Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

500x500

1084x550

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

1250x600

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Premijer Milojko Spajić i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u elikoj narodnoj skupštini Turske Fuat Oktaj ocijenili su na današnjem sastanku da je izručenje njihovog državljanina Binalija Čamgoza doprinijelo jačanju saradnje i prevazilaženje određenih otvorenih pitanja.
U razgovoru su, kako je saopšteno iz Vlade, konstatovani odlični bilateralni odnosi i notirana velika šansa za razvijanje ekonomskih relacija.
- Turska je veoma bitan partner za Crnu Goru, a vjerujem da su naša planirana ulaganja u infrastrukturu u narednih šest godina velika šansa za snažnije prisustvo turskih kompanija. Zaista vjerujem da se još nijesmo ni približili limitima ekonomske saradnje dvije države - istakao je u razgovoru Spajić.
Oktaj je naglasio da su brojne turske kompanije zainteresovane za izgradnju drumske infrastrukture, ali i da budu zastupljene kod rekonstrukcije pruge Bar – Beograd. Pored toga je apostrofirao mogućnost jače saradnje na polju poljoprivrede, turizma, odbrane.
- Jako smo srećni što zauzimamo treće mjesto kada su u pitanju direktne strane investicije u Crnoj Gori, ali smatramo da to nije dovoljno, postoji ozbiljna prilika za dodatna ulaganje i moramo da još bolje analiziramo stanje i poboljšamo našu poziciju - rekao je Oktaj.
Rečeno je da veliki doprinos poboljšanju robne razmjene, koja je dostigla nivo od 210 miliona eura godišnje, daje i TurkCham koji okuplja turske kompanije u Crnoj Gori i doprinosi poboljšanju saradnje u brojnim granama privredne djelatnosti, s fokusom na infrastrukturu, pomorstvo, energetiku i rudarstvo.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, na sastanku je konstatovano da je Crna Gora pravi primjer za čitav region, po pitanju odnosa sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, jer je po riječima Oktaja pravo ostrvo mira i stabilnosti.
Zaključeno je da će boljim bilateralnim odnosima doprinijeti i brojni sporazumi, koji se usaglašavaju, a mogli bi da budu potpisani tokom zvanične posjete predsjednika Vlade Milojka Spajića, na otvoren poziv predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana.

Spajić - Oktaj: Turska zainteresovana za ulaganja u Crnoj Gori, izručenje Čamgoza unaprijedilo povjerenje i odnose

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: ulaganje