Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Mađarska je saopštila danas da će pokrenuti pravni spor protiv odobrenja privremenog sporazuma u Evropskoj uniji o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa kako bi se okončala zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da EU ulazi u "novu eru" postepenim ukidanjem ruskih fosilnih goriva, što uključuje mjeru usvojenu u srijedu kojom se zabranjuje uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) do kraja 2026. godine, dok će uvoz gasa putem cjevovoda biće postepeno ukinut do jeseni 2027.
- Ovo je početak nove ere: ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije .Kako smo masovno smanjili ruski uvoz fosilnih goriva, smanjili smo i prihode koje Rusija koristi za vođenje svog agresorskog rata protiv Ukrajine, plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno na početku rata za fosilna goriva, sada smo spali na 1,5 milijardi eura mjesečno. I dalje je previše. Cilj nam je da to svedemo na nulu- kazala je šefica Evropske komisije.
Propis je pravno obavezujući, što je navelo Mađarsku, koja nema izlaz na more i u velikoj mjeri zavisi od ruskih isporuka, da najavi da će osporiti odluku pred Sudom pravde EU.
- Prihvatanje i sprovođenje ove briselske naredbe je nemoguće za Mađarsku- rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tokom brifinga emitovanog na njegovoj Fejsbuk (Facebook) stranici.
- Čim plan RePowerEU bude formalno usvojen, odmah ćemo ga osporiti pred Sudom pravde Evropske unije- dodao je on na X.
Sijarto je naveo da odluka krši osnivački dokument EU i oijcenio da je to sankcija protiv Rusije, a ne potez trgovinske politike.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je često kritikovao Evropu zbog zauzimanja, kako je navodio, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku.
Slovačka, koja se takođe žalila na uticaj koji bi odustajanje od energetskog snabdijevanja iz Rusije imalo na njenu ekonomiju, navela je da razmatra odgovor na usvajanje novih mjera.
Strategija EU REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruskih energenata nastala je kao posljedica invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Brisel želi da onemogući Moskvu da gas koristi kao geopolitičkog oružja, kao i da prekine zaustavi sredstva koja su Rusiji preko potrebna za finansiranje rata.
Američki predsjednik Donald Tramp takođe je kritikovao Evropu zbog zavisnosti od ruskih energenata.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije – državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – čiji izvoz u velikoj mjeri doprinosi punjenju blagajne Kremlja.
Dan kasnije, Brisel je usmjerio sankcije na Rosnjeft i Gazpromnjeft, još jednu veliku naftnu kompaniju koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma.
Tramp je, međutim, dao Mađarskoj izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata, rekao je Orban, jednog od najbližih saveznika američkog predsjednika u Evropi.
- Uspjeli smo: Evropa zauvijek zatvara slavinu za ruski gas- napisao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen na X. ''Izabrali smo energetsku bezbjednost i nezavisnost za Evropu. Nema više ucjena. Nema više Putinove manipulacija tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu".
Kremlj je saopštio da će ovaj potez "ubrzati" pad potencijala evropske ekonomije i "smanjiti njenu konkurentnost".
- To znači da će Evropa zavisiti od gasa koji je skuplji, a ponekad i znatno skuplji od ruskog gasa- rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Da bi bio formalno usvojen, privremeni sporazum moraju da odobre Evropski parlament i članice EU.

500x500

1084x550

Mađarska najavila tužbu zbog dogovora u EU o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa

