Skupštinska Komisija za kontrolu privatizacija prihvatila je dopunu zaključaka za nikšićke Boksite.
Kako je konstatovano, radi se o lošoj privatizaciji preduzeća, a isplata zaostalih potraživanja prema radnicima, kako je naglašeno, i ovaj put pada na teret države. Navedeno je i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Ova privatizacija kao i mnoge druge do sada pokazala je da je imovina rasprodata kako bi korist imali pojedinci, a ne država, kazao je predsjednik Komisije za kontrolu i praćenje privatizacija Uglješa Urošević (PES).
- Država je oštećena u ovom procesu i dio dugovanja prema radnicima pašće na teret poreskih obveznika. To pokazuje kako se nedomaćinski odnosilo prema onome što su državni resursi i što su interesi Crne Gore - naveo je Urošević.
Za analizu privatizacije nikšićkih Boksita angažovan je stručni konsultant Zdravko Tomić. On je pred članovima komisije saopštio da nije bilo dovoljno novca za isplatu zaostalih potraživanja radnika pa je teret na državi.
- Država je prinuđena preko Fonda rada da vrši isplatu zaostalih zarade prema radnicima koji nisu mogli biti isplaćeni iz stečajne mase. U toku je isplata čak milion i sto hiljada eura - rekao je Tomić.
Uvjeren je da će i dalje biti potraživanja radnika biti preko Fonda rada jer za lokacije preduzeća koje su na prodaju nema potražnje.
- Imovina koja je ostala neprodata nije atraktivna, dosta je to niska tržišna vrijednost i pitanje je da li se uopšte može prodati, a svakako ta sredstva neće biti dovoljna da se izmire radnici, što ponovo stavlja državu u nepovoljen položaj. Moraće vjerovatno iz svojih sredstava preko Fonda rada da isplaćuje te obaveze - istakao je Tomić.
Na sjednici komisije je saopšteno i da je u Tužilaštvu formiran predmet o privatizaciji nikšićkih Boksita.
Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici boksita A.D. Nikšić.
Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.
Rudnik boksita je kupila firma ruskog tajkuna Olega Deripaske 2005. godine za oko deset miliona eura, a stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji nikšićkog biznismena Veselina Pejovića, Uniprom metali, za 5,39 miliona eura.
Komisija je već raspravljala o ovoj privatizaciji, i to u dva navrata, kada su se čuli navodi o brojnim nezakonitostima u postupku privatizacije i nestajanju preduzeća koje je imalo potencijal da se razvija.
Rudnik je, kako je ranije naveo Urošević, nekada zapošljavao i preko 2.000 radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je pojasnio Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo provjerava privatizaciju Rudnika boksita

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević reagovao je na saopštenje Adnana Prekića, člana Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), poručivši da Prekić „očigledno pokušava da pobjegne od realnosti“.
- Iako je cjelokupna javnost upoznata sa karakterom bivšeg režima, Prekić vjerovatno nije registrovao dokaze koji ukazuju da su za vrijeme vlasti DPS-a bezbjednosne službe pisale grafite kojima se vrijeđaju i zastrašuju manjinski narodi, a istovremeno te poruke podmetale drugima - naveo je Urošević.
On je dodao da Prekić „kao što nije vidio te objelodanjene činjenice, vjerovatno do danas nije saznao ni da je Putin bio saveznik DPS-a i Mila Đukanovića u ‘teškim vremenima’“.
- A ko zna šta će se još dodatno otkriti - zaključio je Urošević.

