Rano otkrivanje i identifikacija potencijalnih žrtava jedno je od rješenja za problem dječjih ugovorenih brakova, ocijenila je izvršna direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija, navodeći da je prošle godine ta nevladina organizacija otkrila devet slučajeva takvih brakova u Crnoj Gori.
&nbsp;Delija je agenciji MINA rekla da su prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježili u Nikšiću i Podgorici, a po jedan u Beranama, Kotoru i Tivtu.
&nbsp;Ona je navela da je prošle godine zabilježen jedan slučaj više nego 2024. kada su otkrili osam dječjih ugovorenih brakova.
&nbsp;- Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva je imala 11 godina, a ostale od 14 do 16- navela je Delija.
&nbsp;Upitana šta je rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, ona je kazala da je važno rano otkrivanje žrtava.
&nbsp;- Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivnije da se radi sa samim djevojčicama i njihovim roditeljima- rekla je Delija.
Kako je kazala, i u zakonodavnom okviru treba povećati graničnu dob sa 16 na 18 godina, bez izuzeća, jer se dešava da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječji brak.&nbsp;
&nbsp;Delija je istakla da država treba da shvati da je potrebna izgradnja skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;- Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je sasvim drugačiji metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka, nego sa žrtvom trgovine ljudima uopšte- naglasila je Delija.
&nbsp;Govoreći o reakciji institucija na problem ugovorenih dječjih brakova, ona je kazala da zabrinjava to što je od svih slučajeva iz prošle godine, samo u jednom u toku izviđaj.
&nbsp;Delija je dodala da očekuju da će taj slučaj biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, navodeći da su, nažalost, ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, to šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici.
&nbsp;- Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji- rekla je Delija.
&nbsp;Kako je navela, kada ljudi iz zajednice vide takve ishode, time neće niko da se bavi.&nbsp;
Delija je rekla da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje koju ukazuje na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;Ona je objasnila da su to uglavnom kampanje „od kuće do kuće“, gdje na taj način razgovaraju sa porodicama i dijele promotivni materijal u kojem ukazuju na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
- Dostavljemo brojeve telefona na kojie žrtve mogu da se obrate, a sa druge strane potencijalne žrtve identifikujemo i onda ih uključujemo u program podrške- dodala je Delija.&nbsp;
Ona je kazala da su ove godine identifikovali 30 potencijalnih žrtava, koje su bile uključene u program podrške.&nbsp;
- Programi podrške podrazumijevaju individualni psihološki razgovor u skladu sa našom licenciranom uslugom, dodjelu motivacionih vaučera koji uključuju školski pribor i neka sredstva neophodna za samu žrtvu kako bi se uključila i vratila u redovni obrazovni sistem- rekla je Delija.
&nbsp;Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore sa samim djevojčicama, kao i sa njihovim roditeljima.&nbsp;
- Ove godine smo imali više od 80 osnovaca koji su bili uključeni kroz obrazovni sistem. Tu smo uključili takođe djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka- kazala je Delija.&nbsp;
&nbsp;Ona je istakla da su organizovali i određene radionice za te osnovce, koji pohađaju uglavnom sedmi, osmi i deveti razred, jer tad najčešće može doći do prekida osnovnog obrazovanja kako bi se prepremali za ulazak u vanbračnu zajednicu.&nbsp;
&nbsp;- I sa njihovim roditeljima smo razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, pravnim normama ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa radovno osnovno obrazovanje- dodala je Delija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Delija: Prošle godine otkriveno devet slučajeva ugovorenih brakova

Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ na Televiziji E večeras od 18 sati.
Romi i Egipćani su populacija koja živi na marginama, a jedan od običaja koji je duboko ukorijenjen u ovu zajednicu je ugovoreni brak, što je tema večerašnje emisije.
„Osumnjičen da je prodao ćerku za pet hiljada eura“, „prodao ćerku za 20.000 eura radi sklapanja nedozvoljenog braka“..., naslovi su koji se godinama pojavljuju u medijima, ali ova pojava, nažalost, ne nailazi na adekvatan odgovor našega društva. 
 