Upravnom sudu ćemo naredne sedmice predati tužbu kako bismo zaustavili gradnju pete sanitarne kade - saopštio je za „Dan“ Marko Gorvokaj, predsjednik Savjeta predstavnika svih naselja Opštine Tuzi i dijaspore koji zastupaju građane koji se protive radovima na deponiji „Livade“.
Pripremni radovi za gradnju kade počeli su prije nekoliko dana, a pitanju su iskopi na parceli koja je planskom dokumentacijom predviđena za taj objekat. Direktor Deponije Aleksandar Božović prije dva dana je za „Dan" saopštio da su gradnju počeli u skladu sa dokumentacijom i građevinskom dozvolom koju im je izdalo Ministarstvo prostronog planiranja.
- Građani se ne slažu sa gradnjom pete sanitarne kade. U planu nam je da preduzmemo sve mjere koje nam zakon dozvoljava, a možda i radikalnije mjere kada je protest u pitanju - rekao je Gorvokaj.
Stanovnici Omerbožovića i drugih naselja i juče su protestovali protiv gradnje sanitarne kade. Fran Nuculaj kaže da neće dozvoliti da se izgradi peta sanitarna kada.
- Nećemo dozvoliti da se 90 odsto smeća iz Crne Gore dovozi na deponiju i nama život ugrožavaju. To sada rade. Za mene su krivi premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, ministar Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, jer smatram da su oni između sebe dogovorili da se to gradi na našoj teritoriji. Ovo je naša teritorija. Nećemo dozvoliti da se ona gradi, zaustavićemo radove - rekao je Nuculaj.
Njegov komšija Đeljoš Gorvokaj kaže da bi država morala znati kakav vazduh udišu građani ovog kraja.
- Ja sam ostarao pored smeća. Smatram da je to veliki problem. Političari u parlamentu svakodnevno kažu - mi radimo za građane, pa ja pitam jesmo li i mi građani ili nismo. Da je ovdje zlato, nas ne bi dopalo nego bi pripalo Podgorici - rekao je Gorvokaj.
Gorvokaj navodi da bi opštinari trebalo da su svakodnevno uz građane na protestima.
- Mi ćemo braniti koliko budemo mogli. Ići ćemo zakonskim putem i mirno. Država bi trebala da zna da ovdje ne dolazimo da igramo i da pjevamo, već zbog muke. Počela je zima, država to vidi ali ćuti - rekao je Gorvokaj.
Sandro Paljušaj poručuje da neće dozvoliti gradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da se na deponiji ne gradi peta sanitarna kada već neki podrum. Da bi se gradila kada mora da se pita Vlada i to prije direktora Deponije Aleksandra Božovića. Direktor Deponije nije Vlada, a znamo da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da nema gradnje ni pete, a ni šeste sanitarne kade - rekao je Paljušaj.
Paljušaj je imao poruku za opštine koje smeće dovode na deponiju „Livade".
- Ja opštinama preporučujem da im je bolje da razmišljaju gdje će da odlažu otpad jer ovdje neće biti smetlište. Ako Vlada kaže da nema pete i šeste sanitarne kade, onda je nama. Pitaće se Vlada, a ne direktor - kazao je Paljušaj.

Mještani Tuzi tužbom protiv gradnje kade

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Predsjednik i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković danas su pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli tužbu protiv izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su rekli u Sindikatu medija, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Tužbu su podnijeli u svoje lično ime, a ne u ime SMCG.
- Na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> je 18. juna 2025. godine objavljen je tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kako se navodi u tužbi, u objavljenom reagovanju, iznijete su brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije tuženog vezane za tužioce, uključujući u bitnom navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje Camović-Veličković.
Ističe da je Otašević u više navrata iznosio neistine na račun Kračković i Camović-Veličković, prije svega navodeći da su "antisindikalno " postupali tražeći otkaze za zaposlene u tom lokalnom javnom emiteru. Kao sindikalno aktivne osobe, oni su mišljenja da su ovakve izjave, plasirane preko javnog medija čiji je direktor Otašević, opasne i da mogu imati odvraćujuću ulogu za svo postojeće i buduće članstvo Sindikata medija Crne Gore. 
- Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima - neka se to dokaže, a ako ipak to nismo radili - da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja. U svojim javnim reagovanjima smo od Otaševića tražili da dokaže te tvrdnje što on nije uradio već je nastavio sa iznošenjem neistina i razlog za tužbu je upravo to. Oboje smo javne ličnosti, svjesni svog položaja i uloga u društvu i samim tim spremni smo da trpimo kritiku ali ne i neistine - kazao je Kračković.
U tužbi je, između ostalog citiran dio teksta Otaševića u kojem se navodi da „čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore.“
Objašnjeno je da se ova izjava Otaševića dijelom nadovezuje na kontinuirano iznošenje neistina na račun Kračkovića i Camović-Veličković.
„Kako bi kontekst reagovanja – izjave tuženog bio potpuno jasan, ističemo da se ono naslanja na niz novinarskih članaka, između ostalog i na navode sadržane u članku objavljenom na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> pod naslovom: „Članovi Sindikata Gradske RTV ne žele Kračkovića i Camović na narednoj sjednici, zbog antisindikalnog djelovanja“ u kojem je, između ostalog, za tužioce navedeno da se „radi o sindikalnim predstavnicima, koji su za urednika i novinara Gradske RTV (Dejana Bogojevića i Radomira Tešanovića) u prethodnom periodu tražili izricanje drastičnih kazni (otkaz ugovora o radu)“...“, navodi se u tužbi uz napomenu da su „citirane činjenične konstatacije koje su objavljene dana 18.06.2025. godine, netačne, tendenciozne i neistinite“.
- Otašević, kao javni funkcioner, mora da bude svjestan težine izgovorene riječi i spreman da pruži dokaze za svaku iznešenu tvrdnju - poručeno je u saopštenju.
Tužbom nije obuhvaćen Lokalni javni emiter RTV Podgorica, već samo Otašević kao autor izjava koje su plasirane preko tog medija.

