Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

Suočavanje sa prošlošću i odgovoran odnos prema događajima koji su oblikovali naše društvo predstavljaju ključne preduslove za uspješan proces tranzicione pravde i ukupne demokratizacije. Bez utemeljenja u činjenicama i dosljednog pristupa svih društvenih aktera - od donosilaca odluka i institucija, do medija - rizikujemo da prostor narativa o prošlim sukobima prepuštamo manipulacijama i zaboravu. Uprkos tome što bi ove procese trebalo da predvode institucije, danas ih najvećim dijelom nosi civilni sektor, poručeno je na matine razgovoru „Ko i kako priča o prošlosti?“, održanom u okviru 16. Crnogorskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa Sabinom Talović, mirovnom aktivistkinjom, Ervinom Dabižinović, koordinatorkom u Centru za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Milenom Perović Korać, glavnom i odgovornom urednicom nedjeljnika Monitor, i Dušanom Pajovićem, aktivistom, razgovarala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.
Sabina Talović je ukazala na razlike u tome koliko okruženje oblikuje aktivističku borbu za istinu i pravdu, ističući da suočavanje s prošlošću nije jednako zahtjevno u svim sredinama.
„Dolazim iz Pljevalja i u takvim sredinama je nevjerovatno teško istrajavati u borbi za pošten odnos prema našoj skorašnjoj prošlosti i počinjenim zločinima. To je mnogo teže nego u većim i otvorenijim gradovima, poput Podgorice. Uprkos svemu što sam prošla, a nije bilo nimalo lako sve ove decenije, nikada nijesam posumnjala da je ta borba važna i da je moramo voditi“, naglasila je Talović, osvijetljavajući i ličnu cijenu aktivizma kroz konkretne primjere, koji su uključili i dio njenog rada sa migrantima iz ratom zahvaćenih područja.
Posebno je naglasila odgovornost prema mladima, koji se danas suočavaju sa naslijeđem koje nijesu stvorili.
„Na njihovim leđima je praktično cijela hipoteka prošlosti, a mnogi od njih nijesu bili ni rođeni kada su se zločini 90-ih dešavali - i to u njihovo ime“, istakla je ona, upozoravajući da se ne smije očekivati da mladi nose teret za koji ih niko nije pripremio.
„Izazovi su danas ogromni, možda i veći nego ranije, ali upravo zato moramo ostati solidarni, istrajni i principijelni“, zaključila je Talović uz poruku da se mora, uprkos pritiscima, nastaviti borba za istinu i ljudsko dostojanstvo.
Ervina Dabižinović cijeni da je suočavanje s prošlošću održivo samo ako postoji jasan, institucijama utemeljen okvir činjenica na kojem društvo može da gradi zajedničko razumijevanje.
„Prošlost je uvijek ono što biramo da pamtimo. Ali ako nemamo sistem utvrđenih činjenica koje ulaze u obrazovanje, onda zapravo ne govorimo o prošlosti – govorimo o ličnim interpretacijama, o paralelnim ‘istinama’ koje nas dodatno dijele i guraju unazad“, kazala je ona.
Dabižinović je podsjetila da institucionalni proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori nikada nije dobio stvarnu formu ni snagu i da nedostaje mehanizam koji bi bio nezavisan, kredibilan i dovoljno stabilan da ove procese vodi dugoročno, bez političkih pritisaka i selektivnog pristupa.
„Mi nemamo političku volju. Godinama se izbjegava odgovornost i odbija da se da prostor istine činjenicama. A dokle god izostaje politička volja, izostajaće i institucionalna posvećenost“, poručila je ona.
Naglasila je i da ovakvo stanje posebno pogađa mlade, koji odrastaju u ambijentu punom rupa, prećutkivanja i zamagljenih narativa.
