Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Obezbijeđen je školski pribor za 1.484 djece iz 25 crnogorskih škola u okviru humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više" - saopšteno je iz nevladine organizacije Udruženje Roditelji.
Ova akcije je završena ove sedmice, nešto kasnije nego uobičajeno, a sa ciljem obuhvatanja što većeg broja djece kojoj je ovaj vid podrške potreban.&nbsp;
- Akciju je realizovalo Udruženje Roditelji 15. put, a i ove godine, kao i prethodne tri, partner je bila Fondacija „Čini dobro”, koja je aktivirala aplikaciju putem koje su kompanije i firme donirali novac za kupovinu pribora. Putem te aplikacije uplaćeno je više od 11.000 eura. Još toliko donirano je direktno uplatama na računima knjižare Tagor i Udruženja - istaknuto je u saopštenju.
Saradnja sa centrima za socijalni rad obezbijedila je prepoznavanje najugroženijih porodica, odnosno djece kojima je ovakva vrsta podrške najpotrebnija. Stručni radnici centara definisali su spiskove porodica koje se suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja osnovnih životnih potreba, i koje žive na rubu egzistencije.
Tanja Ašanin iz Udruženja Roditelji kazala je da su srećni jer su obuhvatili dio najugroženijih u cijeloj Crnoj Gori, ali i potišteni jer nijesu uspjeli sve da obraduju.&nbsp;
- Nažalost, preveliki je broj djece koja žive u siromaštvu u našoj zemlji, i ovaj problem mora da počne da se rješava kako na nacionalnm tako i na lokalnim nivoima, uz uključivanje loklanih samouprava, kako su to neke i počele da rade - poručila je Ašanin.
Akcija je, prema njenim riječima, pokrenula lavina empatije i humanosti i poruka djeci da nijesu sami.
Udruženje Roditelji se zahvaljuje upravama i zaposlenima u oko 40 firmi i građanima koji su podržali humanitarnu akciju i omogućili da 1.484 djece dobije kompletan školski pribor potreban za praćenje nastave.
- Još jednom smo pokazali da su humanost, solidarnost i empatija vrijednosti koje krase crnogorsko društvo, jer zajedno, ujedinjeni, možemo činiti dobro i velike stvari - kazala je direktorica Fondacije “Čini dobro” Marija Manja Jovović.
Kako je istakla, Fondacija iskrenu zahvalnost duguje Đini Jauković, Dubravki Drakić, Zorici Kostić Vučićević, Savi Kovačeviću, Marku Prentiću, Milošu Vujoviću, Slavku Kaleziću i Danijelu Alibabiću na njihovom nesebičnom doprinosu u činjenju ove akcije uspješnom video porukama koje su podstakle mnoge da se uključe.
Knjižara Tagor je obezbijedila popust na kupovinu kompletnog materijala, distribuirala pribora centrima za socijalni rad u svim opštinama.

Školski pribor za oko hiljadu i po djece iz svih crnogorskih opština

Nevladine organizacije Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje uputile su danas dopis Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa zahtjevom da se javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom školske 2025/2026. godine.
- Ova mjera, sprovedena u periodu od februara do juna 2025. godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti- navode ove NVO u zajedničkom saopštenju.
Međutim, s početkom nove školske godine mjera, ističu, nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.&nbsp;
- Prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“ kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice je daleko od usvajanja. To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti. Prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno je najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem- navodi se u saopštenju.
Oni pozivaju Ministarstvo da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.&nbsp;
- Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju.Bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja niti kompromisa. Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore- zaključuju u saopštenju.

Udruženje Roditelji, HRA i CGO: Zaštitare odmah vratiti u škole, bezbjednost djece nije tema za čekanje

Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece je toliko slaba da se više vodi o pravima predatora, nego o zaštiti djece - upozorila je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Podaci iz analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine pokazuju poraznu stvarnost - u proteklih pet godina donešena je 51 presuda za seksualno zlostavljanje djece, ali je maksimalna kazna izrečena samo jednom. Više od polovine kazni bilo je ispod godine zatvora, dok žrtve nerijetko čekaju i po nekoliko godina na prvo ročište.
Kada se bude radila sljedeća analiza, kaže Mihailović, brojka će biti mnogo veća u odnosu na broj pravosnažnih presuda i djela kojih je sve više i više.
- Kroz ovu analizu se potvrdilo sve ono na šta smo ukazivali i zbog čega smo insistirali sve ove godine da se mijenja regulativa, ali što je mnogo važnije - da počne primjena svega onoga što smo mijenjali i da se to mora mnogo brže sprovoditi nego što je to bio slučaj do sada. Upravo su podaci prilično poražavajući, naročito kada govorimo o kaznenoj politici, jer se i dalje nastavlja sa tim trendom da idemo mnogo više ka zakonskim minimumu, nego ka zakonskom maksimumu, a jedan slučaj koji je bio zakonski maksimum se nije ni desio, odnosno ta kazna na kraju nije ni bila tolika, ako se sjetite da je prije godinu i po Apelacioni sud odlučio da je smanji, kada smo organizovali proteste sa drugim organizacijama zbog takve odluke - rekla je Mihailović.
Šalje se poruka, prema njenim riječima, da djeca nijesu zaštićena od predatora i pedofila.
- Potvrđuje se, nažalost, na osnovu svega onoga što se dešava da je takvih slučajeva sve više. To je poruka da svi oni koji se odluče na takvo nešto neće adekvatno biti kažnjeni, neće kazne biti toliko velike, odnosno da će se očigledno mnogo više voditi računa o njihovim pravima, nego o tome da zaštitimo djecu - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWx3bR5gAykg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović o kaznenoj politici za seksualno zlostavljanje djece: Šalje se poruka da djeca nijesu zaštićena od predatora