Urošević: Prekić pokušava da pobjegne od realnosti

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

1250x600

1084x550

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević kazao je da PES pokreće Anketni odbor, i poručio da je vrijeme da bivši predsjednik i premijer Crne Gore, Milo Đukanović, odgovara za ''Telekom''.
- Stručna i laička javnost Crne Gore je sa priličnim zaprepašćenjem dočekala vijest da je zastara razlog odbacivanja krivične prijave u slučaju ”Telekom” protiv Đukanovića i njegove sestre. Iako je isti slučaj pred nadležnim sudom u SAD dobio svoj epilog u vidu pravosnažne presude za korupciju, u Crnoj Gori je svjesno zatrpan u tužilačkoj fioci slojevima vremena i očiglednog nemara do potpune zastare- istakao je Urošević.
Kako je kazao, u svom karakterističnom maniru drske obmane, Đukanović činjenicu zastare interpretira kao ”nepostojanje krivičnog djela”.
- Simptomatično je što Đukanović abolira nadležne organe zbog nepostupanja, a optužuje Evropsku komisiju da je godinama finansijski stimulisala 'konstruisanje' prijava protiv njega i ostalih nosilaca funkcija u Crnoj Gori. Međutim, u nastavku izjave, suprotstavljajući se sam sebi, utvrđuje da je ipak došlo do zastare, ali da je ključni razlog za to pritisak, čega drugog do neizbježnog 'velikosrpskog nacionalizma', i to na uplašene tužioce- ukazuje Urošević.
Dodao je da nemaju namjeru da Đukanovića mire sa samim sobom niti da utvrđuju koji kraj njegove kontradiktorne izjave ima veću težinu.
- Međutim, kao odgovorna vlast, želimo i hoćemo da do kraja razjasnimo okolnosti pod kojima je tužba za korupciju u poslu privatizacije nacionalne telekomunikacione kompanije neslavno završila birokratskom notom o zastari- jasan je on.
Stoga će, poručuje Urošević, PES pokrenuti formiranje Anketnog odbora u cilju rasvjetljavanja svih bitnih činjenica u slučaju ”Telekom”, ali i drugim slučajevima privatizacija u Crnoj Gori, poput privatizacije “Nikšićke banke”, “Primorke”, “Metalca”…
- U okviru svog rada, Anketni odbor će od Ministra pravde zatražiti informacije o svim slučajevima spornih privatizacija za koje se ne vode procesi pred redovnim sudovima, kako bi se i njima detaljno pozabavio. Najmanje toliko dugujemo generacijama koje su gradile velika državna preduzeća, a koja su tokom prethodne tri decenije beskrupulozno 'pojeli' Đukanović i njegovi skakavci. Takvih primjera je nebrojeno, a upravo svrha i našeg političkog djelovanja je da se o takvim i sličnim nepočinstvima ne ćuti- zaključio je.

Urošević: PES pokreće formiranje Anketnog odbora, vrijeme da Đukanović odgovara za ''Telekom''

Nakon što je funkcioner Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević na mreži X pozvao nadležne da reaguju nakon napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, dalje navodeći da "Ekstremizam sa skupa na Gorici i ovakvi fižički napadi moraju prestati", i dovedeći time zviždanje gradonačelniku Podgorice i brutalni napad na Jovanovića u istu ravan, reagovao je odbornik SD-a u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, takođe, na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUrosevicUgljesa%2Fstatus%2F1946229471331127540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1946229471331127540%7Ctwgr%5E26a7c4ab173bafbee1cf88e424cd7cd3731d136e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nevjerovatno manipulativno je što funkcioneri Pokreta Evropa sad pokušavaju da brutalni fizički napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića dovedu u vezu sa zvižducima koje su građani uputili gradonačelniku Mujoviću na Gorici- napisao je Mašković.
Kako navodi time se, ne samo relativizuje nasilje koje se danas dogodilo, već se svjesno izvrće stvarnost zarad političke koristi.
- Pokušaj da se miran građanski protest izjednači sa fizičkim napadom predstavlja opasnu zloupotrebu ozbiljne situacije. Posebno zabrinjava što se ovakvi spinovi plasiraju u trenutku kada predsjedniku Skupštine opštine Budva Petru Odžiću svakodnevno stižu prijetnje, dok nadležne institucije ostaju nijeme- kazao je Mašković.
Naglasio je da građani koji su na Gorici izrazili svoj protest nijesu ekstremisti, već slobodni ljudi koji ne pristaju na političku prevaru upakovanu u simboliku antifašizma.

- A ono što se dogodilo gospodinu Jovanoviću zaslužuje hitnu i odlučnu reakciju svih nadležnih organa, bez relativizacije, bez kalkulacija, bez političkog folklora. Sram vas bilo- ističe Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1946292496134553704%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1946292496134553704%7Ctwgr%5E26a7c4ab173bafbee1cf88e424cd7cd3731d136e%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Manipulativno je što funkcioneri PES-a brutalni fizički napad na Jovanovića dovode u vezu sa zvižducima upućenim Mujoviću

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: ugljesa-urosevic