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

Poslanik i lider GP URA, Dritan Abazović, persona koja hrli za javnim nastupom, jedva čekajući da ugrabi trenutak da priča i što zna i što ne zna, redovno neosnovano i bez dokaza etiketirajući ljude, danas se, vjerovali ili ne, nije pojavio na suđenju u svom rodnom Ulcinju po tužbi koju su protiv njega podnijeli biznismeni Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.
Ročišta u Osnovnom sudu u Ulcinju bila su zakazana u 11:30, odnosno 12:30 sati, na koja se Abazović nije pojavio, dok su se uredno odazvali Ubović i Mijajlović.&nbsp;
Podsjetimo, Abazovića su tužili i tražili po 21.000 eura naknade zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela.
Naime, od svih dokaza koje je njegov advokat u ime Abazovića i danas priložio jeste „operativna informacija u vezi krijumčarenja cigareta" koja nije nikad zavedena niti ima djelovodni broj.&nbsp;
Podsjetimo, u pitanju je papir iako nezaveden ali javnosti senzacionalno predstavljen, a koji je 2022. godine bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, inače isti uhapšen zbog šverca &nbsp;cigareta, predao Abazoviću, koji je proslijedio tužilaštvu.&nbsp;
Ni Dritana ni aktovke
S obzirom na dosadašnje pompezne nastupe Abazovića kada su pomenuta ročišta u pitanju, blokade ulica da bi prošao lider GP URA, simbolično ističući aktovku kao da u njoj ima nešto, logično je zapitati se - zašto Dritan zaćuta i da li je aktovka sve vrijeme prazna a on bez "dokaza"?&nbsp;
Od raznih optužbi koje je ushićeno iznosio Abazović, ostade muk. Kriminalna piramide, hobotnice, pogađanje u "živu kucavicu", dio je optužbi bivšeg premijera, koje je znao bez zadrške iznositi, danas ih nema.
Suvišno bi bilo i pomisliti da će se za, do sada izgovorene kvalifikacije Abazović izviniti, ali je izgleda napokon shvatio da, ako se vodi dokazima i makar osnovanosti, on nema šta da kaže, pa odlučio da se ne pojavi.

1250x600

Od aktovke, dokaza i Dritana ostao muk: Abazović se nije pojavio na suđenju po tužbi Ubovića i Mijajlovića

U emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem“ na TV Podgorica Danijela Pavićević, sestra ubijenog vlasnika i glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, saopštila je kako je nekadašnji policijski službenik Brajuško Brajušković, nakon ubistva, kazao, između ostalog, porodici da je on bio zadužen za Jovanovićevo praćenje i da je ulazio u njegov stan, a da mu je ključeve od stana dao Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, što za Portal ETV kategorično negira Veljovićev advokat Mihailo Volkov.
- Nastavlja se diskreditacija lika i djela i profesionalnog ugleda Veselina Veljovića, sadaa na način da se stvori privid o navodnim njegovim kriminalnim radnjama u vezi sa radnjama na štetu pokojnog Duška Jovanovića, pa se s tim u vezi sad plasira neistina da je Veljović imao ključ od stana Jovanovića. Tu navodnu informaciju sestri pokojnoga Jovanovića dao je „čovjek poznat po istini“ Brajuško Brajušković. Veselin Veljovoć odgovorno tvrdi da nije imao, niti je mogao imati u posjedu ključ od stana Duška Jovanovića, niti do danas zna gdje se nalazi predmetni stan - kazao je Volkov.
Skupština Crne Gore podržala je 20. februara otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Brajušković je pred Anketnim odborom svjedočio 17. juna, ali tada nije saopštio da mu je Veljović dao ključ od stana Duška Jovanovića.
Jovanovićeva sestra Danijela Pavićević, u emisiji na TV Podgorica rekla je da zna „pouzdano da je Brajuško Brajušković bio zadužen za praćenje Duška Jovanovića i da je ulazio u njegov stan“.
- Imao je i ključ od Duškovog stana, a nama članovima porodice je kasnije, u namjeri da očisti svoju savjest, priznao da je ključ dobio od svog nalogodavca Veselina Veljovića - ispričala je Pavićević.
Istakla je da je porodici jasno zašto na Anketnom odboru nije pomenuo da je pratio njenog brata.
- ...jer on sada želi neku drugu sliku o sebi da prikaže javnosti – smatra ona.
Brajušković je na Anketnom odboru 17. juna kazao da „nikad u životu“ nije ušao „u stan, niti ulaz gdje je Jovanović živio“.
U vrijeme ubistva Duška Jovanovića tajnom policijom rukovodio je Duško Marković, koji je, takođe, saslušavan pred Anketnim odborom i koji je kazao da službenici tadašnje Službe državne bezbjednosti nijesu pratili Jovanovića.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, na ulici, ipsred redaakcije Dana, dok je ulazio u automobil. Do danas nije rasvijetljeno ko su bili nalogodavci ovoga zločina, a jedini pravosnažno osuđeni za učestvovanje u organizaciji ubistva Damir Mandić odslužio je kaznu od 19 godina zatvora, koliko je bio osuđen.
Policija i tužilaštvo nikada nijesu utvrdili ko su bile ubice kojima je Mandić pomagao, ko je naručio i platio da Jovanović bude ubijen, te zašto je ubijen.
Istraga traje i danas, međutim, sve su manje šanse da će ovaj zločin ikada biti rasvijetljen.
Nevladina organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) prije nepunih dvije godine uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage ubistva Duška Jovanovića.