Za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama iz svih opština Crne Gore i ove godine će biti obezbijeđen školski pribor u toku humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više", koju udruženje Roditelji organizuje 15. put.
Partner Udruženju u realizaciji akcije i ove godine je Fondacija "Čini dobro", koja će donirati novac za školarce, ali i pomoći u prikupljanju donacija aktiviranjem <a href="https://share.google/T9Ox0LLTOBKxPZNC0">ONLAJN PLATFORME</a> putem koje svi zainteresovani mogu donirati novac u samo nekoliko klikova.
U saradnji sa centrima za socijalni rad biće prepoznati najugroženije porodice kojima je ova vrsta podrške najpotrebnija. Akcija počinje u utorak, 1. jula, a trajaće do nedelje, 31. avgusta.
Udruženje Roditelji pozvalo je sve građane, kompanije i organizacije da nam se pridruže kako bismo opremili što veći broj djece za novu školsku godinu. Podsjećaju da je tokom prošlogodišnje akcije 1.522 djece iz cijele Crne Gore spremno dočekalo novu školsku godinu.
- Naša želja je da svako dijete u Crnoj Gori ima priliku da dostojanstveno krene u školu, s osjećajem pripadnosti i sigurnosti. Vjerujemo d svaka sveska i olovka koju zajedno obezbijedimo, nisu samo materijalna podrška, već i poruka toj djeci da nisu zaboravljena – da smo tu, jedni za druge. Zajedno možemo promijeniti njihove školske dane, a možda i živote - poručila je Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji.
U pitanju su porodice koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja i osnovnih životnih potreba, a koje žive na rubu egzistencije, većina su korisnici socijalne pomoći, u kojima djeca često odrastaju samo sa jedim roditeljem, pojedini i u hraniteljskim porodicama… Nerijetko su diskriminisana u školi od vršnjaka, veliki broj živi u neuslovnim barakama, bez struje i kupatila, jedan broj se hrani u narodnim kuhinjama.&nbsp;
Zainteresovani pojedinci i kompanije koji su u mogućnosti da podrže akciju, i pruže direktan doprinos humanom cilju - da svako dijete u Crnoj Gori ima jednake šanse za obrazovanje, mogu kontatirati Udruženje Roditelji za dodatne informacije na broj telefona 020 511 983, kao i putem mejl adrese <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com">udruzenje.roditelji@gmail.com</a>.

Humanitarna akcija: Besplatni školski pribor za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama

Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;
Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Udruženje Roditelji organizuje u petak, 13. juna, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici, nastavak najvećeg porodičnog događaja u zemlji, festivala roditeljstva Porodica Fest.&nbsp;
Program mini izdanja festivala, kako je saopšteno iz Udruženja, trajaće nešto duže od tri sata, a počeće u 18 sati.
Program će posjetioci moći da prate ispred Dvorca Petrovića, u Mtel atrijumu i u dvije tematske zone u parku. Biće organizovan i porodični sajam.
U okviru glavnog programa nastupiće Škola folklora OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, NU CEMOI će odigrati predstavu „Energija i ja”, biće održan mini koncert plesnog kluba Akademija plesa, dok će JU „Dječji savez Podgorica” predstaviti pobjednike Gradskog maskenbala „Svijet dječije maske“. Plesni klub Sonrisa će održati javni čas plesa „Porodica pleše sa Sonrisom“, a na kraju programa će Šou animatori izvesti predstavu „Magični pijesak“.
U kreativno-zabavnoj zoni će biti organizovano šest zanimljivih aktivnosti. HAPPYMAGICFACE će mališane obradovati oslikavanjem lica, dok će JUMBO održati radionicu Paint with JUMBO. Wonder Corner će organizovati edukativno-kreativne radionice Wonderland, Marina Bokan radionicu Od figurice do pričice, a PetVet Centar Kreativni kutak. Čim padne mrak Šou Animatori će održati interaktivnu radionicu Pješčana predstava.
U sportskoj zoni su planirane aktivnosti: Fudbal u parku-Ženski fudbalski klub „Akademija fudbala CITY“, Fizička aktivnost za najmlađe kroz poligone i igrice, Dječji fitnes centar Smart Gym i Rukomet u parku, Ženski rukometni klub „Podgorica 2013”.
U okviru porodičnog sajma predstaviće se: Barber Miloš, MontVet, Bokica Alojica Forever, Atelje Manufaktura, JUMBO, International school and kindergarten Maša, Wonderland Studio Edukativno-kreativni centar, Ellina Maštalica, Rukotvorje, Bojana Uskoković, Expo Commerce i Centar za mame.
- Nastavljamo tamo gdje nas je kiša zaustavila 17. maja. Pozivamo roditelje da ponovo dođu u najljepšu podgoričku oazu, da nastavimo u istom ritmu, sa istom onom energijom po kojoj je Porodica Fest sada već dobro poznat. Na radost svih članova porodice, a ponajviše mališana, u petak SVI U PARK! - poručuju iz udruženja Roditelji.
Organizatori Festivala, kako navode, su udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, partner je Glavni grad Podgorica, zlatni sponzor je M:tel, srebrni sponzori su Aroma i City marketi, a broznani sponzor je šoping centar Kamelija Kotor. Ovogodišnje izdanje Festivala roditeljstva podržali su i: Turistička organizacija Podgorice, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, BIG Fashion Podgorica, The Capital Plaza, Zelenilo DOO, Čistoća DOO, Služba zaštite i spasavanja Glavnog grada i CEDIS.

Udruženje Roditelji: U petak nastavak najvećeg porodičnog festivala "Porodica Fest"

Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.
- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.
Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.
- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.
Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.
- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.
Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:
- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: udruzenje-roditelji