Ministarstvo dijaspore sklopilo je ugovor sa Crnogorskim centrom za kulturu iz Srbije, na osnovu kojeg će 14 udruženja koja funkcionišu u okviru tog centra dobiti na korišćenje objekat u Vrbasu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, to je urađeno u cilju očuvanja identiteta, kulture i tradicije crnogorske zajednice u Srbiji, kao i za promociju aktivnosti udruženja.
Navodi se da je riječ o objektu površine 430 metara kvadratnih, koje je prethodno MK Grupa ustupila Vladi Crne Gore na korišćenje.
- Na ovaj način, riješen je problem nedostatka adekvatnog prostora za nesmetano funkcionisanje četrnaest udruženja u Srbiji - kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, potpisivanju sporazuma prethodila je višemjesečna aktivnost Ministarstva dijaspore i resornog ministra Mirsada Azemovića na rješavanju administrativno-tehničkih zahtjeva.
Azemović je kazao da je napravljen veliki korak na planu obezbjeđivanja što boljih uslova za rad udruženja u Srbiji.
- Ovo je pokazatelj da kada postoji dobra volja, sve prepreke koje su ispred nas su savladive. Čast nam je da smo uspjeli da za četrnaest udruženja u Srbiji obezbijedimo prostorije za rad, za njihove aktivnosti. Veliku zahvalnost dugujemo MK grupi, koja je istinski prijatelj i partner države Crne Gore - kazao je Azemović.
Ugovor između Ministarstva dijaspore i Crnogorskog centra za kulturu iz Srbije potpisali su državni sekretar tog Vladinog resora Adel Omeragić i Dimitrije Čurović ispred Crnogorskog centra za kulturu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo dijaspore riješilo pitanje prostora za 14 udruženja u Srbiji

Više udruženja i nevladinih organizacija traži od Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i ponovo formira Radnu grupu i uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi ovog rješenja.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.
Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.
Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.
U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.
Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.
Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.
Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?
Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?
U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?
Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.
Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.
Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.
Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.
Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.
Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.
Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.
Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?
Potpisnici:
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;
Savez slijepih Crne Gore;
Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;
Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;
NVO Mozaik, Nikšić;
Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;
Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“
Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;
Nova šansa u Novom;
Paraolimpijski komitet Crne Gore.

500x500

Mit o javnoj raspravi i istina o direktnom napadu Ministarstva na dostojanstvo i egzistenciju OSI

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: udruzenja

Ministarstvo dijaspore riješilo pitanje prostora za 14 udruženja u Srbiji

Mit o javnoj raspravi i istina o direktnom napadu Ministarstva na dostojanstvo i egzistenciju OSI

BMW stabilizovao prodaju

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

PRATITE TVe UŽIVO