Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog Ministarstva saobraćaja kojim se dio dobiti preduzeća Aerodromi Crne Gore u iznosu od 4,12 miliona eura usmjerava na finansiranje unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, riječ je o sredstvima koja se, u skladu sa Statutom Aerodroma Crne Gore vraćaju u budžet države, ali je na inicijativu Ministarstva saobraćaja Vlada prihvatila da se ta namjenski koriste za razvoj vazdušnog saobraćaja, kao dio strateškog pristupa jačanju međunarodne povezanosti i konkurentnosti naše države.
- Ova odluka predstavlja nastavak konkretnih mjera Ministarstva saobraćaja usmjerenih na unapređenje avio-saobraćaja i povećanje dostupnosti Crne Gore, nakon nedavnog dogovora sa avio-kompanijom Wizz Air o otvaranju baze u našoj zemlji - navedeno je u saopštenju tog resora.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević istakla je da je današnja odluka Vlade potvrda strateškog pristupa razvoju sektora.
- Drago mi je što je Vlada podržala inicijativu Ministarstva saobraćaja da se dio dobiti Aerodroma Crne Gore usmjeri u programe koji doprinose boljoj povezanosti naše zemlje. Nakon dolaska Wizz Air-a i dogovora o otvaranju baze, nastavljamo sa mjerama koje će omogućiti stabilan rast avio-saobraćaja, razvoj turizma i jačanje ukupne ekonomije - navela je Vukićević.
Ministarstvo saobraćaja će, u saradnji sa Ministarstvom finansija, utvrditi dinamiku prenosa sredstava i način njihove upotrebe kroz posebnu budžetsku liniju namijenjenu programu razvoja međunarodne avio-povezanosti Crne Gore.
- Usvojeni prijedlog potvrđuje opredijeljenost Vlade da vazdušni saobraćaj bude ključni pokretač ekonomskog i turističkog razvoja, te da Crna Gora ostane prepoznata kao moderna, povezana i otvorena destinacija - poručeno je iz Ministarstva saobraćaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodatnih četiri miliona eura za razvoj avio-saobraćaja

Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Željeznička infrastruktura (ŽICG) ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, pa sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o Zakonom o željeznici propisano je da se razvoj željeznice planira Strategijiom razvoja Programa izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2023. godinu.&nbsp;
Godišnji program sadrži radove na održavanju prema vrstama, obimu i iznosu finansijskih sredstava, troškove za upravljanje i regulisanje saobraćaja, planirane radove na modernizaciji, rekonstrukciji i izgradnji infrastrukture.&nbsp;
U Izvještaju se navodi da je Željezničkoj infrastrukturi u 2023. godini iz budžeta uplaćeno 14.994.064 eura, od čega 9.998.091 za tekuće održavanje, a 4.995.973 eura za plaćanje dospjelih obaveza po međunarodnim kreditima.
ŽICG AD – Podgorica je, u 2023. godini, po osnovu naknada za zakup poslovnih prostora i korišćenje zemljišta, kao i za naknade po osnovu korišćenja postavljenih optičkih, elektroenergetskih i telekomunikacionih kablova u pružnom pojasu, fakturisala 846.547 eura.
Na osnovu ostvarenog obima rada u 2023. godini, za trase putničkih i teretnih vozova fakturisano je 796.601 eura (bez PDV-a) operaterima, od čega Željezničkom prevozu 112.304 eura, a Montecargu 684.297 eura.
Zbog problema u likvidnosti, željeznička preduzeća duguju Željezničkoj infrastrukturi na kraju 2023. godine 3.118.005 eura, od čega: Željeznički prevoz 654.609 eura, a Montecargo 2.463.396 eura.&nbsp;
Ukupne obaveze ŽICG po osnovu otplate međunarodnih kredita za rekonstrukciju i modernizaciju na kraju 2023. godine iznose 29.441.894 eura.&nbsp;
- Uzimajući u obzir prethodno navedeno kao i činjenicu da godišnje obaveze za zarade zaposlenih iznose cca 8,5 miliona eura (prosječan broj zaposlenih u toku 2023. godine je 804 sa prosječnom zaradom od 634 eura), obaveze prema dobavljačima iz poslovnih sredstava 1.329.888 eura, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade 4.320.624 eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, tako da sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz Budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća - konstatovali su u Vladi.

Vlada: Izdvajanja za ŽICG moraju biti mnogo veća jer ne može sama da finansira investicije, niti da vraća kredite

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: ulaganja