Kaćuša Krsmanović

Volkov: Neistina da je Veselin Veljović imao ključ od stana Duška Jovanovića

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Ministarstva finansija zbog odbijanja dostavljanja dokumentacije u vezi sa provođenjem hedžing aranžmana u protekle tri godine, a koja je zatražena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Za "Dan" je iz ove nevladine organizacije rečeno da je Ministarstvo finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, odbilo zahtjev za slobodan pristup informacijama pod obrazloženjem da su sve informacije o provođenju hedžing aranžmana proglašene stepenom tajnosti "interno", a odnose se na period 2024. i 2025. godine.
Ministarstvo finansija je, pored ostaloga, navelo da bi "objavljivanje originalne dokumentacije na internetu, putem bilo kojeg internet medija, uključujući društvene mreže, moglo bi da naruši stečeni ugled i povjerenje koje Crna Gora kao partner zasigurno uživa kod domaćih i inostranih banaka, što potvrđuju uspješno realizovane transakcije u prethodnom periodu".
Kako dalje ukazuju u Ministarstvu finansija, neprikladno postupanje sa dokumentacijom potencijalno može da dovede do situacije da banke imaju pristup informacijama jedne o drugima, naročito u pogledu karakteristika određenog proizvoda i finansijskih detalja koji su vezani za njih, te da se time naruši i koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije.
– Istovremeno, važno je istaći da su uslovi poslovanja sa bankama pregovarani sa svakom bankom pojedinačno, te bi u slučaju da banke imaju uvid u detalje ponude jedni drugih, mogle promijeniti pristup u kasnijim transakcijama i ući u pregovore sa Crnom Gorom iz znatno nepovoljnije pozicije za Crnu Goru, navelo je Ministarstvo u obrazloženju rješenja, kojim se odbija zahtjev ASP-a.
Ova nevladina organizacija je u tužbi Upravnom sudu, kojom traži poništenje ovog rješenja, navela da je rješenje proizvoljno, nepotpuno i neargumentovano, jer se samo paušalno navodi da banke mogu biti upoznate sa finansijskim detaljima jedne o drugima, kao i da se može narušiti koncept intelektualne svojine i tržišne konkurencije, te da banke mogu prema Crnoj Gori promijeniti pristup u kasnijim transakcijama, a što bi uticalo na njenu nepovoljnu poziciju.
– Tuženi ne daje nikakvu argumentaciju kako hedžing aranžman, koji je realizovan početkom 2024, dakle prije više od godinu i po, može uticati na narušavanje koncepta intelektualne svojine, tržišne konkurencije, te na nepovoljnu poziciju za Crnu Goru u budućim transakcijama. Hedžing je već realizovan pod finansijskim uslovima koji su se odigrali u prošlom vremenu, te je nejasno kako okolnosti iz prošlog vremena, koje su već dogovorene i kroz aranžman usaglašene, mogu imati uticaj na buduće periode, odnosno tuženi to nijednom činjenicom ne obrazlaže, što rješenje čini nepotpunim, neargumentovanim i kao takvim nezakonitim, navodi se u tužbi.

ASP tužila Ministarsvo finansija: Dokumentacija o hedžingu tajna

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: tuzba