Mnogima je alibi za ćutanje činjenica da je to dio tradicije ove populacije, pa smatraju da to nije problem čitavoga društva. Utisak je da su nevladine organizacije usamljene u borbi za prava ovih djevojčica.
Emisiju Galerija tajni možete pratiti večeras od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBvvfR68VlwA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

„Galerija tajni“ na TV E od 18 sati: Ugovoreni brakovi Roma i Egipćana

"Dao je oko dvije hiljade eura za mene, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak".
Ovako svoju priču počinje Jasmina (pravo ime poznato redakciji), devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore, čiji je brak je bio dogovoren kada je imala svega 14 godina.
Bila je tek na početku srednje škole.
"Živjela sam s ocem i babom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Svašta sam radila, prosila, služila ih, a tukli su me".
Kaže da je često bježala od kuće. A onda je došla "ponuda" za brak.
"Moj i otac tog momka, čini mi se deset godina da je bio stariji, dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su pare vraćene".
U crnogorskom zakonodavstvu brak s maloljetnim osobama je zabranjen, ali ugovoreni dječji brakovi i dalje su prisutni u romskim zajednicama, najčešće mimo institucija i bez posljedica za odgovorne.
<h2>'Nasilje i pogažena prava u životu koji vam ne pripada'</h2>
Pedagoškinja iz srednje škole koju je Jasmina pohađala kaže za RSE da je Jasmina bila izuzetno nestabilna zbog svega kroz šta je prolazila.
"Jednom smo dugo razgovarale, primijetila sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je izašla obavijestili su me da je u toaletu sebi ošišala kosu".
To je, dodaje, posljedica rezultata tuđih odluka o njihovom životu.
"Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao stvar."
Pedagoškinja, koja je insistirala na anonimnosti kako se ne bi otkrio ni Jasminin pravi identitet, kaže da je pokušavala da je zadrži u školi.
Dodaje da se radionice o pravima, seksualnom obrazovanju i reproduktivnom zdravlju često organizuju u srednjim školama ali su nemoćne da dopru do učenica u sličnoj situaciji.
"One su mahom stidljive. Zatvorene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su u stvarnosti ta prava pogažena".
<h2>Krug iz kog se teško izlazi</h2>
Jasminina priča nije usamljena. U romskim i egipćanskim zajednicama, ugovoreni brakovi su česta pojava.
Crnogorsko zakonodavstvo zabranjuje brak sa maloljetnim osobama.
Ipak, u praksi oni su van kontrole i domašaja institucija. Sprovode se bez formalne procedure što ih čini gotovo nevidljivim za sistem.
Prema podacima UNICEF-a i Uprave za statistiku Crne Gore MONSTAT-a iz 2018. godine, 28,1 odsto djevojčica i 16,5 odsto mladića romske i egipćanske nacionalnosti između 15 i 19 godina već su bili u braku ili vanbračnoj zajednici.
<h2>"Ako je nevina ostaje. Ako nije vraćaju je"</h2>
Fana Delija, izvršna koordinatorka nevladine organizacije Centar za romske inicijative, koja se više od deceniju bavi suzbijanjem dječjih brakova, upozorava da je stvarnost u Crnoj Gori porazna.
"Gotovo svakog mjeseca imamo djecu koja zasnivaju brak prije punoljetstva".
U izjavi za Radio Slobodnu Evropu navodi da je samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno 11 dječjih ugovorenih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu među pripadnicima romsko-egipćanske zajednice.
Najmlađe žrtve bile su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak iz Tivta i Podgorice, dok je najstarija djevojčica imala 16 godina.
"Otprilike svake godine identifikujemo i prijavimo nadležnim institucijama između 10 i 18 slučajeva ugovorenih brakova. Rijetko se dešava da su mladoženje maloljetni", ističe Delija.
Prema njenim riječima, organizacija je u jednom dvogodišnjem periodu uspjela da spriječi čak 49 takvih brakova.
Uprkos zakonima, mnogi slučajevi ne dobiju sudski epilog.
Delija objašnjava da se struktura dogovaranja brakova u ovoj zajednici promijenila.
