Uprava za nekretnine još nije počela postupak eksproprijacije nepokretnosti na drugom dijelu trase Ulice Vojislavljevića, od nekadašnje fabrike „19. decembar“ do mosta na Nikšićkom putu, jer ovom državnom organu još nije podnijet zahtjev od strane korisnika eksproprijacije.
Zahtjev za pokretanje postupka eksproprijacije dužni su da podnesu Glavni grad i Uprava za saobraćaj.
- Kada je riječ o najavljenoj drugoj fazi projekta, Uprava je spremna da odmah započne postupak čim zahtjev bude podnijet od strane korisnika eksproprijacije - saopštili su iz Uprave za nekretnine kojom rukovodi Marko Bulatović.
Sa druge strane, kako navode iz Uprave za nekretnine, u sklopu prve faze čija je rekonstrukcija u toku preostalo je da se riješi još tri, četiri predmeta. Prva faza rekonstruiše se od Ulice 4. jula do nekadašnje fabrike „19. decembra“, u dužini od 900 metara.
- Postupak eksproprijacije u ovom organu odvijao se bez većih poteškoća, uz dobar odziv vlasnika nepokretnosti i korektno utvrđenu vrijednost kvadratnog metra, koja je u najvećem broju slučajeva potvrđena potpisivanjem sporazuma o naknadi. Sa zadovoljstvom ističemo da je postupak eksproprijacije u završnoj fazi. Trenutno je otvoreno svega nekoliko predmeta po prigovorima (tri-četiri), a koji se odnose na eksproprijaciju preostalog dijela nepokretnosti - naveli su oni.
Kažu da se cijeli proces realizovao u kontinuitetu i bez zastoja, zahvaljujući redovnoj i intenzivnoj saradnji Uprave za nekretnine i Glavnog grada.
- Ovaj primjer potvrđuje da se uz dobru saradnju državnih organa i lokalne samouprave postupci mogu sprovesti efikasno, zakonito i na obostrano zadovoljstvo - dodali su u Upravi.
Ulica Vojislavljevića nakon rekonstrukcije postaće bulevar sa četiri saobraćajne trake. Dužina saobraćajnice biće 3,2 kilometra.
Za izvođača radova, čija je vrijednost 14,5 miliona eura, sredinom decembra prošle godine izabrana je firma Crnagoraput. Investitori gradnje su država i Glavni grad. Projekat buduće saobraćajnice urađen je još 2016. godine kada je i zvanično počela priča o njenoj gradnji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Eksproprijacija za drugu fazu Ulice Vojisavljevića još nije počela: Čeka sa zahtjev Grada i Uprave za saobraćaj

Radi izvođenja radova na rekonstrukciji Ulice Vojislavljevića, na potezu od Ulice kralja Nikole do Ulice princeze Ksenije, zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila, saopšteno je. iz Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada je saopšteno da se zatvara saobraćaj za sve vrste motornih vozila.
- Zabrana saobraćaja važi za period od 23. jula do 23. oktobra - naveli su u saopštenju.
Kako su zaključili, saobraćaj se zatvara na pomenuti period sa mogućnošću produženja.

Od sjutra zabrana saobraćaja na dijelu Ulice Vojislavljevića

Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada, Miloš Mašković, saopštio je da rekonstrukcija Ulice Vojislavljevića sve više poprima karakter marketinške kampanje vlasti, a ne ozbiljnog infrastrukturnog zahvata.
- Ulica Vojislavljevića danas je ponovo pusta. Čini se da razlog leži u tome što nema prisutnih televizijskih ekipa, pa se bez kamere radovi ponovo obustavljaju - &nbsp;poručio je Mašković.
Prema njegovim riječima, prethodnih dana ulica je djelimično raskopana kako bi se stvorio utisak intenzivnih radova, ali su aktivnosti ubrzo stale, što je, kako navodi, izazvalo dodatni haos, prašinu i saobraćajne gužve.
- Zabjelo je jutros bilo gotovo potpuno blokirano. Nema mehanizacije, nema radnika, samo konfuzija i nezadovoljstvo građana - kazao je Mašković.
On ističe da su radovi i dalje ograničeni isključivo na dionicu od prvog kilometra, za koju je okončan proces eksproprijacije, dok ostatak trase ostaje bez konkretnog napretka.
- Radovi očigledno zavise od rasporeda televizijskog snimanja, a ne od planirane dinamike ili stvarnih potreba. Nažalost, ovo više ne izgleda ni kao improvizacija, već kao otvoreno ismijavanje građana - zaključuje Mašković.

