Sjedinjene Američke Države su 23. decembra prošle godine ponudile predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru da napusti svoju zemlju i ode u Tursku, ali je venecuelanski lider bijesno odbio taj plan, rekao je američki zvaničnik za Njujork tajms (New York Times).
Prema izvoru, Madurova reakcija jasno je pokazala da nije imao namjeru ozbiljno razmotriti prijedloge Vašingtona.
Njujork tajms je takođe izvijestio, pozivajući se na američkog zvaničnika, da su američke obavještajne službe izvele sajber-napad na energetski sektor Venecuele, prekinuvši isporuku električne energije u značajnom dijelu Karakasa kako bi prikrile dolazak američkih aviona.
Navodno je nestanak struje omogućio više od 150 vojnih aviona i helikoptera, uključujući dronove, borce i bombardere, koji su poletjeli s 20 različitih američkih mornaričkih baza i brodova, da izvedu svoje borbene misije.
Ovu informaciju je kasno sinoć potvrdio američki senator Lindzi Grejam koji je kazao da je Maduro "mogao biti u Turskoj, ali je u Njujorku" i da bi bilo bolje da je prihvatio ponudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Maduro u decembru imao ponudu da napusti Venecuelu i ode u Tursku, bijesno je odbio

Turska i Španija potpisale su ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura prema kojem će špansko ratno vazduhoplovstvo od 2028. godine nabaviti 30 lakih školskih mlaznih aviona od kompanije Turkish Aerospace Industries, saopštila je danas turska uprava za odbrambenu industriju.
Turska kompanija i Airbus potpisali su sporazum o saradnji u julu, u okviru pregovora o ovoj nabavci. Konačni ugovor predstavlja prvu prodaju školskog aviona HURJET u inostranstvo.
Turkish Aerospace Industries će izvoziti avione HURJET u periodu od 2028. do 2036. godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da će sporazum otvoriti prostor za dublju saradnju u oblasti odbrambene industrije između NATO saveznica Turske i Španije.
- Ovaj sporazum je izvozni paket visoke dodate vrijednosti i višedimenzionalnog karaktera u oblasti odbrambene industrije - izjavio je predsjednik uprave, Haluk Gorgun.
On je kazao da ugovor obuhvata izvoz aviona HURJET, integrisani sistem obuke, infrastrukturu za održavanje i dugoročnu operativnu podršku.
Posljednjih godina Turska je značajno unaprijedila svoju odbrambenu industriju i smanjila zavisnost od stranih dobavljača. Trenutno radi na proizvodnji svog prvog domaćeg borbenog aviona KAAN, kao i na sistemu protivvazdušne odbrane nazvanom „Čelična kupola“.

Turska i Španija potpisale ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura za 30 školskih aviona

Tri turska policajca poginula su, a devet je ranjeno u razmjeni vatre s pripadnicima terorističke grupe Islamska država tokom protivterorističke operacije u pokrajini Jalova, saopštile su vlasti.
Do sukoba je došlo oko tri sata ujutro po lokalnom vremenu, kada je policija upala u kuću u selu Elmalik, oko devet kilometara od centra Jalove na sjeverozapadu zemlje. Pretpostavljalo se da se u kući nalaze pripadnici Islamske države.
Osumnjičeni su otvorili vatru dok su se policajci približavali. Prema dostupnim informacijama, u sukobu je ubijeno šest pripadnika Islamske države. Ranjenim policajcima pružena je medicinska pomoć u Bolnici za obuku i istraživanje u Jalovi.
U operaciju su bile uključene i specijalne jedinice iz susjedne pokrajine Burse, a bezbjednosne mjere oko mjesta događaja dodatno su pojačane. Nastava je obustavljena u pet obližnjih škola, a putevi koji vode prema kući su zatvoreni.
Pojačane protivterorističke aktivnosti
Tursko regulatorno tijelo za elektronske medije uvelo je privremenu zabranu izvještavanja o incidentu, uz uputstvo da se objavljuju isključivo zvanične informacije. Operacija se sprovodi u trenutku kada su turske vlasti pojačale protivterorističke aktivnosti uoči novogodišnjih proslava, nakon obavještajnih upozorenja o mogućim napadima Islamske države.
Policija u Istanbulu je 25. decembra u racijama na 124 lokacije privela 115 osumnjičenih pripadnika Islamske države, nakon dojave da je grupa planirala napade tokom božićnih i novogodišnjih proslava. Za 137 osoba izdati su nalozi za hapšenje, a policija je zaplijenila oružje i municiju. Potraga za preostala 22 osumnjičena i dalje traje.

Pucnjava u Turskoj: Ubijena tri policajca i šest pripadnika ISIL-a

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da su nadležni osigurali 455 hiljada stambenih jedinica za one čiji su domovi uništeni u zemljotresu 2023. godine u 11 turskih provincija. Smatra da je to veliko dostignuće koje mali broj država može ostvariti.
Govoreći u Hataju, provinciji na jugu zemlje, izjavio je da je vlast uradila više od ciljanog u onome što je nazvao najvećom mobilizacijom za obnovu u 21. vijeku.
Tvrdi da će biti još 105.179 stambenih i poslovnih jedinica za žrtve zemljotresa, među kojima je 55.681 u Hataju, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatji, 4.833 u Adijamanu te manji broj u Osmanijeu, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Dijarbakiru, Adani, Kilisu, Kajseriju, Tunceliju i Bingolu.
Podsjetio je da je u zemljotresu poginulo 53.000 ljudi, te da je pričinjena materijalna šteta od 150 milijardi dolara. Ipak, kako je konstatovao, Vlada Turske nikad nije podlegla očaju.

