Nikšićanka Danica Dragićević životom je bila spremna da brani svoje imanje i spriječi pokopavanje eutanaziranih krava zaraženih kju groznicom na samo 100 metara vazdušne linije od njene kuće u mjestu Lješkovi doli.
Kako je kazala u razgovoru za portal ETV, istrajala bi u toj namjeri da je policijski službenici nijesu na silu ugurali u maricu i priveli je zajedno sa njenim mužem Đokom Dragićevićem i komšijom Mihajlom Vujovićem.&nbsp;
<h2>Blokada imanja</h2>
Opština Nikšić izabrala je, a Vlada odobrila, da se na lokaciji Lješkovi doli, 200 metara od koliba Dragićevića i 400 metara od jedinog izvora pitke vode, zakopaju grla uginula od kju groznice.
Mještani Bogetića nijesu bili upoznati sa ovom odlukom, pa ih je u utorak iznenadilo prisustvo policije i direktiva da ne smiju prići njihovim imanjima, izdata bez obrazloženja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWBNZ2dlcYiw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Danica Dragićević krenula je tog dana sa mužem da vadi krompir kada su ih na skretanju ka njihovom imanju zaustavila dvojica policajaca. Nije joj bilo jasno šta marica radi tu, a umjesto odgovora na to pitanje, od policijskih službenika je dobila naređenje da ni pod razno ne smiju da nastavimo dalje – ni pješke, ni vozilom.
- Kad smo ih upitali o čemu se radi, rekli su nam da ništa ne znaju. Odlučili smo da ostanemo da vidimo šta će se desiti i ubrzo mi je postalo jasno da obezbjeđuju prolaz kamionima koji su prevozili uginule zaražene krave koje će pokopati u blizini naših imanja – priča nam Danica.
Pješivci su se i ranije bunili zbog lokacije opredijeljenih za zakopavanje životinja, pa su donosioci odluka ovog puta spremno dočekali 15ak mještana koji su se ubrzo pridružili Danici u namjeri da spriječe potencijalnu zarazu na 50 metara od prvih kuća i njiva sa krtolom.
Postao je viralan snimak na kom Danica leži ispred policajaca na seoskom putu i prkosi nerazumnoj odluci kojom se ugrožava zdravlje ljudi i nanosi šteta životnoj sredini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZtw6xfy4T9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Rekli su nam da moramo da se pomjerimo kada dođu kamioni, ali nijesmo htjeli da se sklonimo. Poručila sam im da ću braniti prag kuće, bez obzira na posljedice. Policajci su me ubjeđivali da to ne radim. Napravili su kordon koji sam probila i legla na put. Zahtijevali su da ustanem, opominjući me da ih ometam u radu, na šta sam im odgovorila da oni mene prekidaju u poslu čitav dan. Kako nisam postupila po njihovom naređenju, podigli su me i strpali u maricu, zajedno sa mojim mužem i komšijom – kazala je Danica.
<h2>Otpor bezumlju</h2>
Dva sata su proveli u policijskoj stanici, gdje su pregledani snimci sa terena. Na kraju je utvrđeno da Dragićevići i Vujović nijesu počinili nijedan prekršaj. Bez obzira na stres i razočarenje zbog situacije u kojoj su se našli, Danica nema šta da zamjeri policajcima koji su, kako je rekla, samo postupali po naređenju.
- Oni su bili korektni i samo su izvršavali zadatke. Niko od nas ih nije vrijeđao, samo smo odbili poslušnost, pa je utvrđeno da nije bilo elemenata za prekršajno gonjenje – dodala je ona.
Njihov otpor poslao je poruku, ali nije urodio plodom. Samo tog dana četiri kamiona sa uginulim kravama je propušteno na Lješkove dole gdje su, kako tvrde mještani, nepropisno zakopane.
- Doćerali su četiri kamiona i, kako sam načula, planirano je da se dopremi i pokopa još uginulih životinja. Mi nemamo ništa protiv da se krave zakopaju na mjestu koje je dovoljno udaljeno od kuća, ali imamo kada se to radi uz njih. Nije mi jasno kako su procijenili da je u redu iskopati rupe između kuća i sjuriti u njih tijela inficiranih životinja. Pritom, sve je odrađeno nepropisno bez prethodnog postavljanja kreča i folija, što su garantovali da će ispoštovati. Samo su ih onako svalili u zemlju i zatrpali – priča za naš portal Danica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtaMuDkZpXqo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nije sigurna da dalji protesti imaju smisla s obzirom da je, kako kaže, šteta već učinjena. Prilaz kući i imanju, zbog nesnosnog smrada koji se širi i bojazni od zaraze neće biti moguć duži vremenski period.
- Krave su na toj lokaciji nabacane, njihove ostatke će raznosti životinje, tako da najmanje deset godina nećemo moći obrađivati zemlju gore. Biće nemoguće prići kući koju smo nedavno izgradili, gdje unučad vole da provode vrijeme i zimi i ljeti. Eto šta su nam uradili – završava razgovor za naš portal Danica Dragićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fmv_dUSPAcXw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Na eutanaziju čeka više od 50 grla</h2>
Kju groznica registrovana je sredinom jula u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja septembra bolest je potvrđena na deset farmi u Nikšiću i sedam u Danilovgradu.&nbsp;
Zbog sumnje na pojavu kju groznice vršena su testiranja i na dva gazdinstva u Zeti, ali su zbirni uzorci mlijeka, kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, negativni na prisustvo virusa.
Dosad je eutanazirano više od 100 goveda, što će biti učinjeno i sa više od 50 grla kod kojih je potvrđena ova bolest.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Uginule krave od kju groznice sinoć su iz Župe nikšićke prebačene na drugu lokaciju u mjestu Lješkove Vlake, ali je to, sudeći po foto i video materijalu, ali i reakcijama građana, ponovo nepropisno odrađeno. Građani Nikšića su bijesni, a u udruženjima stočara upozoravaju na neadekvatnu kontrolu širenja bolesti i vjerovatnoću da do prodavnica stižu mliječni proizvodi od zaraženih grla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Foc4NjmRPW6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Opštine Nikšić saopštili su da je problem sa eutanaziranim životinjama riješen tako što su životinje prebačene na lokaciju, za koju je vlasnik dao odobrenje.
Međutim, ta vijest izazvala je negodovanje mještana Mjesne zajednice Bogetići, koji traže da se uginule životinje uklone sa teritorije Bogetića ili propisno zakopaju.
Njihov zahtjev je da Opština Nikšić to uradi tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
- Neka vlasnik radi sa svojim imanjem šta god hoće. Ali, da li ima pravo da ugrožava komšiluk svog imanja, da li ima pravo da oduzima pravo na čist vazduh? Manje od 100 metara su dvije vikendice, a imaju i tri domaćina Banjevića koji tu žive na manje od 500 metara. Juče je bio nesnosni miris. Ljudi nijesu mogli da rade. Nije u pitanju jedno, već 45 grla - kazao je za portal Onogošt Mihajlo Škuletić, predjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići.
<h2>Posao za tužilaštvo</h2>
Reakcije stižu i iz političkih partija. Pojedine vode političke bitke i preko ove situacije, dok poslanik Socijaldemokrata i odbornik te partije u lokalnom parlamentu Nikola Zirojević poziva nadležne državne organe da ispitaju sve detalje događaja jer, poručuje, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.&nbsp;
- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnoj lokaciji u Župi nikšićkoj, grdno se prevario. Naime, u toku noći, kao da su ih ukrali, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana Opštine 18. septemvra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju.
Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.
- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. &nbsp;Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana (prilog video) u vlasništvu R.V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević.
S druge strane, navodi on, postavlja se pitanje odgovornosti nadležne veterinarske inspektorke Slavice Sudžum koja je, kako stvari stoje, po drugi put dozvolila neadekvatno odlaganje uginulih životinja i time dopustila da građanke i građani Nikšića potencijalno budu izloženi zarazi.&nbsp;
- Šta je gospođa Sudžum radila i da li je odlaganje uginulih životinja na način na koji je prikazano na video snimku koji dostavljam medijima u prilogu adekvatno i bezbjedno - upitao je Zirojević.
<h2>Višemilionska šteta</h2>
Udruženje stočara Danilovgrad kontinuirano ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovodećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i druguh institucija u oblasti agrara koje, kako tvrde u toj organizaciji, nanosi višemilionsku štetu državi.
- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visoko kvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i &nbsp;dalje širenje zaraze - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
On ukazuje i na propust u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja zaraze, jer, ističe, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih grla završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju.
Zbog svega Lakić poziva nadležne u odgovornim institucijama da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem.
- Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelukopna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovana, sto je možda nekome i cilj - ocijenio je Lakić.