Mašković: Sve ukazuje da je rekonstrukcija Ulice Vojislavljevića marketinška kampanja, a ne infrastrukturni projekat

Iako je iz Auto-moto saveza saopšteno da će saobraćaj u Ulici Vojisavljevića u Podgorici od danas biti obustavljen zbog izgradnje bulevara, to se još ne dešava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110644_8a541f2c1b9c88a777a36625f3e089a2a220b7eab141ab8780fc3f9a7caa8a41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250603110644_8a541f2c1b9c88a777a36625f3e089a2a220b7eab141ab8780fc3f9a7caa8a41" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ulica Vojislavljevića"> <figcaption>Ulica Vojislavljevića(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Kako je zabilježila novinarka Portala ETV, oko 10 sati saobraćaj u toj ulici odvijao se regularno. Prema informacijama našeg portala, danas je u planu postavljanje signalizacije koja će označiti zonu radova i usmjeravati vozače ka alternativnim pravcima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Df_KEOl4Pn8I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Osim mašine koja je parkirana u blizini pasarele, na terenu trenutno ništa drugo ne daje naznake da su radovi u najavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110644_d6e0579c7eca21017b80eb011412347d05e581f92ee4fee4264b2caf4903c888.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603110644_d6e0579c7eca21017b80eb011412347d05e581f92ee4fee4264b2caf4903c888" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ulica Vojislavljevića"> </figure>  Podsjećamo, premijer Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović su 12. maja ozvaničili početak radova na izgradnji prve faze Ulice Vojislavljevića, od kružnog toka kod Vodovoda do nekadašnje fabrike 19. decembar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110644_1a9281bba9a55c88cf41ac92cde8b60e26da7c256342e3c19456e5c406ffe8be.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603110644_1a9281bba9a55c88cf41ac92cde8b60e26da7c256342e3c19456e5c406ffe8be" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ulica Vojislavljevića"> <figcaption>Ulica Vojislavljevića(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Ipak, radovi, koje treba da izvodi kompanija Crnagoraput su prolongirani skoro mjesec. Iz Uprave za saobraćaj su obavijestili javnost da će od danas biti privremeno pbustavljen saobraćaj na glavnoj saobraćajnici na Zabjelu, te da će se odvijati alternativnim pravcima, u skladu sa postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603110644_dde5898148a5d26b5caad87bdac1a1ea1ee2223108e903977a3d0da8db89035e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603110644_dde5898148a5d26b5caad87bdac1a1ea1ee2223108e903977a3d0da8db89035e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ulica Vojislavljevića"> <figcaption>Ulica Vojislavljevića(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  - Izgradnja Bulevara Vojislavljevića je od posebnog značaja jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u gradu, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.

U iščekivanju radova: Vozila prolaze ulicom Vojislavljevića, tek slijedi postavljanje signalizacije

Privremena obustava saobraćaja za sve kategorije vozila u Ulici Vojislavljevića, na potezu od ukrštanja sa Ulicom Kralja Nikole do raskrsnice sa ulicom Radoslava Burića, stupa na snagu od danas zbog izgradnje bulevara.
Radove izvodi kompanija Crnagoraput, a obustava saobraćaja će trajati do završetka radova.
Tokom izvođenja radova, saobraćaj će se odvijati alternativnim pravcima, u skladu sa postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom.
- Izgradnja Bulevara Vojislavljevića je od posebnog značaja jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u gradu, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.

Od danas privremena obustava saobraćaja u Ulici Vojislavljevića

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: ulica-vojislavljevica