„Tek kad se istinski suočimo sa prošlošću – ne formalno, ne deklarativno, nego suštinski – moći ćemo da proizvodimo znanje koje mladima daje jasnu, tačnu i odgovornu sliku o tome šta se dešavalo. A bez tog znanja, oni ostaju taoci tuđih grešaka“, zaključila je Dabižinović, upozorivši da društvo koje ne uči iz prošlosti rizikuje da je ponovi.
Sličnog stava bio je i Dušan Pajović, koji je naglasio da se ključne prepreke u suočavanju sa prošlošću u Crnoj Gori stvaraju „od vrha ka dnu“, prije svega od strane političkih elita koje decenijama oblikuju narativ o devedesetim.
„Zbog takvog pristupa, šira javnost nikada nije dobila kompletne i provjerene informacije o ratovima devedesetih. To se vidi u javnim nastupima, u svakodnevnom govoru, pa čak i u školskim udžbenicima“, ukazao je on, ističući da se prostor znanja namjerno ostavlja nedorečenim.
Pajović je ocijenio da se i opozicija i vlast na različite načine doprinose ovom stanju.
„Opozicija izbjegava ulazak u detalje jer nastoji da spere teret sopstvenog saučesništva - bilo kroz ćutanje, bilo kroz aktivno učešće u tom periodu. Istovremeno, dio vlasti i danas slavi i njeguje ideologiju koja je te ratove i proizvela“, rekao je on.
Takav raskorak, kako je dodao, proizvodi generacije mladih koji odrastaju bez ključnih znanja o nedavnim zločinima.
„Zato danas imamo mlade koji ne znaju da je određeni logor bio udaljen svega nekoliko sati vožnje od njihovih domova, ili da se u njihovom gradu dešavao progon drugih i drugačijih. To je direktna posljedica institucionalnog ćutanja i političkih rovova koji se i dalje održavaju“, zaključio je Pajović.
Milena Perović Korać je mišljenja da mediji ne smiju biti produžena ruka političkih interesa niti megafoni ideologija iz devedesetih, iako, kako je navela, značajan dio medijskog prostora danas upravo tako funkcioniše.
„Mediji ne treba da budu poligon za političke obračune niti platforme za recikliranje starih ideologija, a ipak mnogi to danas jesu. Time se ne samo iskrivljuje slika prošlosti, već se selektivno oblikuje i naše sadašnje razumijevanje“, istakla je ona.
Posebno je naglasila da se novinarska odgovornost ne može svoditi na prenošenje verzija istorije koje odgovaraju određenoj vlasti, opoziciji ili interesnoj grupi.
„Moramo insistirati na činjenicama o prošlosti, ali i o onome što se dešava danas, bez selekcije, bez prilagođavanja i bez političkih filtera. Jer i ovo vrijeme koje živimo vrlo brzo će postati prošlost o kojoj će generacije nakon nas morati imati jasan, dokumentovan uvid“, pojasnila je Perović Korać.
Kako je dodala, samo mediji koji ne pristaju na manipulaciju mogu doprinijeti društvu koje se zasniva na znanju, odgovornosti i kulturi sjećanja, a ne na strahu, propagandi i prećutkivanju.
Ovo je pratila, u Crnogorskoj kinoteci, crnogorska premijera filma „Potpuno različito, skroz isto, italijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, koji kroz autentičan dokumentarni izraz daje portret Sabine Talović, koja je nakon projekcije razgovarala sa publikom.
Događaji su organizovani u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Izraženi stavovi su isključiva odgovornost sagovornika/ca i ne odražavaju nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

UBRZAJ: Odgovornost prema prošlosti kao temelj pravedne budućnosti

Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Dugogodišnjoj aktivistkinji za ljudska i ženska prava Ljiljani Raičević sinoć je na jubilarnom 15. Crnogorskom festivalu filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“ pripala nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma. Pored Raičević, koja je nagrađena u kategoriji pojedinaca, kao organizacija je nagrađena NVO Žene Bara.
