznemirujuće izvještaje o intenziviranju nezakonite upotrebe smrtonosne sile protiv demonstranata“, što je, kako se navodi, dovelo do novih smrtnih slučajeva i teških povreda. Mediji, uključujući AFP, izvijestili su da su stotine ljudi prebačene u bolnice u Teheranu sa teškim povredama očiju, izazvanim vatrom iz vazdušnog oružja.
Prema podacima Agencije za ljudska prava &nbsp;u prvih 13 dana protesta uhapšena je najmanje 2.311 osoba, dok su demonstracije zabilježene na 512 lokacija u 180 gradova. Organizacija za ljudska prava u Iranu, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da je do petka ubijen najmanje 51 demonstrant.
Princ Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, svrgnutog Islamskom revolucijom 1979. godine, poručio je na društvenim mrežama da su demonstranti „zadobili divljenje svijeta svojom hrabrošću i istrajnošću“ i najavio mogućnost povratka u Iran. U posljednjem obraćanju pozvao je građane da se pripreme za zauzimanje gradskih centara i pokretanje opšteg štrajka, posebno u ključnim sektorima poput saobraćaja, energetike, nafte i gasa.
Iako su pojedini demonstranti uzvikivali parole podrške Pahlaviju, većina okupljenih tražila je kraj klerikalne vlasti i ekonomske reforme, u zemlji pogođenoj dugogodišnjim sankcijama i ratom iz juna, kada su Izrael i SAD izveli vazdušne napade na Iran.
Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije izrazili su „duboku zabrinutost zbog nasilja iranskih snaga bezbjednosti“ i oštro osudili ubistva demonstranata. Evropska unija pozvala je na hitno obnavljanje pristupa internetu i izrazila solidarnost sa iranskim narodom.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi upozorila je da bi potpuni prekid komunikacija mogao poslužiti kao paravan za masovna kršenja ljudskih prava. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, optužio je demonstrante da djeluju po nalogu stranih sila i optužio Donalda Trampa za, kako je naveo, „krv Iranaca na rukama“.
Iranska vojska najavila je da će, zajedno sa ostalim bezbjednosnim strukturama, štititi stratešku infrastrukturu i javnu imovinu. Državna televizija emitovala je snimke sahrana pripadnika snaga bezbjednosti koji su, prema zvaničnim navodima, poginuli tokom nemira.
Ovi protesti predstavljaju najozbiljniji unutrašnji izazov za iranski klerikalni establišment u posljednjih nekoliko godina, koji je i ranije preživio velike talase nezadovoljstva, uključujući studentske proteste 1999, nemire nakon izbora 2009, ekonomske proteste 2019. i pokret „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.

RSE: Zapadni lideri pojačavaju pritisak na Iran dok se protesti nastavljaju

Vaterpolisti Crne Gore pobjedom su otvorili nastup na Evropskom prvenstvu u Beogradu.
Ajkule su slavile &nbsp;21:12 protiv Malte, a veliku šansu dobili sui &nbsp;naši mlađi reprezentativci.
U prvom susretu u našoj grupi, Mađarska je bila bolja od Francuske, rezultatom 15:7.

Tag: turizam