Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Ovogodišnji paket proširenja, koji će komesarka Marta Kos predstaviti sjutra, sadržaće pohvale za Crnu Goru i Albaniju, riječi ohrabrenja za Ukrajinu i Moldaviju i mnogo manje entuzijazma kada je riječ o Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji i, posebno, Srbiji, javlja briselski Politico pozivajući se na nedavne izjave evropske komesarke i razgovore sa zvaničnicima EU.
Kos će, kako je nedavno rekla novinarima u Briselu, predstaviti paket proširenja kao ključno geopolitičko oruđe kako bi Unija pokazala „da zapravo odgovara na izazove širom Evrope“.
Prema njenim riječima, pomoć zemljama na putu ka članstvu u EU način je na koji Brisel može da se suprotstavi snagama koje žele da destabilizuju Uniju.
Izvještaj će, piše Politico, biti i prilika da najviši zvaničnici Komisije govore o izgledima za „ujedinjenu Evropu“.
Očekuje se da u izvještaju budu pohvale za Crnu Goru i Albaniju, pri čemu je Crna Gora najdalje odmakla na putu ka EU i cilja na članstvo 2027. godine.
U međuvremenu se čuju glasovi da o skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore, što će biti prilika za Komisiju da predstavi različita uvjeravanja da prijem novih članica ne nosi rizike, npr. stavljanjem nekog ključnog prava glasa, poput veta u spoljnoj politici, na čekanje uz određeni „probni period“.
- Prelazni periodi su princip u novoj generaciji ugovora o pristupanju - rekla je Kos.
Lišavanjem novih članica određenog prava glasa na neki period, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, koja se zalaže za proširenje, želi da ublaži bojazni da bi proširenja mogla da dovedu u Savjet EU „nove Orbane“, što bi dodatno smanjilo sposobnost bloka da odlučuje.
Očekuje se da izvještaj za Srbiju bude najoštriji.
- Više ne možemo dozvoliti da se kandidati kriju iza dvosmislenih stavova - rekla je Kos francuskim poslanicima, ponavljajući riječi fon der Lajen koja je od Srbije tražila da udvostruči napore za pridruživanje EU.
Trebalo je da Kos sjutra predstavi i "izvještaje prije proširenja“ sa reformama koje EU treba da preduzme prije sljedeće runde proširenja, ali će to, kako je rekao jedan diplomata EU, vjerovatno biti odloženo za par nedjelja.
Navodi se i da su fon der Lajen i Kos odlučne da proširenje drže visoko na agendi i to, ako je potrebno, uz ograničenja poput „faznog pristupanja“.
- Osjećaj od prije dvije godine da bi se odjednom EU moglo pridružiti osam do devet zemalja u kratkom roku, nekako je izblijedio - rekao je jedan diplomata EU za briselski portal.
Kako je dodao, Komisija s jedne strane želi da „stvori šargarepu“ za zemlje kandidate, a s druge strane članice imaju prilično agresivan, tvrd pristup i primaju u klub samo one koji su zaista spremni za članstvo.
Ukazuje se i da su prema proširenju najskeptičnije zemlje koje se graniče sa potencijalnim novim članicama.
Politiko zaključuje da, bez obzira na optimizam Komisije oko proširenja, skeptici u Savjetu osjećaju da se s tim ne žuri previše, mada spor tempo proširenja stvara frustracije i prostor za rusko miješanje.

Politico: Kruže glasovi o skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: ugovor-o-pristupanju-sa-crnom-gorom