- Hvala vam što ste prepoznali važnost rada moje babike i što ste i na ovaj način podsjetili da njen trud nije zaboravljen iako više nije toliko aktivna u društvu. Ova nagrada znači mnogo – ne samo njoj, već i svima nama koji smo svjesni koliko je toga postigla. A sada želim da kažem mojoj babiki – hvala ti što si imala hrabrosti da se boriš za naša prava i to onda kada naše društvo nije bilo spremno za to. Hvala ti što si nam pokazala šta znači biti uporna, hrabra i uvijek na strani pravde - kazala je &nbsp;unuka Liljane Raičević - Hana Raičević koja je sa porodicom primila nagradu u ime njene bake.&nbsp;
Ona je istakla je da su beskrajno ponosni na sve što je Raičević postigla, ali najviše na to što je &nbsp;i dalje ista ona borkinja kakvu svi poznajemo.&nbsp;
- I zato u tvoje ime i u svoje poručujem – nastavljamo dalje i vidimo se u petak ispred Gimnazije - poručila je Hana Raičević. &nbsp;
<h2>15 godina istrajnosti, principijelnosti i borbenosti</h2>
Otvaranje 15. izdanja ovog festivala, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), obilježila je i projekcija filma “<a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjecanje</a> Aleksandra Reljića.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević je na otvaranju poručila da obilježavaju 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada - kako bi skrenuli pažnju na ono što nerijetko ostaje “ispod površine”.
Pojasnila je da moto ovogodišnjeg Festivala poziva na suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled i zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. &nbsp;
- Osobito je važno da zaronimo ispod površine u Crnoj Gori - državi koja se teško nosi sa izazovima trajuće tranzicije ka demokratskom društvu, državi krhkih institucija i pojedinaca koje vlast brzo i lako opija, državi u kojoj politička previranja i nerezistentnost na maligne strane uticaje donose ozbiljne prijetnje za njen građanski koncept. Ispod privida stabilnosti i ubrzanog puta ka EU, nalaze se slojevi nepravde, selektivnosti, korupcije i sistemskih slabosti koje ugrožavaju prava pojedinaca, ali i održivost naše zajednice. Zato je ključno &nbsp;držati se principa, boriti se za vrijednosti i pozivati na odgovornost, iako to zahtijeva odgovorne i teške, a i nepopularne odluke - istakla je ona.
<h2>Značaj ljudskog dostojanstva</h2>
Otvarajući 15. Festival „Ubrzaj“, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da nas ovakvi kulturni događaji podsjećaju na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo.&nbsp;
- Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo sa sigurnošću moći reći da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati. &nbsp;Samo tada možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas - poručio je tom prilikom Milatović.&nbsp;
Dodaje da promjene neće doći lako, ali je ključno da se sa njima započne odmah.&nbsp;
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler čestitao je CGO na važnom poslu.
- Kada festival traje 15 godina na Balkanu i dalje uspijeva da puni sale, postigli ste stvarni uspjeh - poručio je on.
Naglasio je da EU nije samo ekonomska zajednica - već da u fokusu ima životne standarde i da, prije svega, predstavlja mirovni projekat u čijem srcu su ljudska prava.&nbsp;
- Važno je braniti sva ljudska prava koja se ovih dana krše u mnogim ratnim sukobima pred kojima ne smijemo zatvoriti oči. Bitku za ljudska prava vodimo na mnogim frontovima - počev od donošenja bolje zakonske regulative, preko podrške organizacijama koje se bave ovim pitanjima, koristimo naš geopolitički uticaj, najveća smo humanitarna organizacija na svijetu i stavljamo ljudska prava u srž procesa proširenja za svaku buduću članicu EU - poručio je Satler.