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Crna Gora u Turskoj ima pouzdanog partnera i prijatelja. Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti - poručio je ambasador Turske Bariš Kalkavan tokom oproštajne posjete Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
On je, kako je saopšteno iz tog resora, zahvalio ministarki Anđeli Jakšić Stojanović na otvorenoj, konstruktivnoj i uspješnoj saradnji.
- Ministarka je iskazala duboku zahvalnost ambasadoru Kalkavanu na njegovom izuzetnom angažmanu i velikom doprinosu jačanju veza između dvije države, posebno u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. Istakla je da je tokom njegovog mandata saradnja u ovim oblastima bila na zavisnom nivou, uz uspješnu zajedničku realizaciju brojnih projekata - naveli su u saopštenju MPNI.
Jakšić Stojanović je, dodaju, posebno zahvalila na podršci koju je turska agencija TIKA pružila kada je u pitanju unapređenje uslova u brojnim obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
- A istakla je i da je u prethodnom periodu intenzivirana mobilnosti učenika i studenata, kao i zajedničko učešće naučnika i istraživača u brojnim naučno-istraživačkim projektima - dodali su u MPNI.

Kalkavan: Ulaganja u obrazovanje, nauku i inovacije najbolji su put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić i predsjednik Izvršnog odbora Mirsad Rastoder ugostili su u oproštajnoj posjeti Bošnjačkom vijeću ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, Bariša Kalkavana, a kako je saopšteno iz Bošnjačkog vijeća, tom prilikom je istaknuto da su Bošnjaci most koji zbližava Crnu Goru i Tursku
- Tokom susreta razgovarano je o aktuelnim aktivnostima i radu Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na pitanja zaštite prava bošnjačkog naroda, kao i očuvanja kulturnog, jezičkog i nacionalnog identiteta- navode iz Bošnjačkog vijeća.
Tom prilikom, kako dodaju, domaćini su izrazili zahvalnost ambasadoru Kalkavanu na dosadašnjoj dobroj saradnji, razumijevanju i podršci radu Bošnjačkog vijeća, uključujući i pomoć Agencije TIKA u opremanju kancelarije Bošnjačkog vijeća u Podgorici.
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Opštine Rožaje i predsjednik Skupštine opštine Rožaje, koji su ujedno i članovi Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
- Predsjednik Mustafić iskazao je poštovanje naporima ambasadora Kalkavana na unsprijedjenju odnosa i zbližavanju dvije države-Crne Gore i Turske. On je iskazao i žaljenje što je kraj mandata ambasadora Kalkavana obilježen incidentom na Zabjelu u Podgorici, ocjenjujući da takvi događaji ne doprinose unapređenju međusobnog razumijevanja i odnosa- navodi se u saopštenju.
Takođe je istakao stav da je Vlada Crne Gore donijela pogrešnu odluku uvođenjem viza za državljane Republike Turske, imajući u vidu tradicionalno dobre odnose i snažne istorijske, kulturne i društvene veze.
- Činjenica da su sada vize ukinute je ohrabrujuća, ali je napravljena velika šteta, koja ce nadamo se biti sanirana u budućnosti- istakao je Mustafić.
Ambasador Kalkalan zahvalio je na bliskoj i otvorenoj saradnji sa Bošnjačkim vijećem od početka svog mandata, ističući da o snažnim vezama Bošnjaka sa Republikom Turskom svjedoči i solidarna reakcija bošnjačke zajednice u Crnoj Gori nakon razornog zemljotresa u Turskoj.
- Na kraju susreta, Mustafić je, u ime Bošnjačkog vijeća, uručio ambasadoru Kalkavanu prigodan poklon – umjetničku sliku akademskog slikara Selvera Kardovića, koja na umjetnički način asocira na bogato kulturno naslijeđe bošnjačke zajednice u Crnoj Gori i međusobnog poštovanja- zaključuje se u saopštenju.

Bošnjaci su most koji zbližava Crnu Goru i Tursku

Turska policija uhapsila je više od sto ljudi koji su osumčeni da su povezani sa Islamskom državom i da su planirali napade tokom božićnih praznika, prenosi N1 Beograd.
Tužilaštvo u Istanbulu saopštilo je da su turske vlasti dobile informacije da je Islamska država pozvala na napade protiv nemuslimana tokom božićnih i novogodišnjih praznika.
Tužilaštvo je izdalo 137 naloga za hapšenje, a trenutno je uhapšeno 115 ljudi.
Zaplijenjeno je oružje, municija i organizacioni dokumenti Islamske države.
Policija još traga za još 22 osumnjičena.

Turska policija uhapsila više od 100 ljudi: Planirali napade tokom Božića

Nalog za hapšenje Sadetina Sarana izdat na osnovu novih dokaza prikupljenih tokom istrage.
Novi, veliki skandal potresa turski fudbal - predsjednik Fenerbahčea Sadetin Saran lišen je slobode pošto je bio pozitivan na kokain.&nbsp;
Saran se trenutno nalazi u pritvoru u Istanbulu, a Kancelarija glavnog javnog tužioca u tom gradu potvrdila je da je nalog za hapšenje izdat na osnovu novih dokaza prikupljenih tokom istrage.
- Na osnovu dodatnih dokaza prikupljenih tokom istrage protiv osumnjičenog Sadetina Sarana, isti je lišen slobode od strane pripadnika žandarmerije provincije Istanbul, zbog sumnje na opskrbu narkoticima, omogućavanje konzumiranja i korišćenje droga - navedeno je u saopštenju.
Saran je u međuvremenu negirao sve optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Turska: Zbog korišćenja kokaina uhapšen predsjednik Fenerbahčea

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Tag: turska