Tradicionalno "staro vijeće", grupa starijih i uticajnih muškaraca koje je donosilo odluke o važnim porodičnim pitanjima, uključujući i sklapanje brakova više ne postoji u toj formi.
"Danas odluke donose članovi uže i šire porodice, kumovi, prijatelji mladoženje i mlade", pojašnjava Delija.
U praksi, to i dalje znači da se pregovara o uslovima braka, određuje otkupnina za mladu i odlučuje da li će brak biti sklopljen ili raskinut, bez ikakvog učešća same djevojčice.
"Otac odlučuje o svemu. Ako djevojčica nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraćaju je porodici i vraća se novac. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao dio svojih običaja".
<h2>Žene koje ne postoje za sistem</h2>
Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice, Romkinja čija se priča nalazi u publikaciji <a href="https://crink.me/wp-content/uploads/2021/05/Zena-sa-10-zivota.pdf" target="_blank">Centra za romske inicijative</a>, u brak je ušla sa 16 godina. Kaže da su njeni roditelji "uzeli nešto malo novca" i poslali je na Kosovo.
"Tamo sam živjela sa suprugovom porodicom. Tukao me je, nije mi dozvoljavao da se dotjerujem, da pijem vodu iz bunara, kako me komšije ne bi gledale. Jednom me pokušao i baciti u bunar kad sam bila trudna."
U sedmom mjesecu trudnoće, nakon što je izrazila želju da ide na svadbu koja je bila u Crnoj Gori, brutalno je pretukao.
"Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe".
Pobjegla je tek nakon godina nasilja.
Slučajevi poput Jasmininog i S.S. iz publikacije, rijetko ulaze u zvanične registre, a žrtve, zbog pritiska da porodici vrate novac dobijen pri ugovoru, najčešće ne prijavljuju nasilje.
"Već nakon dvoje, troje djece, rijetko se odlučuju da napuste porodicu. Zavise od muških članova, nemaju obrazovanje, nemaju posao, nemaju izlaz, nemaju mogućnost zaposlenja", ukazuje Fana Delija.
Naglašava da upozorenja međunarodnih tijela poput UNICEF-a, Evropske komisije i specijalnog izvjestioca UN-a, koji su u više navrata ukazivali na potrebu suzbijanja ovakvih stereotipa, još nisu rezultirala efikasnim sistemskim odgovorom.
<h2>Pravni okvir i institucionalni odgovor</h2>
Prema crnogorskom zakonodavstvu, brak je dozvoljen tek nakon navršene 18. godine.
Porodični zakon ostavlja mogućnost da sud, izuzetno, odobri sklapanje braka licima starijim od 16 godina, ako postoje opravdani razlozi.
Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje posebno djelo ugovorenog dječjeg braka, ali predviđa kazne za one koji silom, prijetnjom ili obmanom prinude drugo lice na brak.
Predviđena kazna je od tri mjeseca do tri godine. U slučaju maloljetnika od šest mjeseci do pet godina zatvora.
<h2>Koja je uloga države?</h2>
Iako je Crna Gora uskladila pravni okvir sa međunarodnim konvencijama, prema riječima Delije institucionalni odgovor izostaje.
"Institucije i dalje ne shvataju ozbiljno problem dječjeg braka. Zakonska starosna granica je i dalje 16 godina. Ne postoji posebno sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ni programi reintegracije. Djevojčice se vraćaju u nasilje".
Poruka koju time država šalje, kaže Delija, jeste da običaj ima veću snagu od zakona.
Za nešto više od tri godine u Crnoj Gori je pokrenuto 11 postupaka pred tužilaštvom zbog sklapanja nedozvoljenog maloljetničkog braka, pokazuju podaci iz izvještaja Vlade dostavljenog ekspertima Savjeta Evrope prošle godine.
Ishod nije poznat.
Na ovaj problem upozorava i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a41cf419-5473-4659-a3f3-af4bc8ed243b_en?filename=Montenegro%20Report%202024.pdf" target="_blank">Evropska komisija</a>, koja u izvještaju iz 2024. godine izrazila zabrinutost zbog visokog nivoa diskriminacije Roma, uključujući i praksu dogovorenih dječjih brakova, koji dodatno ugrožavaju prava djevojčica i mladih žena.
Ministarstvo za socijalno staranje, Policija, Vrhovni sud Crne Gore nisu dostavili odgovore na pitanja RSE u vezi sa postupanjem u slučajevima maloljetničkih ugovorenih brakova.