U zaključku je naglasio da koriste i umjetnost, filmovi imaju moć da prevaziđu granice, govore srcima i inspirišu na akciju. I to je ono što se predstavlja.&nbsp;
<h2>Sanjalice boljeg života</h2>
Žene Bara su kazale da su one zapravo sanjalice boljeg žvota za svakog čovjeka u nevolji ma ko on bio.&nbsp;
- Skoro sedam godina stvaramo zlatni obruč empatije oko grada Bara. Mi smo one žene koje obuvaju, oblače, spremaju za školu, pomažu u liječenju, grade kuće, prihvataju novorođenčad, ispraćaju u starosti ostavljene i zaboravljenena vječni počinak u neki ljepši i srećniji svijet - kazala je Ljiljana Vujović, koja se obratila u ime NVU Žene Bara.&nbsp;
Ona se podsjetila da je iz kuhinje ovih žena podijeljeno 330 hiljada toplih obroka, u doba kovida sašiveno i podijeljeno 10 hiljada maski, izgrađeno ili kupljeno šest stambenih objekata čime su mnogobrojna djeca prvi put usnila san o boljem životu spavajući na sopstvenom jastuku pod krovom toplog doma.
- Trudimo se i trudićemo se da sačuvamo dostojanstvo i zaštitimo prava nesnađenom čovjeku. To su ljudi kojima posvećujemo ovu nagradu večeras, a ona je i znak da idemo dobrim putem i da na tom putu nijesmo same - i vi ste sa nama - &nbsp;kazala je ona, ispred članica organizacije koje su takođe bile sa njom - Marije Radović, Bogdane Dašić, Snežane Kićović, Sonje Ličine, Ranke Kavaja, Jovane Marđokić, Nadežde Karsaeve, Aleksandre Gvozdenović Kosović i Marije Vujačić.
Nakon projekcije filma, obratio se reditelj filma “Novosadsko sjećanje” Aleksandar Reljić.&nbsp;
- Novosadsko sjećanje“ je film o jezivom zločinu iz 1942. poznatom pod imenom Novosadska racija, ali govori o univerzalnom stradanju civila, suočavanju, kao i o današnjem bezobzirnom politikanstkom odnosu vladajućih elita prema svemu tome, jer su u stanju da, zarad jeftinih političkih saveza i poena, gaze po žrtvama. Ovo je još jedan film o kulturi sjećanja, ali i o istorijskom revizionizmu, kojem smo izloženi - kazao je Reljić.
Festival će ove, kao i prethodnih godina, pored <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/" target="_blank">Podgorice</a> imati i paralelna izdanja u <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-berane/" target="_blank">Beranama</a> – 11. i 12. decembra u Gimnaziji „Panto Mališić“ i Centru za kulturu, kao i <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-kotor/" target="_blank">Kotoru</a>, u kinu „Boka” i OŠ “Njegoš” – 12. i 13. decembra. Sve informacije o festivalu dostupne su na veb sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">www.ubrzaj.me</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri „Ubrzaj“ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Ljiljana Raičević i Žene Bara nagrađene za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma

U KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici večeras u 19.30 sati počinje jubilarno petnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Festival će zvanično otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Tom prilikom biće uručene i godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija i pojedinaca.
- Festival UBRZAJ 2024 otvara crnogorska premijera filma <a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjećanje</a>, autora Aleksandra Reljića, koji je i gost Festivala UBRZAJ, a publici će se obratiti nakon projekcije. &nbsp;Reljićev film donosi priču o Teodoru Kovaču (99), Ivanu Ivanji (93) i Marti Flato (81) koji su preživjeli su pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija, kada su mađarski fašisti ubili preko hiljadu Novosađana i njihova tijela bacilli pod led Dunava. Profesorka sociologije Marija Vasić, bori se protiv zaborava i predaje učenicima o Novosadskoj raciji, dok lokalne vlasti podižu kontroverzni spomenik nevinim žrtvama, a na tom spisku se nalaze imena i ratnih zločinaca koji su učestvovali u Novosadskoj raciji - kazali su u CGO.
Festival UBRZAJ 2024 se održava od 10. do 14. decembra 2023. u Podgorici, u KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
- Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa - kazali su u CGO.
Uz Festival UBRZAJ su i medijski pokrovitelji - &nbsp;televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.&nbsp;
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">ubrzaj.me</a>.

Danas počinje 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ubrzaj