Portal ETV

VIDEO: Nikšić izložen zarazi, stočari sumnjaju da štetni proizvodi stoje u rafovima

Nepodnošljiva je lakoća laganja kojom Marko Kovačević pokušava opravdati zlodjelo koje čine on i njegova vlast prema građanima Nikšića, kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.
U toj partiji su podsjetili da je Kovačević prvo rekao da nije znao ništa o lokaciji na kojoj su zakopane mimo pravila i propisa uginule krave, što ga, napominju, demantuju i njegovi saradnici.&nbsp;
Dalje konstatuju daje Kovačević pred cijelom crnogorskom javnošću izrekao i optužio nekadašnjeg v.d. JP Komunalno da je on predložio lokaciju i rekao da su tu i ranije zakopavane uginule životinje.
- I ovo je demantovao nekadašnji i pomenuti v.d, koji nam je saopštio da je prvi put čuo i bio na lokaciji kada su mu saopštili da se tamo krave zakopavaju, jer nikada ranije nije bio tu - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.
Navode da je Kovačević slagao da u Nikšiću nije bilo pola sata javne rasvjete.
- Nije je bilo satima. Slagao je da će se javnosti saopštiti đe je nova lokacija, a nije saopšteno. Ali su građani Nikšića saznali gdje je, pa kažu da je slagao i da u krugu od 10 km nema kuća. Sve laž do laži, a sve kako bi pokušao da se izvuče iz problema i u dobro poznatom maniru lažima pokuša opravdati svoja nedjela, neznanje, nesposobnost i nedostojnost funkcije koju obavlja - naglašeno je u saopštenju.
Takođe, kako su reklu, sve spletke kadrova Demokratske Crne Gore, sekretara i direktora, "njihove laži, petljavine i mutljavine, moraće biti rasvijetljene i to pred sudskim organima".
- Na svu sreću građani otvaraju oči i ne žele više ćutati pred zlodjelima Kovačevića i aktuelne nikšićke vlasti - zaključeno je u saopštenju.

DPS Nikšić: Kovačeviću, prestani da lažeš i podmećeš ljudima

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: uginule-krave