1250x600

1084x550

Izbor između bjekstva i ugovorenog braka: "Bila sam na probi za brak"

Od početka godine sklopljeno 11 dječijih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative. Najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
Fana Delija iz Centra za romske inicijative kaže da je sve teže otkriti ugovorene dječije brakove te da počinioci krivičnog djela-roditelji uglavnom prolaze nekažnjeno.
RE zajednica u Crnoj Gori suočava se sa brojnim problemima. No, gorući su dječiji brakovi, nasilje u porodici i siromaštvo.
- Od početka godine identifikovali smo jedanaest ugovorenih dječijih brakova. Otprilike svake godine od 10 do 18 slučajeva mi kao organizacija identifikujemo i procesuiramo prema nadležnim institucijama - kaže Delija.
Najviše ugovorenih brakova ove godine otkriveno je u Podgorici, Beranama, Tivtu i Nikšiću. A posebnu zabrinutos izaziva ugovoreni brak između dvanaestogodišnje djevojčice i trinaestogodišnjeg dječaka.
- Rijetko kada imamo da su muškarci maloljetni. U ovom slučaju sklopljen je brak između djevojčice od dvanaest i po godina i dječaka od trinaest i po godina iz Tivta i Podgorice. U svim ostalim slučajevima djevojčice su maloljetne, a muškarci punoljetni. Najstarija djevojčica ima 16 godina - istakla je Delija.
Ugovorene brakove sve je teže otkriti, jer su roditelji svjesni opasnosti i vješto prikrivaju informacije.
- Nažalost mi imamo problem da se nama svake godine povećava broj maloljetničkih trudnoća što ukazuje da su ugovoreni dječiji brakovi ostali na istom jer mi nemamo sistemsko rješenje - naglašava Delija.
Da bi se suzbili ugovoreni maloljetnički brakovi neophodno je da država djeluje. No, najčešće se dešava da se žrtve vraćaju roditeljima odnosno počiniocima krivičnog djela koji uglavnom ostaju nekažnjeni.
- Čak imamo porodice u kojima se roditelji i ne upozoravaju da ne mogu da čine takva krivična djela. Zbog nedostatka dokaza ne kvalifikuje se kao biće krivičnog djela trgovina ljudima, ali možemo ići u pravcu zanemarivanja djeteta. Mi nemamo ni takve prijave kada je dječiji ugovoreni brak u pitanju - rekla je Delija.
Centar za romske inicijative, kaže Delija, predno radi na suzbijanju problema RE zajednice.
U okviru projekta “Djelovanje svih aktera u lokalnim zajednicama za socijalnu inkluziju Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori” u Nikšiću se održava dvodnevna radionica posvećena izradi mini akcionog plana za zajedničko djelovanje u suzbijanju rodno zasnovanog nasilja i dječijih brakova u RE zajednici.

Najmlađa žrtva ugovorenih brakova ima 12 godina

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: ugovoreni-brakovi